Upravljajući vozilima za koja im je potrebna vozačka dozvola, od putničkih automobila do poljoprivrednih mašina, maloljetnici u našoj zemlji predstavljaju opasnost i za sebe i za druge učesnike u saobraćaju, a često se takvi slučajevi pretvore i u tragediju, pokazuju policijski bilteni, ali i mišljenja stručnjaka.
Još više, kako kažu stručnjaci, zabrinjava što čak i neki roditelji odobravaju to što im djeca voze bez vozačkih dozvola, te se hvale poznanicima da su njihovi nasljednici tu vještinu savladali prije zakonom predviđenog roka.
I u auto-školama svjedoče da više od 50 odsto kandidata na časove vožnje dolaze sa prethodnim iskustvom. Međutim, sticanje tog iskustva često se pretvori u tragediju koja šokira građane širom BiH.
Tako je, upravljajući vozilom marke golf 3, M.T. (16) iz Petoševaca, opština Laktaši, udario u tom selu svoje poznanike Slobodana Tadića (20), Bobana Momića (19), Z.M. (17) i M.N. (14). U toj nesreći je Tadić poginuo, dok je preostalih troje povrijeđeno.
Tragedija se dogodila u novembru prošle godine, a potreseni stanovnici Petoševaca tada su ispričali da je maloljetnik koji ju je izazvao neposredno prije nesreće pio alkohol. Još su ispričali da su njihovog šesnaestogodišnjeg komšiju i ranije viđali kako vozi.
Takođe, maloljetni vozač je poginuo u maju prošle godine na području opštine Livno, u sudaru kombija marke mercedes, kojim je upravljao Vinko Matić iz sela Crveni Grm u opštini Ljubuški i motocikla kavasaki bez registracijskih oznaka, koji je vozio šesnaestogodišnjak iz naselja Lištani. Maloljetni vozač motocilka zadobio je teške povrede, od kojih je preminuo u bolnici.
Pijani za volanom: Još jedan od primjera koji je zabrinuo brojne bh. građane, a roditelje zavio u crno, dogodio se početkom februara kada je J.L. (17) poginuo, dok je šesnaestogodišnjak R.B. teško povrijeđen, u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Osoje, na magistralnom putu M-15, između Posušja i Imotskog. I J.L. i teško povrijeđeni tinejdžer su iz Posušja, a iz policije su naveli da su sletjeli s puta, usljed čega se zapalio automobil kojim su se vozili.
Vozilom je upravljao maloljetni J.L, a prilikom izlaska iz desne krivine zbog prevelike brzine je izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega je auto sletjelo s puta, prevrnulo se pa zapalilo.
Iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona kažu da su na području tog kantona pripadnici policije evidentirali 691 maloljetnika koji su bez vozačke dozvole upravljali vozilima za koje je dozvola neophodna.
Kako saznajemo, na području djelovanja MUP-a Tuzlanskog kantona (TK) prošle godine evidentirano je čak 95 maloljetnika koji su upravljali motornim vozilima. Takođe, 2009. godine pripadnici MUP-a TK evidentirali su i šest maloljetnika koji su upravljali motornim vozilom i pri tome bili pod dejstvom alkohola.
"Na području Tuzlanskog kantona u toku 2009. godine evidentirano je 19 maloljetnih lica koja su upravljala neregistrovanim vozilom", saopšteno je iz Odsjeka za odnose s javnošću MUP-a TK.
Prema riječima Rajne Parežanin, portparola CJB Trebinje, tokom prošle godine u saobraćajnim nesrećama u četiri slučaja vozilom su upravljali maloljetnici.
"Po Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH i maloljetnik odgovara ako je upravljao vozilom, a navršio je 14 godina, a odgovara i vlasnik vozila. Kazna za maloljetnika je 100 KM, a za vlasnika vozila od 50 do 250 KM", pojašnjava Parežaninova.
Učestala pojava: Mišljenja stručnjaka iz oblasti saobraćaja su podijeljena, ali gotovo svi se slažu u jednom: maloljetnicima ne treba dozvoljavati upravljanje vozilima za koja je potrebna vozačka dozvola.
Neki od njih kažu da su mladi ljudi, uz pravljenje tog prekršaja, skloni još i konzumiranju alkohola, te "divljanju" na putevima, što sve ukupno doprinosi da put do tragedije bude kraći.
Ivanka Vicanović, ženski instruktor u Auto-školi "Tomić" iz Banjaluke, svjedoči da kandidati koje je ona podučavala vožnji, često prvi put ne sjedaju za volan.
"Mislim da je danas učestala pojava da maloljetnici voze vozila za koja im inače treba dozvola. Nekima to čak i roditelji odobravaju. Mislim da njih oko 50 odsto dođu na obuku, a da su već vozili. Jasno je da to stavlja i njih i druge u opasnost. Vjerovatno to rade na manje prometnim putevima, gdje su kontrole policije manje učestale", kaže Vicanovićeva.
Ni Dalibor Mlađenović, predsjednik Udruženja auto-škola RS, ne poriče da većina kandidata koji dođu obučavati vožnju imaju prethodno iskustvo.
Ne znaju šta im djeca rade: "Ne vjerujem da ijedan normalan roditelj da djetetu da upravlja vozilom koje je opasnije od pištolja. Ima i roditelja koji se hvale da im djeca voze, ali s takvim roditeljima treba raditi, edukovati ih i dobro kazniti. Stari se kažnjavaju, a mladi edukacijom, primjerom i marketingom, usmjeravaju. Kada naša omladina shvati da je 'in' biti normalan u saobraćaju, tada smo napravili posao. Sada je obrnuto - misle da što brže voze, da su veće face", ističe Mlađenović.
Dodaje da maloljetnik koji bude uhvaćen u vožnji nije kriv, već osoba koja mu je dala ključeve vozila.
"Dobićemo kad-tad dobre puteve, povećaće se i standard, pa ćemo moći da kupujemo auta na lizing i kredite, još brža i još veća, ali ako ne budemo radili na svijesti vozača, mladog čovjeka, na putevima nas očekuje klaonica", tvrdi Mlađenović.
S druge strane, stručnjaci koji se svakodnevno susreću s problemima djece i savjetima pomažu kako bi neometano sazrela, takođe ukazuju na tu problematiku.
Tatjana Mihajlović, pedagog-psiholog iz Banjaluke, kaže da roditelji često ne znaju šta im djeca rade.
Roditelji da obrate pažnju: "Možda su roditelji, zbog brojnih obaveza i u borbi za egzistencijom, svjesno ili ne, zanemarili provjeravanje šta im rade djeca. Imamo sve više djece koja voze od automobila do motora, kojima se utrkuju i, nažalost, svaki dan smo suočeni sa sve većim brojem udesa koji se dešavaju. Mislim da bi roditelji trebalo da obrate više pažnje gdje su im djeca i šta rade", upozorava Mihajlovićeva.
Dodaje da djeca u nekim situacijama, kako bi se pokazala pred svojim vršnjacima, zloupotrijebe povjerenje roditelja.
"Možda nekad i 'ukradu' auto da bi bili 'važni'. Nažalost, to je sve češća pojava, tako da bi roditelji trebalo da što više vremena provedu sa svojom djecom, te da im daju što više savjeta", smatra Mihajlovićeva.
Dodaje da, nažalost, ima i takvih roditelja koji se svojim poznanicima hvale da njihovo 14 ili 15 godina staro dijete vozi automobil.
"Ima i onih kojima je važnije da dijete zna da vozi auto sa 14 godina, nego da sa njim provede sat do dva vremena u razgovoru o problemima", pojašnjava Mihajlovićeva i dodaje da ti roditelji na takav način "kupuju" ljubav svoje djece.
Zlata Hadžić-Bajrić, zamjenik Ombudsmana za djecu RS, takođe tvrdi da problem da maloljetnici upravljaju vozilima postoji.
Ona kaže da je neophodno sa djecom stalno razgovarati o opasnostima koje takvo ponašanje nosi i dodaje da to "mnoge škole danas i čine, dok roditeljima treba stručna pomoć za mnoga pitanja sa kojima se susreću u vaspitanju djece".
"Smatramo da, kad se ustanovi da dijete upravlja motornim vozilom, treba ustanoviti ko mu je to omogućio i pozvati ga na odgovornost", kategorična je zamjenik Ombudsmana za djecu RS.
Naglašava da učenici osnovnih škola imaju obuku o opasnostima u saobraćaju, pa bi ih već u tom dobu trebalo upozoriti na to šta mogu izazvati neobučeni vozači , kao i ko je u tom slučaju odgovoran.