BANJALUKA - Banjalučane je u ponedjeljak u 1.04 iza ponoći probudio relativno snažan zemljotres, jačine 3,7 stepeni po Rihteru, odnosno pet stepeni Merkalijeve skale, koji nije mogao izazvati veću štetu, ali je svakako uspaničio građane.
Dovoljno je reći da je svega nekoliko sekundi nakon potresa grad zasvijetlio kao da je veče, jer su uplašeni građani ustali iz kreveta i upalili svjetlo, a brojni su proteklu noć proveli budni.
Operativno dežurstvo CJB Banjaluka neposredno nakon zemljotresa zvalo je 11 građana, koji su policajce pitali šta se dogodilo i ima li štete. I Hidrometeorološki savez RS bio je zatrpan pozivima, a građani su željeli da im bude rečeno da li treba da napuste objekte.
Aida Halilovoć, portparol "M:tela", takođe ističe da je odmah nakon zemljotresa veliki broj građana birao brojeve informacija "M:tela" i tražio telefone Hidrometeorološkog zavoda i Centra za obavještavanje. Fejsbuk i druge društvene mreže bile su prepune komentara šokiranih ljudi, koji su se pitali da li će se dogoditi "repriza" podrhtavanja iz 1969. godine.
Epicentar potresa bio je u Dragočaju, udaljenom deset kilometara sjeverozapadno od grada. Vesna Šipka, glavni seizmolog RS, kaže da, osim potresa koji se dogodio u ponedjeljak, te još jednog od 7. januara prošle godine, podrhtavanja tla u najvećem gradu RS u zadnje dvije godine nije bilo.
"Panika je nastala zato što se ovaj zemljotres desio noću, a jedan od razloga je i taj što je bio 'plitak' tako da je na površini bio osjetniji", kaže Šipka.
Ona još tvrdi da se ovako izolovan događaj ne može dovesti u vezu sa podrhtavanjem tla iz 1969. godine.
"Svaki zemljotres oslobađa dio seizmičke energije i bolje je da se oni dešavaju ovako povremeno. Ali, naglašavam, mi ne znamo šta se dešava ispod zemlje", izdvaja Šipka.
Dok je neizvjesno da li će Banjaluku ili neki drugi grad u BiH zadesiti katastrofa kakva je zabilježena prije više od 40 godina, jedno je poznato: nespremni smo da se izborimo s posljedicama eventualnog jačeg potresa.
Ne krije to ni Dragan Štark, načelnik Odjeljenja za obuku, međunarodnu saradnju i informisanje u Upravi Civilne zaštite RS, koji priznaje da imamo nedovoljno opreme i kadra za kvalitetnu reakciju.
"To je skupa oblast. Naše društvo je siromašno da bismo imali sve što nam je potrebno", zaključio je Štark, a slične stavove dijeli i većina opštinskih šefova civilnih zaštita u RS i FBiH.
Dodatni problem, slažu se svi, pričinjava i to što se stanogradnja uglavnom svodi na princip uštede, zbog čega brojni objekti ne bi izdržali jači zemljotres.
Trusno područje
Jedna od karakteristika grada na Vrbasu je i često podrhtavanje tla na kojem je smješten.
Seizmogeno područje obuhvata pojas oko grada, prečnika izmedu 50 i 60 kilometara. O jakoj seizmičnosti svjedoče morfologija reljefa, pisani podaci za posljednjih 100 godina i najnovija instrumentalna mjerenja.
Jači zemljotresi u Banjaluci
GODINA JAČINA (Merkalijeva skala)
1888. sedam stepeni
1935. šest do sedam stepeni
1969. osam stepeni
1981. sedam stepeni
Savjeti u slučaju zemljotresa
- Ne stvarati paniku.
- Ako vas zemljotres zatekne u kući, treba tu i da ostanete.
- Pobjeći pod okvire vrata ili izdržljiviji namještaj.
- U slučaju bježanja, ne koristiti liftove.
- Prekinuti sve izvore energije.
Intenzitet i posljedice (Merkalijeva skala)
1 stepen - Registruju ga samo seizmografi.
2 stepena - Reaguju vrlo osjetljive osobe.
3 stepena - Osjeti ga više ljudi u zgradama.
4 stepena - Posuđe i prozori zveckaju. Pojedinci se bude iz sna.
5 stepeni - Osjete ga mnogi i na otvorenom prostoru.
6 stepeni - Sve osobe ga osjete i bježe iz kuća.
7 stepeni - Nastaju rušenja dijelova namještaja u stanovima.
8 stepeni - Javljaju se oštećenja na 25 odsto kuća, slabije se ruše.
9 stepeni - Opšta panika. Oko 50 odsto kuća znatno je oštećeno.
10 stepeni - Oštećenja na oko 75 odsto objekata, a većina njih se ruši.
11 stepeni - Ruše se sve zidane zgrade. U tlu nastaju široke pukotine.
12 stepeni - Nijedan vještački objekat ne može opstati.
Vezane viejsti:
Zemljotres u Banjaluci (Video)