BANJALUKA, SARAJEVO - Status novinara u društvu mora biti uređen te im treba biti zagarantovano uživanje osnovnih prava i sloboda, što podrazumijeva pravo na bezbjednost i dostojanstvo.
To su u svom Godišnjem izvještaju za 2022. godinu poručili ombudsmani za ljudska prava u BiH, koji ističu da je sloboda medija uslov za razvoj demokratskog društva opredijeljenog da štiti i poštuje osnovna ljudska prava i slobode.
Upozorili su ombudsmani i na jednu raniju analizu koja pokazuje da postoje politički i ekonomski pritisci na novinare, fizički i verbalni napadi i prijetnje, online uznemiravanje, zastrašivanja, ograničavanje pristupa informacijama, što, ističe se, onemogućava ovaj društveno značajan rad i ugrožava im prava i slobode.
Ombudsmani su u svom izvještaju citirali i šokantne podatke Linije za pomoć novinarima, koja je u prošloj godini zabilježila ukupno 79 slučajeva napada na novinare u BiH, što uključuje jedan fizički napad i sedam prijetnji smrću.
"Verbalnih prijetnji bilo je u 12 slučajeva, političkih pritisaka 11, huškanja odnosno govora mržnje 12, oštećenja imovine ili sajber napada u pet slučajeva", ističe se u Izvještaju Institucije ombudsmana za ljudska prava u BiH.
Politički pritisak i napadi na novinare i nezavisne medije povećali su se, kako se dodaje, za 40 odsto u 2022. godini u odnosu na 2021, a verbalne prijetnje, prijetnje smrću i govor mržnje povećali su se za 137 odsto.
"Brojke su, nažalost, alarmantne", poručuje Velida Kulenović, potpredsjednica Udruženja "BH novinari", koja se boji da će situacija biti i teža, s obzirom na najavljenu kriminalizaciju klevete u Srpskoj.
Prema njenim riječima, u svakom slučaju sigurnost novinara, ali i sloboda izražavanja su dovedene u pitanje i postoji opravdana bojazan da će statistike biti još gore.
"Ove probleme 'BH novinari' su akcentirali i tokom diskusije u povodu Dana slobode medija na skupu održanom u Banjaluci 3. maja", kaže Kulenovićeva za "Nezavisne novine".
Ona podsjeća na zahtjev da se sporni zakon u Srpskoj, koji predviđa kriminalizaciju klevete, povuče.
"Tražićemo da međunarodne organizacije prate cijeli ovaj proces", navodi Kulenovićeva.
Da su brojevi koji govore o napadima na novinare u BiH zabrinjavajući, ali, nažalost, ne i iznenađujući, smatra novinar iz Banjaluke Đorđe Vujatović.
"Prije svega, ovo je karakteristično za nedemokratska i medijski nepismena društva. Treba uzeti u obzir da od rata pa do sada političke elite upravljaju pomoću vladavine straha. Cijelo društvo je zarobljeno u osjećaju straha, gdje je i dalje najdominantniji strah od novog rata i taj narativ je uveliko prisutan u javnosti. Političari se predstavljaju kao zaštitnici nacija, pa svako drugačije mišljenje ili pokušaj razobličavanja njihove politike proglašavaju neprijateljskim, a samim tim, sljedbenici njihovih politika preuzimaju taj model ponašanja", ističe Vujatović.
Naravno, kako dodaje, nedjelovanje pravosudnih institucija, to jest neprocesuiranje govora mržnje, napada, te prijetnji ljude ohrabruje, jer crvena linija se stalno povlači.
Danijal Hadžović, novinar "Dnevnog avaza", ističe da bi, kako bi napadi na novinare prestali, trebao biti promijenjen sam pristup političara i političkih stranaka prema novinarima.
"Svjedoci smo činjenice da većina tih prijetnji, pritisaka i napada na novinare dolazi upravo od strane politike", ističe Hadžović.
Novinari su političarima, dodaje Hadžović, najveći trn u oku zato što su mediji kod nas posljednji stub demokratije.
"Razlozi su u tome što smo otkrili mnogobrojne afere koje su postojale u društvu zadnjih godina, što se priča o kriminalu, korupciji, neriješenim ubistvima, o raznoraznim vrstama trgovine. Novinari su ti koji raskrinkavaju njihova nedjela, pa su im oni glavni trn u oku. Rekao bih da su mediji jedan od rijetkih preostalih segmenata u našem društvu koji nije u potpunosti poklopljen od strane politike", rekao je Hadžović za "Nezavisne novine".