Organizovana zaštita, prikupljanje i sređivanje arhivske građe na području koje danas zauzima RS počeli su prije 60 godina, a tim povodom Arhiv RS u Banjaluci će ovaj jubilej obilježiti kroz mnoštvo prigodnih manifestacija.
Naime, centralne aktivnosti biće održane 18. i 19. aprila, kada će zainteresovani imati priliku da upoznaju rad Arhiva kroz izložbe arhivskih dokumenata i promociju publikacija, dok će arhivski stručnjaci imati priliku da prisustvuju okruglom stolu i naučnom skupu, kao i da diskutuju o stručnim temama.
Dušan Pašić, direktor Arhiva RS, pojašnjava da su njihove aktivnosti povodom obilježavanja ovog značajnog jubileja započele još u decembru prošle godine izložbom "Željeznice u Kraljevini Jugoslaviji (1918 - 1941)".
"Potrudili smo se da građanima putem ovih manifestacija prikažemo u što većoj mjeri arhivsko blago koje posjedujemo", naveo je Pašić i napomenuo da je značaj Arhiva RS i u tome što putem svojih poslovnica u Trebinju, Foči, Sokocu, Zvorniku i Doboju pokriva teritoriju cijele RS.
Bojan Stojnić, pomoćnik direktora Arhiva RS, istakao je da su, s obzirom na to da su povodom jubileja pripremili bogat program, manifestacije raspoređene tokom cijele godine.
"Kao dio programa objavićemo i fotomonografiju 'Arhiv Republike Srpske', kao i knjigu 'Štamparije, knjigoveznice, knjižare i papirnice u Bosanskoj Krajini (1879 - 1941)'. Značajno je spomenuti da Verica Stošić i Nebojša Radmanović pripremaju publikaciju 'Banjaluka centar Vrbaske banovine', koja je takođe dio onoga što smo pripremili za jubilej"', rekao je Stojnić.
Tokom brojnih manifestacija zainteresovani će moći da kroz izložbe dokumenata i promociju publikacija upoznaju rad Arhiva
Arhiv grada Banjaluka je osnovan 20. aprila 1953. godine rješenjem Narodnog odbora grada. Verica Stošić, pomoćnik direktora Arhiva RS, pojašnjava da on od samog starta nije bio Arhiv koji je pokrivao samo grad, već i šire područje. Kako se Arhiv teritorijalno širio, tako se, podsjeća ona, širio i kadrovski i prostorno, ali i u smislu zaštite. U periodu od 1975. do 1981. imao je teritorijalnu nadležnost nad 23 opštine u Bosanskoj Krajini i tadašnjoj SFRJ i bio je Arhiv koji je imao najveću teritorijalnu nadležnost.
"Ogromna količina energije i kreativne arhivističke strasti uložena je da mi danas imamo tri kilometra arhivske građe pretočenih u više od 700 cjelina", istakla je Stošićeva.
Nastoje, dodaje, da prate sve standarde koje u njihovoj struci postoje u svijetu.
"Nešto čime se posebno ponosimo je komunikacija koju imamo, ne samo na nivou Udruženja arhivskih radnika RS, već i u komunikaciji sa svim kolegama iz okruženja. Na tim vezama Arhiv je napravio snažan iskorak i napravljena je saradnja na međunarodnom nivou", pojasnila je ona.
Istakla je da je komunikacija sa arhivima sa kojima imaju potpisan sporazum o saradnji, kao što su onaj iz Budimpešte, ali i Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Srbije, neprekidna, što je nešto na šta su oni kao arhivski radnici posebno ponosni, a građanima je na taj način olakšan pristup informacijama.
Posjetioci im svakodnevno dolaze sa zahtjevima koje nastoje da rješavaju u što kraćem roku. U zavisnosti šta traže, nastoje da riješe njihove zahtjeve istog ili u roku od 15 dana. Najviše im dolaze studenti, đaci i naučni radnici, a svakodnevno imaju 10 do 15 zahtjeva građana za neke dokumente.
Škola i penzija
S obzirom na aktuelan proces doškolovavanja, aktuelna je potražnja za dokumentacijom banjalučke Pedagoške akademije, koja je ugašena, a sva dokumentacija je pohranjena u Arhivu.
"Mnogi koji su završili Pedagošku akademiju dolaze na prepis ocjena kako bi nastavili studije i stekli visoku stručnu spremu. Imamo i dosta zahtjeva u vezi sa odlaskom u penziju. Neki se javljaju sa upitom da pronađu svoj rodoslov, što nas raduje", kazao je Dušan Pašić, direktor Arhiva RS.
GODIŠNJA STATISTIKA
200
naučnih radnika, ljudi koji pišu monografije i knjige te istraživača u naučnom smislu koristi usluge Arhiva
1.000
zahtjeva običnih stranaka, građana koji traže prepis ocjena, projekat svoje kuće, uvjerenja za penzije i slično