Ogromno interesovanje i podrška arheologa cijele Evrope, ali i finansijska injekcija koju su obećale domaće institucije, dodatno su ojačali nastavak arheološkog istraživanja na Hutovom blatu kod Čapljine, gdje su nedavno pronađeni ostaci dva ilirska broda stara oko 2.200 godina, a možda nas očekuje još novih, senzacionalnih okrića.
Senzacionalno otkriće se desilo kada je arheološki tim predvođen Snježanom Vasilj, profesorom na Odjelu arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u jezeru Desilo u Parku prirode Hutovo blato, na osam metara ispod površine jezera pronašao ostatke dva ilirska broda, prva ikada pronađena u svijetu. Vasiljeva tvrdi kako se radi o izvanredno vrijednom otkriću jer se za ilirske brodove do sada znalo samo iz grčkih i rimskih opisa, a nijedan nikada ranije nije pronađen.
Sam lokalitet je poznat arheolozima još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada su mještani, loveći ribu, na dnu jezera primijetili amfore (posude za vino), koje su karakteristične za antičko doba, a mogu se pronaći gotovo po cijelom Sredozemlju. Mještani su o nalazištu obavijestili tadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika. Djelatnici Zavoda su na terenu registrirali dvije skupine amfora, a nekoliko ih je i izvađeno. Kasnije su izvađene amfore bile smještene u Arheološkom muzeju u Mostaru, no usljed ratnog vihora amforama se zagubio svaki trag. Upravo tada pronađene amfore su potakle Snježanu Vasilj na istraživanje.
Tajna ispod amfora
`Prvo smo pronašli oko 70 čepova od amfora sa žigovima radionica gdje su izrađene. Budući da su amfore poprilično teške, jer mogu sadržavati i do 25 litara tekućine, pretpostavila sam da su morale biti prevožene brodovima. Jednostavno nije bilo drugog načina za njihov transport. Pretpostavila sam da se ispod amfora nešto nalazi, no nisam bila sigurna. Imala sam neki neobjašnjiv predosjećaj koji mi je govorio da kopamo upravo na mjestu gdje su pronađeni brodovi. Nakon što smo lokalizirali amfore spustili smo dvije sonde kako bismo ispitali u kakvom je stanju nalazište`, priča Vasilj.
Kada su uklonili ostatke amfora ušli su u trag konstrukcijama dvaju ilirskih brodova. Takvi brodovi su pronađeni prvi put bilo gdje na svijetu. Dužina brodova je do deset metara, dok su široki od tri do četiri metra.
`To je bila senzacija za nas arheologe. Da smo kopali nekoliko metara lijevo ili desno ne bismo ništa pronašli`, kaže Vasiljeva.
Dodaje da nauka poznaje kako izgledaju grčki odnosno rimski brodovi i tu nema tajni. Ovo što je pronađeno u Hutovom blatu, ističe, nešto je sasvim drugačije. `Konstrukcije plovila smo pronašli ispod amfora. Za amfore, po njihovoj tipologiji, znamo da su stare između 2.200 i 2.300 godina. To jasno upućuje na činjenicu da su brodovi prevozili amfore i po tome zaključujemo da se radi o ilirskim brodovima. Uostalom, i sama konstrukcija odgovara grčkim i rimskim opisima ilirskih brodova. Iliri su poznati i kao pomorsko pleme`, kaže Vasilj.
Arheolozi smatraju da su brodovi pripadali ilirskom plemenu Daorsi, koje je na svom kovanom novcu imalo prikazan brod.
`Ne zaboravimo da se tlo i tokovi voda mijenjaju. Prije 2.000 godina cijeli donji tok Neretve je bio plovan, pa su tako bila plovna i jezera Hutovog blata`, navodi Vasiljeva.
Mulj spasio lađe
Daorsi su ilirsko pleme koje je živjelo na lijevoj obali donjeg toka Neretve. Pronađni su brojni ostaci koji ukazuju na vezu Daorsa sa grčkim svijetom i na veliku helenizaciju ovog ilirskog plemena. Daorsi su s ostalim južnoilirskim plemenima tvorili ilirsku državu, koja je egzistirala sve do dolaska Rimljana.
U povijesti je, naime, poznato kako je ilirska kraljica Teuta vodila ratove protiv Rimskog imperija.
Prvi odjeci ovog otkrića, kako u BiH tako i u svijetu, jasno pokazuju značaj pronalaska brodova za svjetsku arheologiju i znanost uopće. Pravo je čudo što se brodovi nisu raspali jer leže na dnu razmjerno toplog jezera duže od 2.000 godina. Od propadanju ih je spasio 70 centimentara debeo sloj mulja i blata.
Mario Jurišić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog društva, koji je, skupa s roniocima iz RK `Neretva` Mostar, vodio podvodna istraživanja, kaže kako u jezeru Desilo vladaju specifični uvjeti koji su omogućili da se brod i nakon 2.000 godina održi u neraspadnutom stanju.
`Mulj je dobar konzervator jer sprečava dotok kisika ka organskim tvarima tako da nema oksidacije, a slijedom toga ni raspada drveta. Također, u jezeru nema ni valova koji bi mogli uklonuti mulj s broda. Dakle, vladaju potpuno mirni uvjeti koji su omogućili da brodovi jednostavno leže na dnu jezera više od 2.000 godina'', objašnjava Jurišić, naglasivši kako su pronađeni brodovi vrlo slični današnjim tradicionalnim neretvanskim lađama.
`Pronađena plovila su vrlo primitivna i ne radi se o klasičnoj antičkoj gradnji. Brodovi su rađeni na isti način kao i tradicionalne neretvanske lađe, odnosno trupovi, koji već stotinama godina plove donjim tokom Neretve. Dakle, asimetrično se spajaju vrhovi zašiljenih grana na sredini broda. Zapanjujuće je da smo na svega osam metara četvornih, koliko smo do sada pretražili, pronašli ovoliko arheološko bogatstvo`, kaže Jurić.
Smatra kako treba pretražiti bar 100 metara četvornih jezerskog dna kako bi dobili pravu sliku o tome što se sve krije u jezeru.
`Očekujem kako ćemo pronaći još dosta keramičkih predmeta, amfora, kostiju, metalnih predmeta i, zašto ne, novih brodova`, dodaje Jurišić.
Tradicija brodogradnje
Ozbiljnost projekta potvrđuje i Europska asocijacija arheologa (EAA), koja je rezultate istraživanja opisala kao vrhunsko i vrlo rijetko otkriće.
Predrag Novaković, generalni sekretar, kaže kako je iz povijesnih izvora poznato da je postojala razvijena brodogradnja i plovidba kod prapovijesnih zajednica na istočnojadranskom prostoru u prvom mileniju prije naše ere, ali su sami nalazi brodova izuzetno rijetki i svaki predstavlja fenomen za sebe.
`Koliko znam jedini sličan nalaz iz regije po starosti brodova i činjenici da pripadaju domaćim zajednicama predstavljaju liburnske serilije iz Zatona kod Zadra`, navodi Novaković.
On ističe kako su europski arheolozi apsolutno spremni pružiti svaku pomoć timu profesora Snježane Vasilj, posebno što dobro znaju u kako se nezavidnim radnim i financijskim uvjetima nalazi arheologija i arheološka baština u BiH.
`Već samo istraživanje takvih nalazišta, a kamoli vađenje i konzerviranje, predstavljaju izuzetan tehnički poduhvat i danas svi stručnjaci koji se susreću s tako složenim problemima konzultiraju brojne kolege iz drugih zemalja. Pošto je svaka takva situacija poprilično unikatna treba sakupiti što više znanja i iskustava da bi se tako nešto uspješno izvelo. A koliko znam upravo među specijalistima za podvodnu arheologiju postoji velika spremnost za međusobnu suradnju i pomoć kolegama, pogotovo u situacijama gdje organizacijski i infrastrukturni uvjeti nisu najadekvatniji`, kaže Novaković.
I Enver Imamović, profesor s Arheologije sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je otkriće u Hutovom blatu veličanstveno. On smatra da je pronalazak ilirskih brodova važan kao i pronalazak brodova skandinavskih Vikinga.
Pomoć stiže
Istraživanja u Hutovom blatu su na trenutak bila obustavljena jer se istraživački tim suočio s nedostatkom novca za dalja istraživanja. Brodovi su prekriveni zaštitnom folijom koja ih dodatno konzervira.
`Imamo dva problema. Jedan je visok vodostaj koji nam trenutno u Hutovom blatu i onemugućava pristup nalazištu, a drugi je nedostatak novca. Ipak nedostatak novca mislim da ne bi smio biti ozbiljan problem za ovakvo istraživanje`, kaže Vasiljeva.
Ona je upozorila i kako trasa budućeg autoputa 5c prolazi upravo kroz Hutovo blato, što može dovesti do nesagledivih arheoloških gubitaka.
Na sastanku koji je održan u srijedu Gavrilo Grahovac, federalni ministar kulture i sporta FBiH, je najavio da će Ministarstvo kulture i sporta FBiH dati sva potrebna sredstva kako bi se nastavila arheološka istraživanja na Hutovom blatu.
Grahovac smatra da u projektu leži ogroman turistički potencijal i to svjetskog značaja.
Istraživanje se nastavlja, za sada samo na kopnu, a da bi arheološko blago ostalo zaštićeno od neprimjerenog ljudskog faktora, na lokalitetu gdje su nađeni brodovi voditelj istraživanja Vasiljeva je zatražila policijsku zaštitu nalazišta, što je policija i učinila. Tako sada jednom dnevno policijske patrole obilaze lokalitet.
Mještani su ponosni na arheološko blago koje postoji u njihovom kraju i spremni su da ga podijele sa cijelim svijetom, odnosno da ilirske brodove i druge istorijske vrijednosti vidi što veći broj ljudi.