Društvo

Pratite nas na Google news

Arapski turisti otkazuju rezervacije zbog izbjeglica

Arapski turisti otkazuju rezervacije zbog izbjeglica
Foto: Jelena Đurđević | Arapski turisti otkazuju rezervacije zbog izbjeglica
N.N.

Bihaćki turistički radnici tvrde da im turisti iz bliskoistočnih zemalja naveliko otkazuju rezervacije - zbog izbeglica. A i građani očigledno počinju drugačije da gledaju na pridošlice. I kažu: "Prepustili smo im grad".

"Prema mojoj evidenciji, u našem hotelu ima nekih 30 do 35 odsto manje gostiju nego prošle godine u ovo vrijeme. Prošle godine kod nas nije bilo šanse dobiti sobu, a sada ima slobodni"“, priča Šemsudin Sulejmanagić, upravnik hotela "Paviljon" u Bihaću.

On smatra da je glavni razlog otkazivanja rezervacija to što je Bihać pun izbjeglica. Zanimljivo je da skoro isključivo otkazuju gosti iz bliskoistočnih zemalja, dok evropski turisti i dalje dolaze. "S pojavom migranata u Bihaću, počelo je skoro svakodnevno otkazivanje rezervacija. Moje je mišljenje da je to zbog priliva migranata. Drugog razloga ne vidim. I to nije tako samo kod nas u hotelu. Razgovaram s kolegama i iz drugih hotela", kaže Sulejmanagić. Zabrinut je za egzistenciju svojih radnika i ističe da od tog hotela živi ukupno 128 osoba, tj. 31 zaposleni, plus članovi njihovih porodica.

Šemsudin Sulejmanagić ne zna tačno šta bi to moglo da bude problem za bliskoistočne turiste, ali pokušava da nađe objašnjenje.

"Pretpostavljam da ti ljudi ne žele da imaju kontakt s izbjeglicama. Možda oni znaju bolje od nas o kakvim ljudima se radi. Sigurno među njima ima i onih koji su ekonomski migranti ili koji su pobjegli od zakona. Najgore je što mi ne možemo da razlučimo kome stvarno treba pomoći."

U hotelu "Paviljon" prošle je godine u prosjeku bilo oko 70 odsto gostiju s Bliskog istoka. Ti turisti počeli su da dolaze u Bihać prije svega zbog nacionalnog parka i prirode kakvu u svojim domovinama nemaju.

"Problem je tu, ali to vam niko javno neće reći"

Ali u Javnom poduzeću Nacionalni park Una, na zvanični upit tvrde da nisu zabilježili smanjenje broja turista na toj atraktivnoj destinaciji. Ali nezvanično se čuje da imaju saznanja o otkazivanju smještaja.

"Svaka kriza, turbulencija, poremećaj ili nesigurnost stvara negativnu sliku za posetioca i može da utiče na imidž destinacije i države", objašnjava Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Turizam je, dodaje, vrlo osjetljiva grana, pa bi migrantska kriza mogla da se odrazi na broj posjeta.

A da je kriza prisutna potvrđuje i službenik u Vladi Unsko-sanskog kantona čiji je rad vezan za turizam. I prema njegovim informacijama, u proteklom periodu došlo je do masovnijeg otkazivanja smještaja i aranžmana, često u posljednjem trenutku.

"Prisutan je problem, ali to vam niko neće i ne smije javno reći, jer bi tako radio protiv sebe i svog poslovanja. Morate razumjeti te ljude, oni od toga žive. Uložili su silan novac u objekte i sada moraju da budu veoma osjetljivi šta govore, jer bi mogli sebi da pričine štetu."

Sagovornik Deutsche Wellea tvrdi da su oni u Unsko-sanskom kantonu prepušteni da se sami izbore s migrantskom krizom, mada nemaju kapaciteta za to.

"Povukli smo se i prepustili im grad"

Proteklih mjeseci sve je veći bio priliv migranata i izbjeglica na zapadu BiH, posebno u Bihaću i Velikoj Kladuši. Kako saopštava Uprava policije MUP-a tog kantona, radi se uglavnom o migrantima s područja zahvaćenih ratom (Sirija i Irak), ali i o migrantima iz Pakistana, Libije, Avganistana, Maroka, Tunisa i drugih zemalja. Broj migranata koji su do 16.7. evidentirani na području Unsko-sanskog kantona za sada je 4.261, od čega ih je najviše na području grada Bihaća: 3.262. Ljudima koji bježe od rata, nemaštine, progona i u potrazi za boljim životom, Bihać je samo usputna stanica na kojoj se kratko zadržavaju i nastavljaju put dalje.

Očigledno je da su lokalne i državne vlasti migrantsku krizu dočekale u potpunosti nespremne. Ne postoji organizovani prihvatni centar za migrante, već se oni sami snalaze i spavaju u napuštenim objektima, na ulicama i po parkovima. Rezultat je - humanitarna kriza, pošto svi ti ljudi nemaju krov nad glavom, niti potrebne lijekove i obroke. A za koji mjesec će zima, pa bi kriza mogla da postane još ozbiljnija.

Inače, dio izbjeglica u Bihaću smestio se na svoju ruku u jednoj napuštenoj, oronuloj zgradi koja je trebalo da bude đački dom. Uslovi života tamo su katastrofalni, pa zato ne čudi što većina izbeglica preko dana uglavnom boravi na ulicama i u parkovima. Na svakih nekoliko metara nailazi se na grupice muškaraca. Neki su bolje, a neki lošije odjeveni. Mnogi su i po kiši i hladnoći hodali bosonogi, u ručno napravljenim natikačama, omotani u ćebad koju su verovatno dobili u sklopu humanitarne pomoći.

"Mi smo možda najugroženiji hotel zbog svog položaja. Izbjeglice ovde dolaze autobusima i okupljaju se u parku oko hotela. Mnogi domaći zaziru i ne dolaze više kod nas u restoran", žali se Šemsudin Sulejmanagić.

U gradskim parkovima i kafićima sve je manje domaćih.

"Naši mladi su se povukli i slabo se viđaju po ulicama i kafićima. I u parku više nema majki s djecom koje su se ranije tu redovno okupljale. Mi smo se u stvari svi povukli i prepustili im grad", zaključuje upravnik hotela "Paviljon".

(Deutsche Welle)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije