Rijetki su oni koji bar jednom u životu nisu osjetili strast kockanja ili igre na sreću. Čak i oni koji su primorani da štede svaki fening, rado će utrošiti koju marku kako bi oprobali sreću. A, mnogi vjerovatno ne znaju da su neki gradovi u BiH upravo glavni proizvođači i distributeri najmodernijih igara na sreću. Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH navode da je samo u 2006. godini iz BiH izvezeno ukupno 100.668 slot i mega džek aparata, čija vrijednost iznosi 1.987.958 KM.
A aparati za ove igre na sreću najviše su izvoženi u Srbiju, Češku, Veliku Britaniju, Mađarsku i Sloveniju. Tako Banjaluka danas slovi kao glavni proizvođač na Balkanu slot i mega džek mašina, koje su posljednjih godina zamijenile poker aparate. U Laktašima, nadomak Banjaluke nalazi se firma CNC, koja je svrstana među prve tri u svijetu po proizvodnji elektronskih ruleta. U ovoj firmi, koja je u Laktašima otvorena prije četiri godine, rulete proizvode i montiraju, a potom izvoze po cijelom svijetu. Prema riječima Steve Momića, direktora CNC-a, 99 odsto proizvoda firma izvozi u inostranstvo. Centralna uprava ove firme je u Zagrebu, gdje je smješten i kompletan menadžment i komercijala.
Ruleti za cijeli svijet
`Našim proizvodima pokrivamo tržište Južne Amerike, gdje najviše izvozimo u Kolumbiju. Izvozimo i u Ameriku, Kanadu, kao i u sve zemlje Evrope. Naši proizvodi stižu u cijeli svijet - od Italije, Španije, Austrije, Belgije, Engleske, Finske, Njemačke, Rusije, Češke, Ukrajine, Turske, Izraela, Bugarske, sve do Tajvana i Kine. Takođe izvozimo i u sve zemlje bivše Jugoslavije i možemo slobodno reći da izvozimo 99,9 odsto svojih proizvoda`, navodi Momić. Dodaje da pored finalnih proizvoda, odnosno gotovih elektronskih ruleta, firma drugim proizvođačima iz cijelog svijeta izvozi i dijelove elektronskih ruleta.
`Što se tiče same proizvodnje elektronskih ruleta, mislim da niko u svijetu nema tako zaokruženu cjelinu kao naša firma. Imamo proizvodnju drveta, kompletnu strojnu obradu metala, tako da sami radimo skoro sve dijelove za elektronski rulet. Jedini kooperatori su nam firme za lijevanje aluminijuma, ali se nadamo da ćemo i to imati u narednom periodu. Radimo i komponente i dijelove za automatske rulete koje zatim finaliziramo, lijepimo, obrađujemo, lakiraamo, a zatim kao gotov proizvod plasiramo na svjetsko tržište`, objašnjava Momić.
U dva pogona u Laktašima proizvodnja nekada traje i 14 sati dnevno, a za kompletnu proizvodnju i montažu jednog elektronskog ruleta potrebno je oko 690 sati. U prošloj godini firma je proizvela 760 cilindara, što znači da su mjesečno proizvedena oko 63 automatska ruleta sa kontrolno-upravljačkom elektronikom. Prioritet i specijalnost proizvodnje CNC-a su, pored gotovih proizvoda, cilindri sa upravljačkom elektronikom od kojih se izrađuju automatski ruleti. Firma mjesečno proizvodi oko 80 takvih automatskih cilindara za više od 40 kupaca širom svijeta. A na sajmu koji je prije nekoliko dana održan u Londonu, CNC predstavio se tipom elektronskog ruleta u koji je ugrađen novi cilindar čiji je dizajn, prema Momićevim riječima, namijenjen kupcima koji žele kvalitetan proizvod manjih dimenzija, odnosno namijenjen je manjim prostorima. Jedan od glavnih razloga otvaranju vrata u svijet i svrstavanju firme iz Laktaša među prve tri u svijetu po proizvodnji i plasiranju automatskih ruleta, sigurno je i njihova cijena. Naime, rulet se ovdje može nabaviti skoro tri puta jeftinije nego u drugim zemljama svijeta.
`Cijena jednog automatskog ruleta kod nas je oko 25.000 evra, dok u drugim zemljama ta cifra iznosi i do 70.000 KM, odnosno 35.000 evra`, navodi Momić.
Ipak, u bh. salonima igara na sreću i kockarnicama tek se ponegdje mogu vidjeti takvi automatski ruleti, pa ih u Banjaluci ima svega tri. Ali, zato su kafići i saloni igara pretrpani novim, ali i jeftinijim mašinama za sreću koje su zamijenile poker aparate.
Biznis u Banjaluci
Poker aparati, koje su konobari `navijali` za određen iznos uplate, krajem osamdesetih i početkom devedesetih bili su nezaobilazan dekor svih kafića na glasu, a u nekim ugostiteljskim objektima upravo ti automati bili su glavni biznis, dok se točenje pića obavljalo tek usput. Danas su ih zamijenili savremeni slot i mega džek aparati, koji u sebi sadrže po deset igara. A, kao glavni proizvođač i distributer slot i mega džek mašina na Balkanu slovi Banjaluka.
Stanoje Štrbac, u gradu na Vrbasu poznatiji pod nadimkom Ringo, jedan je od desetak ljudi koji se bave poslovima proizvodnje i distribucije ovih aparata. U tom poslu već je dvadesetak godina još od vremena klasičnih poker aparata, i sve što danas ima, kaže, stekao je zahvaljujući upravo njima.
`Sve je počelo 1986. godine kada sam prve poker aparate postavio u nekoliko banjalučkih kafića. Tada je to bilo nešto novo kod nas, pravi bum. Ti aparati su bili prava atrakcija u gradu, a zaradu od njih sam popola dijelio sa gazdama kafića`, priča Ringo, koji je danas vlasnik nekoliko salona igara u gradu. Objašnjava da su klasični poker aparati prevaziđeni, te da ih više niko i ne radi, jer nisu rentabilni.
`Zašto, na primjer, ja sada da pravim mašinu koja ima poker, kada mogu napraviti mašinu koja može imati deset vrsta igara, između ostalog i poker`, objašnjava Ringo. Navodi da je Banjaluka glavni centar na Balkanu za proizvodnju prvenstveno slot mašina, dok se džek mašine većinom uvoze iz Australije i kod nas se repariraju.
`Svi dijelovi se rade ovdje, samo se zbog boljeg dizajna često uvozi prednja strana mašine. Desetak ljudi u Banjaluci se bavi poslovima proizvodnje ovih aparata, ali niko ih ne radi kompletno. Neko pravi kutije za mašinu, neko programe, odnosno mozak aparata, treći rade montažu. I svi sarađuju i vrhunski su proizvođači`, ističe Ringo.
Cijena: sitnica; Zarada: Može i bolje
Cijena slot i mega džek aparata se kreće od 2.000 do 3.500 evra zavisno od dizajna kutije. Ringo, koji se osim distribucijom, bavi i montažom mašina, kaže da se na montaži zaradi malo novca.
`Zarada na montaži nije velika, s obzirom na to da je potrebno dosta vremena da se montira jedna mašina. Ipak, proizvođaču može po aparatu ostati 200 do 300 evra`, kaže Ringo.
A, kada je o zaradi kafića u kojima su aparati postavljeni riječ, danas se mjesečno od jednog aparata može zaraditi 500, a nekada jedva 10, 20 KM.
Bolje je bilo, priča Ringo, prije rata. Građani su imali veće plate, bio je bolji standard i samim tim bilo je više para `za bacanje`.
`Do prije petnaestak godina, dok nije počeo rat, nije bilo zabrana i poker aparati su se mogli postavljati u svim kafićima, a državi se za to nisu plaćale nikakve dažbine. I finansijska moć građana bila je veća. Sada je sve drugačije`, kaže Ringo.
Novim zakonom salon igara mora imati najmanje 30 kvadrata i u njemu se mora nalaziti najmanje deset aparata, dok kafići za aparate moraju imati odvojen prostor od 20 kvadrata. Vlasnici za držanje ovih aparata treba da plaćaju 2.500 KM godišnje i još bi mjesečno po aparatu morali plaćati određeni iznos. Ipak, u dosta slučajeva, kaže Ringo, ovaj zakon se ne poštuje.
`Iako je Banjaluka prebukirana ovim aparatima, samo deset ljudi u gradu je uplatilo koncesiju od 55.000 KM na pet godina i ima pravo da u toku tih pet godina drži ukupno 220 aparata. Ostali i dalje drže ove aparate protivno zakonu`, kaže Ringo.
Po zakonu ili ne, aparati spremno čekaju sretnike. Pored kovanica mogu primiti i papirne novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM. Igrači najviše ubacuju novčanice od 10 KM, ali rijetki su oni kojima se ta igra zaista na kraju isplatila.
Mnogo češće se gubi nego što se dobija
Igre na slot aparatima najzanimljivije su mlađima, dok oni nešto stariji i `punijih džepova` posežu za igrom na mega džek aparatima ili ruletom.
Međutim, nijednu od ovih `igara na sreću` prema zakonu ne bi smjeli igrati mlađi od 18 godina. U banjalučkom kazinu `Amsterdam`, koji je vlasnik jednog od tri elektronska ruleta u gradu, navode da kazino posjećuju uglavnom punoljetne osobe. I Tanja Todić, radnica u jednom od banjalučkih salona igara, tvrdi da se u ovom salonu poštuju pravila, te da je svaki posjetilac dužan da pokaže ličnu kartu.
`Ipak, najčešći posjetioci našeg salona su upravo školarci koji se zabavljaju uz bilijar, ali i znatiželjno posmatraju kako nešto stariji posjetioci oprobavaju sreću na aparatima`, priča Todićeva.
Oni koji žele oprobati sreću u dobijanju nešto većeg iznosa u salonu igara uglavnom se odlučuju za mega džek aparate. Međutim, tu je i ulog mnogo veći nego kod slot aparata.
`Minimalan iznos za igru na mega džek aparatima je 10 KM i na njemu igrač može dobiti mnogo više novca nego na slot aparatima u koje ubacuju kovanice od jedne KM`, objašnjava Todićeva, navodeći da je nedavno jedan posjetilac igrajući na mega džek aparatu dobio 5.000 KM.
Dvadesetjednogodišnji Dejan jedan je od čestih posjetilaca ovog salona igara. Glavni motiv mu je, kaže, da se zabavi, a ako nešto dobije dobro dođe. Ne nada se, dodaje, nekom većem iznosu, jer i ne igra na velike uloge.
Dejan priča da nije zaposlen, pa uglavnom igra na slot aparatima u koje ubacuju kovanice od jedne KM.
`Svjestan sam da se na ovim aparatima mnogo češće gubi, nego dobija. Ipak, oni predstavljaju i jednu vrstu zaraze i uvijek te vuku da pokušaš ponovo oprobati sreću`, kaže Dejan i dodaje da mu je najveća dobit u posljednjih nekoliko godina, koliko igra na ovim aparatima, bio iznos od 300 KM. A uzdati se u kocku je kao stati na santu leda, otopiće se kad-tad, ali porasti neće.