BANJALUKA - Vlada Hrvatske još nije odgovorila na inicijativu Aleksandra Džombića, premijera RS, da se na regionalnom nivou formira zajedničko koordinaciono tijelo koje će imati zadatak da pripremi plan za sprečavanje poplava neželjenog obima i zaštitu stanovništva.
Naime, Džombićeva inicijativa upućena je 8. februara Mirku Cvetkoviću, premijeru Srbije, Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade Hrvatske, Igoru Lukšiću, premijeru Crne Gore i Nerminu Nikšiću, premijeru Federacije BiH.
U kancelariji za odnose s javnošću Vlade Hrvatske rekli su da je Džombićev dopis stigao, ali više detalja danas nismo uspjeli da saznamo, jer do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore da li će se i na koji način Hrvatska uključiti u regionalnu borbu protiv mogućih poplava.
Izostala je i inicijativa lokalnih zajednica sa obje strane granice, pa se čini da će se svaka od opština u RS koju od Hrvatske dijele rijeke, u slučaju poplava uzdati samo u svoje kapacitete i ljude.
Rukovodstvo Gradiške nije razgovaralo sa kolegama iz susjedne Nove Gradiške o planovima u slučaju poplava. Nije to učinilo ni Vodoprivredno preduzeće "Sava" iz Gradiške, jer, kako kažu, nije njihova nadležnost da dogovaraju prekograničnu saradnju, već samo da izvode radove.
"Operativno, spremni smo za moguće poplave, ali kada je riječ o prirodnim katastrofama, nikada s punom sigurnošću ne možete kazati da ih dočekujete spremni, jer se razmjere ne mogu predvidjeti", kaže Savo Gluvić, direktor "Save".
U Opštini Šamac ističu da su još u oktobru donijeli plan odbrane od poplava, ali da su "propali" raniji dogovori s lokalnom vlašću u Slavonskom Šamcu u Hrvatskoj nakon što je njihov načelnik izgubio većinu u parlamentu.
"Među našim opštinama sada nema nikakvog dogovora o zaštiti od poplava. Konkretni dogovori krenu tek kada se nešto dogodi. Ovo je prilika da apelujemo na nadležne sa obje strane rijeke da se nešto konkretno učini na vrijeme", ističe Savo Minić, načelnik Šamca.
Prema njegovim riječima, ovoj opštini "prijete" dvije rijeke - Bosna i Sava, pa stanovništvu u njihovom slivu treba pomoći koliko god je moguće, kako bi se sačuvali ljudski životi i spriječile eventualne materijalne štete u slučaju poplava.
Nakon katastrofalnih poplava, koje su 2010. godine pogodile Bijeljinu, u Civilnoj zaštiti ove opštine ništa ne prepuštaju slučaju. Iako su vodostaji Drine i Save ispod prosjeka, već se ažuriraju planovi zaštite od poplava, priprema tehnika i ljudstvo.
"Kontrolišemo opremu, kontaktiramo sa savjetima mjesnih zajednica koje smo zadužili da pripreme čamce i ostalu opremu da bismo bili spremni u slučaju poplava. Početkom naredne sedmice održaćemo i sastanak na kojem ćemo ponovo proći uputstva za rad u slučaju proglašenja stanja odbrane od poplava", objašnjava Drago Ristić, šef Odsjeka Civilne zaštite u Bijeljini.
I u Civilnoj zaštiti Zvornik preduzimaju sve potrebne mjere u slučaju naglog topljenja snijega u slivu rijeke Drine. Poučeni iskustvom iz decembra 2010. godine, kada je protok na Hidroelektrani Mali Zvornik iznosio više od 4.000 metara kubnih u sekundi, pripremaju se za povećan vodostaj.
Nikola Blagojević, analitičar Sektora hidrologije u Hidrometeorološkom zavodu RS, kaže da je vodostaj rijeka u RS uglavnom nepromijenjen ili je zabilježen porast od nekoliko centimetara.
"Najveća promjena vodostaja u četvrtak zabilježena je na rijeci Bosni u Doboju, gdje je nivo rijeke porastao za 14 centimetara. Zasada nema razloga za paniku", dodao je on.
U hidroelektranama spremni
Mile Lakić, direktor preduzeća "Hidroelektrane na Drini" u Višegradu, ističe da je akumulacija spremna da primi i propusti bez ikakve štete svaku količinu vode koja stigne iz sliva Drine, a posebno iz akumulacionog jezera HE Piva, gdje je nivo vode 50 metara ispod preliva i treba najmanje 20 dana da se akumulaciono jezero napuni.
"Kota akumulacije Bileća je 26 metara ispod plana i slobodni akumulacioni prostor je skoro milijardu kubnih metara", objašnjava Blagota Marković, direktor Direkcije za upravljanje sistemom u "Hidroelektranama na Trebišnjici".
Radislav Matić, direktor hidrocentrale "Bajina Bašta", kaže da je njihovo akumulaciono jezero spremno da primi vodeni plavni talas koji bi mogao da bude prouzrokovan južnim vjetrom i naglim otapanjem snježnog pokrivača.
U zalihama dovoljno hrane
Javno preduzeće Robne rezerve RS raspolaže dovoljnim količinama hrane i tehničkim sredstvima, koja u slučaju eventualnih poplava može da ustupi nadležnim institucijama.
Ovo JP je dalo oko 200.000 konzervi mesnih narezaka i pašteta te stavilo na raspolaganje određene količine prehrambenih artikala Crvenom krstu RS, odnosno Republičkoj upravi Civilne zaštite za pomoć stanovništvu na ugroženom području.