Arheološka istraživanja na prostoru RS posljednjih nekoliko godina su doživjela izuzetno veliki napredak. Rad i trud arheologa prepoznat je i podržan kako od strane domaćih institucija, tako i od stručnjaka iz inostranstva.
Nedavno je najavljeno potpisivanje sporazuma banjalučkog Muzeja RS i Vlade RS kojim će se u saradnji sa Univerzitetom u Londonu u narednih pet godina istraživati zemljoradnja mlađeg kamenog doba na području RS.
Ivana Pandžić, kustos arheolog Muzeja RS, koja je inicirala najveći dio arheoloških istraživanja na našim prostorima u posljednjih nekoliko godina, kaže da je ova investicija vrijedna 1,5 miliona evra, najveća do sada uložena u arheologiju RS.
"Početkom novembra očekujemo dolazak kolege Marka Vandera Lindena s Arheološkog instituta Univerziteta u Londonu, koji je i nosilac projekta 'Eurofarm', finansiranog od strane ERC-a (European Research Councile)", kaže Pandžićeva.
Tom prilikom biće predstavljen projekat i potpisan sporazum ULC-a i Ministarstva prosvjete i kulture RS sa Muzejom RS, kao matičnom muzejskom institucijom na čelu, uz podršku Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa RS.
"Ovo je do sada najveća investicija u arheologiju, ali i u kulturu RS, a vjerujem i u širem regionu uopšte. Dolaskom Vandera Lindena sljedećeg mjeseca razviće se strategija djelovanja, te izvršiti prve pripreme za rad kako na terenu, tako i na zbirkama", ističe ona.
Projekat podrazumijeva istraživanja najranije pojave zemljoradnje u periodu mlađeg kamenog doba (neolit) na našem području, a s obzirom na to da će na njemu sarađivati i stručnjaci iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske te Velike Britanije biće to dobra prilika za arheologe da razmijene mišljenja i iskustva, te da uspostave dobre temelje za buduće projekte.
Ovo je do sada najveća investicija u arheologiju, ali i u kulturu RS, a vjerujem i u širem regionu uopšte, ističe Pandžićeva
Pandžićeva kaže da je danas nerealno očekivati velika i ozbiljna ulaganja u arheološka istraživanja, koja jesu potrebna kako bi se ostvarili mnogi segmenti, između ostalog, kako bi se upotpunila turistička ponuda RS i BiH. "Potrebno je i mnogo rada i angažovanja i lokalnih zajednica i svih nas kao pojedinaca s obzirom na to da je u pitanju naše kulturno nasljeđe. Vjerujem da je ovaj projekat koji će se realizovati narednih pet godina svojevrsna nagrada svim dosadašnjim ulaganjima i trudu, ali i jedan od načina za povratak RS i BiH na turističku mapu Evrope", ističe Pandžićeva.
Da arheolozi u RS imaju pune ruke posla dokazuje i činjenica da su tokom ove godine radili na dva lokaliteta koji pripadaju praistoriji, odnosno kamenom dobu.
"Jedan lokalitet je u Kočićevu kod Nove Topole, gdje smo došli do sloja sa zemunicama iz mlađeg neolita, ukopanim ili poluukopanim nastambama koje su tokom iskopavanja dale velike količine keramike, kremena i kostiju. Drugi je pećina Rastuša, u Rastuši kod Teslića", kaže Pandžićeva.
Dodaje da je taj lokalitet odranije poznat, kao i da su na istom tokom iskopavanja naišli na ostatke kremena, koji svjedoči da su tu pećinu nastanjivali neandertalci, a pored njih i mnoge životinjske vrste poput pećinskog medvjeda, jelena, pećinskog lava i neke jako rijetke vrste poput losa i nosoroga.
"BiH, ili bar neki njeni dijelovi, nastanjivani su još od kamenog doba. S obzirom na to da je polje mog istraživanja upravo kameno doba, a ono obuhvata veliki vremenski dijapazon, mogu reći da su za starije kameno doba ili paleolit najinteresantniji dijelovi sjeverne Bosne. Što se tiče srednjeg kamenog doba ili mezolita, do sada, prema literaturi, ono nije identifikovano na području BiH", pojašnjava ona i napominje da postoje određene indicije da bi revizija materijala, koja je u toku, mogla dati drugačije rezultate.
"Tokom mlađeg kamenog doba ili neolita centralna Bosna je bila najnaseljenija, te je stoga i najatraktivnija i do sada najistraženija. Najslabije istražena regija je Hercegovina i za nju imamo najmanje podataka o boravku ljudi u kamenom dobu. Zato je novim projektom predviđena saradnja sa Muzejom u Trebinju te detaljno istraživanje ove regije", navodi Pandžićeva.
Iako se terenska istraživanja rade uglavnom od proljeća do jeseni, priznaje da mogu da se dogode neka neprijatna iznenađenja kada su u pitanju vremenski uslovi ili nepristupačan teren.
"Prilikom istraživanja u martu 2010. godine imali smo 'nepredviđene' vremenske neprilike kada nas je prvi dan zameo snijeg i dostigao visinu od 40 centimetara. Srećom, zemlja nije bila smrzla pa smo nakon čišćenja snijega uspjeli da obavimo posao i otvorimo dvije sonde. Svakako, nije bilo ugodno stajati na toj hladnoći, ali nas je količina keramičkih nalaza odmah 'ugrijala'", priznaje Pandžićeva.
Dodaje da je, s druge strane, rad u pećini Rastuša mnogo teži jer je stalna temperatura oko devet stepeni Celzijusa, a teren je nepristupačan i riječ je i o velikim dubinama na kojima maksimalno dvoje ljudi može istovremeno da radi.
I sam Muzej RS posjeduje vrijedne arheološke nalaze. Tu su još nalazi sa prostora bivše Bosanske Krajine, a s obzirom na njegovu matičnost radi se i na obogaćivanju svih zbirki, jer one treba da obuhvataju i prikažu bogatstvo cijele RS.
Projekat podrazumijeva istraživanja najranije pojave zemljoradnje u periodu mlađeg kamenog doba
"Što se arheologije tiče, nalazi koje naše zbirke obuhvataju su zanimljivi i dragocjeni za shvatanje i sagledavanje slike života od prije 60.000 godina p.n.e. na našem području. Značajni su ostaci mamuta, ostaci sa lokaliteta Pećine u Klašnicama, koji se datuje u srednji paleolit, zatim nekoliko neolitskih lokaliteta iz bronzanog i željeznog doba", navela je ona.
Najbolje je predstavljeno naše najbogatije nalazište Donja Dolina, sa predivnim keramičkim posuđem, nakitom, oružjem, kao i antički i srednjovjekovni materijal.
Arheolozi iz RS trenutno se pripremaju za sljedeću sezonu, vrše analize do sada pronađenog materijala i jedan dio pripremaju za objavljivanje.
"Osim jednodnevnih terenskih obilazaka zasad nije ništa više planirano do sljedeće sezone, u martu 2013. godine, kada će se raditi na istraživanjima iz oblasti praistorije", dodaje Pandžićeva.
Širenje kruga saradnika
Arheološka istraživanja koja su vršena na našim prostorima rađena su i uz podršku stručnjaka iz Kembridža, pa Ivana Pandžić ističe da je u svemu tome izuzetno važno bilo upoznavanje sa funkcionisanjem njihovih kulturnih, univerzitetskih i institutskih sistema.
"Pogotovo je bila značajna činjenica da nam je ta uspješna saradnja svake godine dovodila sve veći broj naučnika koji sada dolaze i iz drugih zemalja širom Evrope. Metodologija arheoloških iskopavanja je manje-više svuda ista, razlike su u detaljima - dostupnim sredstvima i tehničkim aparatima za rad", pojašnjava ona.
