Zahvaljujući projektu "Paleolit sjeverne Bosne", koji je Muzej Republike Srpske iz Banjaluke 2006. godine započeo s britanskim univerzitetima Kembridž i Lester, domaći arheolozi, uz pomoć evropskih stručnjaka, otkrili su bogato arheološko nasljeđe na teritoriji RS.
S obzirom na to da su tokom ratnih godina arheološke djelatnosti na ovim prostorima bile prekinute, a dotadašnja istraživanja rađena sada već nepouzdanim i zastarjelim metodama, saradnja sa svjetskim arheološkim centrima od neprocjenjive je vrijednosti.
"Već nekoliko posljednjih godina vršimo arheološka istraživanja u sjevernom dijelu RS. Cilj istraživanja je razumijevanje uvođenja poljoprivredne prakse u ovoj regiji, procesa koji se dogodio prije 6.500 do 7.000 godina. Prelazak na poljoprivredu je ključni proces u istoriji čovječanstva, koji je utirao put razvoja složenijim društvima. Nažalost, iz više razloga naše znanje o ranoj poljoprivredi u sjevernoj Bosni je veoma neujednačeno i relativno manje nego u susjednim zemljama, na primjer u Srbiji", navodi Mark Vander Linden, naučni saradnik na Univerzitetu u Lesteru.
Ističe da su ova istraživanja ključna najvećim dijelom da bi se popunile praznine u oštećenoj arheološkoj dokumentaciji.
Istraživanjima se popunjavaju praznine u oštećenoj arheološkoj dokumentaciji
Njihova otkrića, tvrdi, svjedoče o bogatstvu arheološkog nasljeđa RS u najranijim praistorijskim kulturama.
"Rezultati našeg rada će biti dostupni svim kustosima muzeja, koji bi trebalo da upoznaju javnost sa značajem svake regije posebno, što bi, nadamo se, rezultiralo unapređenjem zaštite i promocijom kompletne baštine RS", dodaje on.
Čarli Frenč, direktor geoarheološke laboratorije "McBurney" na Univerzitetu u Kembridžu, priča kako je nevjerovatna stvar da pejzaž djeluje kao da na njemu nema ranijih praistorijskih lokaliteta, ali čim se krene s istraživanjem ispod površine, otkrivaju se brojni lokaliteti, naročito iz neolitskog perioda.
"Prostor oko Save i Vrbasa, kao i centralne Bosne, svakako igra značajnu ulogu u procesu neolitizacije i poljoprivrednim počecima Evrope kao cjeline. Teško je reći koja su nalazišta zanimljiva i zbog čega, jer je rad na ovim lokalitetima tek počeo, ali slobodno možemo reći da je potencijal izuzetno dobar", kaže Frenč.
Tonko Rajkovača, viši istraživač na Univerzitetu u Kembridžu, kaže da ne zna tačno koliko se kod nas ulaže u arheologiju, ali mu se čini da i novac koji se izdvaja za to nije namjenski iskorišten.
"Pošto je zemlja u euforiji izgradnje, sav novac koji dobijete za arheologiju trebalo bi da trošite na zaštitu spomenika kulture, koje je napala urbanizacija, jer je urbanizacija nemilosrdna i kada jednom prođe preko 'kulturnog dobra' teško će se nekada u budućnosti napraviti zaštitno iskopavanje nečega što je potpuno uništeno", navodi on.
Rajkovača ističe da bi arheolozi morali biti mnogo aktivniji u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, kako bi preventivno i na vrijeme spasili ono što se još može spasiti.
"Ni evropska arheologija nije u drugačijem položaju, jer više od 90 odsto novca za arheologiju ide u zaštitna istrašivanja i upravo se kroz tu arheologiju usavršavaju metodologije iskopavanja. Dobijeni rezultati se poslije akademski obrađuju, tako da su istraživačka iskopavanja veoma rijetka. Njih bi trebalo zadržati na bazi razmjene iskustava sa drugim institucijama i unapređenja postojeće metodologije arheološkog iskopavanja, a takođe i promociji proizvedenih rezultata", dodaje on.
Ivana Pandžić, kustos arheolog Muzeja RS u Banjaluci, kaže da danas, nakon šest godina uspješne saradnje, može reći da je navedeni projekat bio poput odskočne daske za arheološka istraživanja našeg područja.
"Više nije riječ samo o paleolitu i sjevernom dijelu BiH, nego istražujemo cijelu RS i kulture koje su se prostirale na njenom području tokom cijelog kamenog doba. Projekti saradnje s britanskim univerzitetima obuhvataju dolaske renomiranih profesora, predavača i arheologa, kako iz velike Britanije, tako i iz Srbije, Hrvatske i naravno BiH, ali omogućavaju i brojne laboratorijske analize koje se vrše u njihovim laboratorijama", dodaje ona.
Rezultati njihovog rada biće dostupni svim kustosima muzeja, koji bi trebalo da upoznaju javnost o značaju svake regije
I Milan Đurđević, arheolog i direktor Zavičajnog muzeja u Gradišci, koji je nedavno ugostio britanske stručnjake, tvrdi da je posao koji zajedno obavljaju izuzetno važan za RS.
"Značaj ovog projekta je ogroman, prije svega izdvaja razne analize za koje mi, nažalost, nemamo mogućnosti, kadar i opremu, tako da su rezultati koje dobijamo u sklopu ovog projekta značajni u pogledu kvalitetnije arheološke dokumentacije. Rekognoscirani su neki od značajnih praistorijskih lokaliteta iz perioda neolita i eneolita i dogovorena je nova saradnja već na proljeće, koja će se odvijati kroz arheološka istraživanja na pojedinim lokalitetima u okolini opštine Gradiška", kaže Đurđević.
Bojan Vujinović, kustos arheolog Zavičajnog muzeja u Gradišci, ističe da se ovaj projekat održao duži niz godina upravo zbog svog kvaliteta i značaja, ali i rezultata koji su dosad postignuti u okviru istraživanja kamenog doba na teritoriji sjeverne Bosne.
"Kroz ovaj projekat imamo mogućnost da sarađujemo s arheološkim stručnjacima iz Velike Britanije i regiona, da radimo s novim tehnologijama i da se upoznajemo s raznim analizama, koje nam donose kvalitetnije rezultate. Na taj način idemo u korak s modernom arheologijom, a samim tim postajemo kvalitetniji stručnjaci", dodaje Vujinović.
Potencijalna nalazišta na 222 lokaliteta
Ljubica Srdić, viši stručni saradnik za arheologiju u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, otkriva da su arheološka istraživanja počela u Doboju jer je na tom prostoru bio evidentiran veliki broj paleolitskih lokaliteta.
"Prostor sjevernog dijela RS je istraživan od početka 20. vijeka. Početkom devedesetih godina 20. vijeka rat je prekinuo bilo kakav vid arheološke djelatnosti, a samim tim i istraživanja. Ulaskom u 21. vijek, počinju istraživanja i uspjeli smo za ovih šest godina rekognosciranja, probnih iskopavanja, geoarheoloških sondiranja, istražiti prostor na potezu od Doboja do Save pa na zapadu do Prijedora", navodi Srdićeva i dodaje da su rekognosciranja pokazala da na 222 lokaliteta postoje potencijalna paleolitska nalazišta.
Ta terenska istraživanja promijenila su stanje na arheološkoj karti sjevernog dijela RS.
"Zahvaljujući ovoj saradnji, imamo laboratorijsku analizu mnogih uzoraka zemljišta dobijenih geoarheološkim sondiranjem, kao i rezultate C14 analize", dodaje ona.