BANJALUKA - U Kliničkom centru Banjaluka uspješno je obavljena 11. transplantacija bubrega, a treća od početka godine, saopšteno je danas iz ove zdravstvene ustanove.
Jučerašnju transplantaciju obavio je tim Kliničkog centra Banjaluka zajedno sa timom Vojnomedicinske akademije Beograd.
Četrdesettrogodišnjem pacijentu, čiji su inicijali S.Z. iz Prijedora, bubreg je donirao sedamdesetogodišnji otac.
"Funkcija transplantiranog bubrega je dobra, a pacijent je u stabilnom zdravstvenom stanju", kažu u Kliničkom centru.
Šef Tima za transplantaciju Milorad Grujičić rekao je da u Republici Srpskoj ima oko 1 000 pacijenata na dijalizi, a da je u banjalučkom Kliničkom centru 25 pacijenata pripremljeno za transplantaciju.
"Proces je specifičan jer je riječ o transplantaciji sa živih donora i potrebne su analize da bi bila utvrđena podudarnost, što zahtijeva malo više vremena", kaže Grujičić.
Kadaverična transplantacija bubrega /transplantacija sa mrtvog donora/ jedan je od sljedećih koraka Kliničkog centra Banjaluka za šta treba da se ispune zakonski i tehničko-organizacioni uslovi.
"Kadaverična transplantacija je najsloženiji vid operacije, ali tome treba da težimo", izjavio je Grujičić.
Iz Kliničkog centra navode da je u završnoj fazi edukacija Tima za transplantaciju ovog centra sa stručnjacima sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu.
Načelnik hirurških klinika Kliničkog centra Banjaluka Milan Simatović kaže da se nada da će Klinički centar u veoma kratkom roku moći samostalno da radi.
Načelnik Vojnomedicinske akademije u Beogradu brigadir-general Marijan Novaković rekao je da je Tim za transplantaciju Kliničkog centra Banjaluka praktično spreman da samostalno obavlja transplantacije.
Prva transplantacija bubrega u Kliničkom centru Banjaluka obavljena je 18. juna 2010. godine.
Iz Kliničkog centra ističu da je svih 11 transplantacija uspješno izvršeno i da se pacijenti osjećaju dobro.
Transplantacija organa najsloženiji je vid liječenja i kao takav može da se provodi samo u vrhunskim zdravstvenim ustanovama, jer zahtijeva skupu opremu i veliki stepen saradnje ljekara i medicinskih sestara svih struka.
Ovakav vid liječenja značajno poboljšava kvalitet života pacijenta koji nakon uspješnog zahvata više ne ide na skupu dijalizu, što na kraju dovodi do velikih materijalnih ušteda za fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. /kraj/msb