Društvo

Bacaju smeće gdje stignu

Bacaju smeće gdje stignu
Bacaju smeće gdje stignu

Da su bh. građani nedovoljno ekološki osviješćeni govori podatak da iz dana u dan u blizini brojnih domaćinstava, pogotovo u ruralnim naseljima, "niču" divlje deponije s otpacima.

Nadležni kažu da čine sve kako bi smeće bilo blagovremeno odvezeno na, za to predviđena mjesta, ali priznaju da to nije nimalo lak zadatak jer je mnogo onih koji umjesto u kontejnere vreće s otpacima bacaju pored puta ili u šumu.

To se, kažu u komunalnim preduzećima, najviše odnosi na ruralna naselja, gdje nije organizovano odvoženje smeća pa svako otpad odlaže tamo gdje mu je najlakše.

Prošle sedmice su pripadnici LOT-tima međunarodnih vojnih snaga u BiH, tokom redovnog obilaska terena, na području opštine Livno otkrili dvije lokacije u kojima su bačene uginule ovce i medicinski otpad.

Pripadnici EUFOR-a su o tome obavijestili lokalnu policiju i kantonalnu inspekciju, te je izlaskom na lice mjesta utvrđeno da se pored lokalnog puta Lištani - Lusnić nalazi nekoliko uginulih ovaca, a na lokalitetu Orlovača u gradskoj zoni nekoliko kanti raznog medicinskog otpada.

Kantonalna veterinarska inspekcija je uzela uzorke zbog laboratorijske analize, a policija vodi istragu otkrivanja odgovornih za ta dva ekološka incidenta.

Advija Đonlić, diplomirani inženjer zaštite na radu i zaštite životne sredine i stručni saradnik za zaštitu ekologije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, kaže kako nam, da bismo našu zemlju očuvali što čistijom, treba samo motiv.

"Nismo mi ništa 'gluplji', nemarniji, ni tvrdoglaviji od drugih naroda. Narod kod nas je po ko zna koji put dokazao da je 'bistar' pa da se može i edukovati. Samo nam treba motiv. Treba država da 'stane na noge', da se zakon primjenjuje, da se kažnjava. Edukacija je potrebna i mora biti prvi korak, inače se postiže kontraefekat", ocjenjuje Đonlićeva.

Ekološka neosvještenost: Nadležni za evidentiranje i uklanjanje divljih deponija u bh. gradovima kažu da čine sve kako bi smanjili zagađenje urbanih i ruralnih površina, ali da to nije lako jer je dosta nedovoljno ekološki osviješćenih građana.

U Komunalnom preduzeću "Rad" u Sarajevu kažu da do sada nisu imali većih problema s odlaganjem otpada mimo sanitarne gradske deponije.

"Na području Kantona Sarajevo u perifernom dijelu nailazimo na manje ili veće gomile otpada koje uklanjamo, ali toga nije mnogo. Kafilerija je zadužena za odlaganje ostataka od uginulih životinja, tako da se zaista ne dešava često da nailazimo na uginule životinje", objašnjava Ahmed Đipo, portparol "Rada".

U većini naselja širom BiH problem predstavlja bacanje otpada po liticama na periferiji, gdje ne postoje uslovi da ti lokaliteti budu očišćeni od smeća. Takođe, nesavjesni mještani smeće bacaju i u rijeke.

Na području opštine Mrkonjić Grad do sada je nađeno više od 60 divljih deponija, na koje se, kako kaže Mirko Vasić, tehnički direktor u Komunalnom preduzeću Mrkonjić Grad, odlaže apsolutno sve i svašta.

"Ima ih svugdje, u dolinama, naseljenim i nenaseljenim mjestima, pored rijeka, u šumama. Čak je i gradska deponija Mrkonjić Grada jako neuređena. Tu donosi smeće ko god stigne, od kafilerija, koje odlažu uginule životinje, do građevinskog otpada i paljevina, što je zaista veliki problem. Otpad se odlaže na jako mnogo lokacija i u nekontrolisanim količinama", objašnjava Vasić.

Vasić ističe da se građani često javljaju Komunalnoj policiji te ih obavještavaju da je potrebno ukloniti otpad s nekih lokaliteta.

"Radili smo projekte za uklanjanje tih divljih deponija i za sanaciju centralne deponije, ali je za to potrebno na stotine hiljada KM", kaže Vasić.

Deponije u selima: Otpad iz Kozarske Dubice prevozi se na centralnu deponiju u Prijedor.

Nadležni u Kozarskoj Dubici kažu da imaju probleme s kabastim, velikim otpadom, poput namještaja.

"Što se tiče područja grada, to držimo pod kontrolom. Imamo desetak manjih divljih deponija u ruralnom području i mi ih držimo pod nadzorom onoliko koliko je to moguće. Mi smo ih evidentirali, vodimo računa i obilazimo ih skoro svakodnevno kako se ne bi širile, a kada će biti njihovo čišćenje, zavisi od novčanih sredstava", kaže Slobodan Pralica, načelnik Komunalne policije u Kozarskoj Dubici.

Dodaje da građani najčešće nekontrolisano odlažu otpad na perifernim dijelovima grada, na napuštenim imanjima gdje nema vlasnika, te u šumama i uz lokalne puteve. Ističe da nesavjesnih građana ima, ali se nadležni bore koliko mogu da bude kontrolisano odlaganje otpada.

Pralica navodi da osim kućnog otpada, građani na divlje deponije najčešće odlažu piljevinu od drva, građevinski materijal od porušenih objekata, kao i plastičnu ambalažu.

Kese pored puta: U opštini Kneževo/Skender Vakuf kažu da nemaju problema sa divljim deponijama, ali i da ima nesavjesnih građana koji kese s kućnim otpadom ostavljaju pored puta.

Miladin Đuranović, načelnik Komunalne policije u tom gradu, kaže da stanovnici BiH nisu dovoljno ekološki osviješćeni, a kao dokaz za to navodi regionalni put Kneževo/Skender Vakuf - Banjaluka, gdje prolaznici u šumu pored puta bacaju kese sa smećem.

Zahvalna situacija, kada je u pitanju odlaganje otpada, nije ni u opštini Jajce.

"Imamo općinsku deponiju koja nije u skladu s propisima. Najbolje bi bilo da se odredi regionalna deponija, a postojeća zatvori. Međutim, rješenja za ovaj problem nema ni na vidiku", kažu u toj opštini, dodajući da postojeća deponija nema čak ni upotrebnu dozvolu.

U Komunalnoj inspekciji opštine Jajce dodaju da iz postojeće deponije izbijaju neugodni mirisi i da je ona smještena u gusto naseljenom dijelu opštine, a najbliža kuća od nje nije udaljena ni 100 metara.

Problem ruralnog dijela te opštine ogleda se u tome što građani sami odlažu otpad "tamo gdje prije stignu", a stanovnici opštine Jajce bacaju čak i ostatke uginulih životinja.

Otpaci i u šumama: Radenko Banjac, tehnički direktor Šumskog gazdinstva Ribnik, kaže da se na teritoriji tog šumskog gazdinstva trude očistiti divlje deponije.

"Bilo ih je zaista mnogo i mi radimo na njihovom uklanjanju. Dio smo otklonili, a preostale veće smo obilježili. Dešava se da uz šumski put pronađemo vreću sa smećem, a već desetak metara od nje drugu vreću", kaže Banjac.

Pozitivan primjer uređenja deponije jeste onaj u Ramićima kod Banjaluke.

Draženko Bjelić, tehnički direktor regionalne deponije u Ramićima, na kojoj je završena prva faza uređenja, kaže da je u sklopu nje, između ostalog, premješteno oko 360.000 metara kubnih starog otpada, prekriven otpad, probijen kanjon kroz centralni dio deponije, te postavljen kolektor za odvođenje oborinskih voda.

On kaže da je u okviru tog projekta izvršeno i uklanjanje izvjesnog broja deponija.

"U Banjaluci više nema divljih deponija koje godinama traju, već ih Komunalno preduzeće 'Čistoća' za desetak dana odstrani", kaže Bjelić.

Problem u BiH je i taj što u brojnim gradovima ne postoje kontejneri za selektivno odlaganje otpada.

Loši uslovi za recikliranje: Međutim, iako u nekim bh. gradovima imaju takvi kontejneri, u BiH je skoro nikakva mogućnost za njegovu preradu.

"Mislim da se papir može reciklirati u Maglaju, a ostalo izvozimo. Izraženi su problemi kod preduzeća koja odvajaju otpad jer ne znaju šta će s njim, pogotovo sad, kad je ova kriza. Niko neće da ga otkupljuje", kaže Bjelić.

On dodaje da je problematika na deponijama manje izražena u Banjaluci, Prijedoru i Bijeljini, dok u drugim opštinama u RS nije zahvalna situacija.

Đonlićeva iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kaže da su stanovnici tog grada uglavnom upoznati s ekološkim problemima u svijetu, pa i kod nas.

Dodaje da su u tom gradu spremni za odvajanje otpada, te da se iskreno nadaju da će se takav otpad i reciklirati.

"U suštini, grad je čist, nema nagomilavanja otpada ni u jednom dijelu grada niti oko kontejnera jer se redovno odvozi. Ali, kada se odmakne od grada, već imamo drugačiju sliku. Zato bi se moralo raditi i na edukaciji ruralnog stanovništva", tvrdi Đonlićeva.

Ona ukazuje na činjenicu da ne postoji tržište za materijale od stakla.

"Moja bolna tačka je još i staklo, za koje nemamo ovdje tržište, a koje se toliko nagomilava i samo baca na gradsku deponiju. Ideja o sanitarnoj deponiji u blizini Tuzle, na Lukavcu me 'ponijela' i napisala sam projekat u vezi s tim, ali ništa od toga. Neće biti deponije, a silne pare su potrošene", kaže Đonlićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije