Prema podacima Konfederacije sindikata Bosne i Hercegovine u 2006. godini u BiH je poginulo 16, a povrijeđeno čak 10.000 radnika na radnom mjestu. Prema njihovim podacima u BiH je bez posla čak 65.000 invalida rada.
Iz Međunarodne organizacije rada navode da svake godine u svijetu zbog nesreća na radu život izgubi dva miliona radnika.
Veću sigurnost na radu i poboljšanje uslova rada na radnim mjestima u cilju smanjenja broja nesreća i povreda radnika na radu u RS trebalo bi da obezbijedi novi Zakon o zaštiti na radu, koji je Narodna skupština RS usvojila u oktobru ove godine, a po izboru predsjednika RS, biće objavljen u Službenom glasniku.
Prema riječima Boška Tomića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS, novi zakon je rađen u saradnji sa USAID-om, kroz ELMO projekat, a od 1993. godine Zakon o zaštiti na radu uopšte nije bio tema republičkog parlamenta.
"Cilj donošenja novog zakona je obezbjeđivanje sigurnijeg rada, kada su u pitanju povrede na radnim mjestima i očuvanje zdravlja radnika", kaže Tomić.
Odgovornost na poslodavcu
Borislav Radić, načelnik Odjeljenja za rad i zapošljavanje u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, navodi da novi zakon propisuje bolje preventivne mjere, te obaveznu izradu akta o praćenju rizika od strane svakog poslodavca, za svako radno mjesto.
"Kroz taj akt se moraju identifikovati opasnosti koje radniku prijete na radnom mjestu i ujedno predvidjeti mjere za otklanjanje tih opasnosti", objašnjava Radić.
Odgovornost za zaštitu na radu je, prema njegovim riječima, na poslodavcu, odnosno poslodavac je taj koji je izričito odgovoran za zaštitu radnika na radu.
"Odgovornost poslodavca, svakako, ne oslobađa odgovornosti radnika za pridržavanje radne discipline, za poštovanje pravila rada na radnom mjestu i svih drugih propisa koji se primjenjuju. Poslodavac je dužan da primijeni opšte i posebne mjere zaštite na radu. Što se tiče opštih mjera, poslodavac mora da obezbijedi radniku bezbjedno radno mjesto, a posebne mjere se odnose na procjene rizika", ističe Radić.
Ovaj zakon daje značajniju ulogu službi medicine rada, kada je u pitanju procjena rizika na radu i zaštita zdravlja radnika, a zasluženi položaj imaće i predstavnik radnika za zaštitu na radu, koji će u ovoj oblasti imati pravo na sugestije i preporuke poslodavcu.
"Ekonomsko-socijalni savjet će, takođe imati obavezu da formira odbor za zaštitu na radu, koji će pratiti stanje u oblasti zaštite na radu, te predlagati mjere za unapređenje i poboljšanje zaštite", kaže Radić.
Novi zakon obavezuje inspektora na preventivnije djelovanje, nego što je to bilo ranije, a novčane kazne su, kako Radić navodi, u potpunosti usklađene sa kaznenom politikom RS.
Novina, koju podrazumijeva novi zakon, su i stručni ispiti, koje će predstavnici ovlaštenih organizacija morati da polažu, a za uredno bavljenje ovim poslom biće neophodno da poslodavci posjeduju određene licence koje će dobijati od Ministarstva rada.
Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici utvrdila je i uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o zaštiti na radu, koji će zamijeniti Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine. Novi zakon usklađen je sa preporukama Međunarodne organizacije rada, a utvrđuje prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i zaposlenih u vezi sa sprovođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zdravlja radnika na radu.
Ljekarski pregled radnika neophodan
Kroz samostalno odlučivanje o zapošljavanju radnika na rizičnijim radnim mjestima, gdje postoji veća opasnost, ogledaće se aktivnija uloga Službe medicine rada.
Dr Vesna Paleksić, specijalista medicine rada i šef Službe za medicinu rada u Zavodu za medicinu rada i sporta RS, ističe da je uloga ove službe da utiče na zapošljavanje radnika na odgovarajuća radna mjesta izuzetno značajna, jer se jedino na taj način može smanjiti broj nesreća na radu.
"Prilikom zapošljavanja poseban problem predstavljaju bolesti kao što su padavica, hipertenzija, šećerna bolest, vrtoglavica i druge bolesti koje imaju sklonosti ka nesvjesticama. Tu je značajna uloga medicine rada, da takve ljude ne stavlja na radna mjesta gdje je rizik od povređivanja veći. Zato je ljekarski pregled neophodan, jer zdravstveno stanje radnika, koji se zapošljava, mora da odgovara poslu koji će raditi", ističe Paleksićeva i dodaje da je saradnja poslodavaca sa medicinom rada izuzetno bitna.
Paleksićeva ističe da ljudi koji obavljaju zanimanja poput policajca ili deminera imaju beneficiran radni staž, jer se štetni faktori na takvim radnim mjestima nikakvim mjerama zaštite ne mogu svesti na neku optimalnu razinu i zbog toga se skraćuje vrijeme izlaganja tim faktorima.
"Zbog toga što se radnici u obezbjeđenju vremenom naviknu na opasnost, pa time smanje budnost i koncentraciju, neophodno je skratiti vrijeme izlaganja tim faktorima", upozorava dr Vesna Paleksić.
Prema postojećem Zakonu o zaštiti na radu svake tri godine su obavezni periodični pregledi radnika na radnim mjestima sa posebnim uslovima, a radnici u livnici bi trebalo da imaju ovaj pregled svake godine.
Radna mjesta za koja radnici rade na visini većoj od tri metra ili na dubini većoj od tri metra smatraju se radnim mjestima sa posebnim uslovima.
Prema riječima dr Vesne Paleksić, novim Zakonom o zaštiti na radu na bolji način će se regulisati oblast zapošljavanja radnika na radnim mjestima, gdje je opasnost od povrede veća.
Zakon o penziono-invalidskom osiguranju, kako navodi dr Vesne Paleksić, propisuje i uslove pod kojima se priznaje nesreća na poslu.
U Zavodu za medicinu rada i sporta RS ističu da su mladi radnici mnogo više skloni povredama na radu, nego stariji radnici, ali su povrede kod starijih radnika preko 50 godina uvijek teže.
Opasna zanimanja
Zanimanja gdje zaposleni ne strepe od toga da će izgubiti posao nego život, veoma su brojna, pa su na listi ovakvih zanimanja među prvima građevinski radnici, rudari, šumski radnici, monteri dalekovoda, policajci i zaposleni u obezbjeđenju. Veliku opreznost zahtijevaju i poslovi u fabrikama za proizvodnju municije, hemikalija i teških metala.
Milenko Dragišić, poslovođa na dalekovodu, kaže da se na konkursu za ovu radnu jedinicu, za posljednjih 10 godina, prijavljivanje zainteresovanih umanjilo za tri puta.
"Povrede i nesreće na ovom radnom mjestu su česte. Nekada je uzrok nesreće neopreznost, ali u nekim situacijama to ne zavisi od samog radnika", kaže Dragišić.