Iako je reformom penzionog sistema koja je u BiH započela još 1998. godine, predviđeno uvođenje dobrovoljnih penzijskih fondova, naša zemlja je trenutno jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji mogućnost dobrovoljnog penzionog osiguranja.
Tako bh. građani koji žele dodatno da se obezbijede za penzionerske dane nemaju mogućnost da kroz privatne penzijske fondove štede i pored penzije iz Fonda PIO, dobiju penzije i iz tih fondova.
Jedan od glavnih razloga je neusvajanje zakonskih okvira u oba entiteta, zbog čega bi zaposleni mogli biti u potpuno neravnopravnom položaju.
U RS otišli dalje nego u FBiH: Naime, u Federaciji BiH još ne postoji zakonski okvir za dobrovoljno penziono osiguranje, dok je u RS on usvojen.
Sulejman Garib, koji je na čelu Radne grupe za reformu penzionog sistema u FBiH, kaže da su u RS otišli dalje u odnosu na Federaciju, jer su početkom prošle godine usvojili Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima.
"U FBiH nema zakonskog okvira i nadamo se da će to što prije da se uradi. Ovdje nije bilo političkog konsenzusa, a ni finansijske podrške da se to završi", ističe Garib, koji očekuje da će se to uskoro promijeniti.
Podsjeća da je reforma penzionog sistema u BiH počela 1998. godine, a nastavljena je 2001. godine, te da počiva na tri stuba i to: međugeneracijskoj solidarnosti, dodatnom penzionom osiguranju i dobrovoljnom penzionom osiguranju.
Prema njegovim riječima, reforma penzionog sistema jedna je od najtežih, zbog čega je neophodna saradnja svih institucija kako bi se ona provela.
Za razliku od FBiH u RS je usvojen zakonski i podzakonski okvir, koji bi u tom entitetu uskoro mogao postati i praksa. Naime, prvi dobrovoljni penzijski fondovi u RS mogli bi se pojaviti u toku ove godine pod uslovom da se za poslodavce uvedu dodatne poreske olakšice.
Prema riječima Božane Šljivar, predsjednika Radne grupe za reformu penzijskog sistema u RS i direktora Agencije za osiguranje RS, Zakon je usvojen i Agencija je donijela potrebne podzakonske akte kojima se reguliše osnivanje društava i fondova, koji su i stupili na snagu objavljivanjem u "Službenom glasniku".
"Obavljeni su kontakti sa potencijalnim osnivačima iz Slovenije i Srbije, koji već imaju takve vrste dobrovoljnih penzijskih fondova u svojim zemljama. Međutim, oni su, osim tog početnog iskazivanja interesa, uputili jedan dopis Ministarstvu finansija i Agenciji za osiguranje sa molbom da se preispitaju mogućnosti uvođenja dodatnih poreskih olakšica za poslodavce.
Tržište relativno malo: Smatraju da je naše tržište relativno malo, da standard građana nije na takvom nivou da bi bilo direktno zainteresovanih zaposlenih da lično sami izdvajaju od svojih zarada i da uplaćuju, tako da je potrebno obezbijediti dodatne poreske olakšice kako bi poslodavci bili zainteresovani da se kroz penzijske planove osnivaju ti dobrovoljni penzijski fondovi", kaže Šljivareva.
Dodaje da bi se tek nakon usvajanja te inicijative za dodatne poreske olakšice, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku iskazali i konkretniji interesi za osnivanje društava.
"Znači, zakonske i podzakonske pretpostavke i izraženi interes postoje, ali je krenula ta inicijativa za dodatnim poreskim olakšicama. Istovremeno je pokrenuta inicijativa i za dodatnim poreskim olakšicama za životna osiguranja, jer bi i jedan i drugi proizvod trebalo da budu međusobno konkurentni. Zajednički cilj im je da obezbjeđuju dodatne izvore prihoda u starosti, kao i da se razvija kultura i svijest kod ljudi o potrebi dodatne štednje za stare dane", kaže Šljivareva.
Prema njenim riječima, naše tržište sa malim brojem zaposlenih i slabim standardom bez dodatnih poreskih olakšica za poslodavce nema finansijske isplativosti osnivačima društava.
"Mislim da je 2010. godina prekretnice i da Vlada RS treba da prepozna potrebu poreskog stimulisanja dobrovoljnih penzijskih fondova i životnog osiguranja i da poslodavce i građane pojedinačno usmjeri ka dodatnim oblicima štednje, osim štednje u bankama. Bez zaokruživanja cijelog tog sistema teško je očekivati nekakav interes potencijalnih osnivača", smatra Šljivareva.
Dodaje da je za razliku od FBiH RS u prednosti jer je usvojen zakonski i podzakonski okvir.
Naglašava da je veoma bitno da se taj zakonski okvir dalje odgovarajućim mjerama podstiče kako ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru.
Ulagati mogu svi zaposleni: "U dobrovoljne penzijske fondove, koji će predstavljali dodatni vid dugoročne štednje za buduće penzionere, mogu ulagati svi zaposleni, bez obzira na to da li idu direktno ili preko poslodavaca", pojašnjava Šljivareva.
Prema njenim riječima, ti fondovi bi bili namijenjeni postojećim i budućim radnicima, ali i nezaposlenim kategorijama, poput poljoprivrednika i domaćica koji bi kroz ulaganje u te fondove štedjeli novac za predstojeće penzionerske dane.
"Nova legislativa predviđa da ti fondovi, čiji su osnivači u svijetu uglavnom banke i druge jače finansijske kuće, prikupljeni novac ulažu u niskorizične hartije od vrijednosti, bankarske depozite i nekretnine, te na taj način ostvaruju prinos za svoje članove. Građani će novac iz fondova, kako se planira, moći povući najranije sa 53 godine starosti i pod određenim uslovima štednje, izuzev u slučaju vanrednih troškova liječenja ili trajne nesposobnosti za rad", objašnjava Šljivareva.
Ističe da ulaganje u te buduće fondove iz takozvanog trećeg stuba penzione reforme neće biti zakonska obaveza, već slobodna odluka onih koji namjeravaju štedjeti novac za penzionerske dane,uključujući i poslodavce koji bi uplaćivali za svoje radnike.
Prema njenim riječima, svjetska praksa je pokazala da su osnivači dobrovoljnih penzionih fondova uglavnom provjerene finansijske kuće, te da to ulaganje predstavlja dodatni tržišni proizvod, pored štednje u bankama i životnog osiguranja.
"Što se tiče osnivača tih fondova, tu smo postavili stroge cenzuse. Oni mogu biti samo pravna lica, a većinski vlasnici moraju biti renomirane finansijske institucije, znači banke, osiguravajuća društva ili druga društva za upravljanje investicionim fondovima. Cijeli set zahtjeva je definisan zakonom koji treba da bude ispunjen da bi neko mogao biti osnivač", objašnjava Šljivareva.
Penzije iz više izvora: Cilj uvođenja dobrovoljnog penzionog osiguranja u RS, kako ističe, jeste da većem broju građana bude omogućeno da budu korisnici tog sistema.
Dodaje da je jedan od ciljeva i da se omogući građanima da primaju penzije iz više izvora, jedan dio da dolazi iz obaveznog penzionog osiguranja, a drugi iz dobrovoljnog.
Prema njenim riječima, uvođenje dobrovoljnih penzionih fondova i reforma penzionog sistema će pored toga što postoji javni penzioni sistem građanima omogućiti da se sami pobrinu za svoju penziju i odvajaju od svojih sredstava, da dugoročno i namjenski štede kako bi imali sigurnu i stabilnu penziju.
Stručnjaci kažu da je reforma penzijskog sistema, koja predstavlja promjenu načina na koji se finansiraju penzije budućih penzionera, jedna od najkompleksnijih reformi koja se u BiH očekuje u narednom periodu.
A iz oba entiteta navode da je reforma penzionog sistema zamišljena tako da se odvija u pravcu trostubnog sistema. Tako bi se zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima uspostavio treći stub penzijskog sistema, koji podrazumijeva da u penzijske fondove dobrovoljno uplaćuju pojedinci ili poslodavci za svoje zaposlene.
Prvi stub je obavezno osiguranje koji je sada na snazi, odnosno klasične penzije koje će se bazirati na sada važećem principu međugeneracijske solidarnosti, s tim da se unaprijedi i da daje što bolje efekte.
Drugi stub će se odnositi na obavezno privatno penzijsko osiguranje, dok se treći stub odnosi na dobrovoljne penzione fondove i oni će biti isključivo privatnog karaktera.
Slađan Mijatović, direktor prodaje "Grawe osiguranja BiH", kaže da će postojeća životna osiguranja ostati nepromijenjena i nakon usvajanja zakona o osnivanju dobrovoljnih penzionih fondova.
Nema univerzalnog modela: "Dobrovoljni fond nije isto što i životno osiguranje. Životno osiguranje podrazumijeva da osoba nakon isteka određenog roka odlučuje sama šta će sa novcem, da li će ga podići odmah ili će ga uzimati na rate. Nama država ne može nametnuti zakon na taj sistem. Privatni dobrotvorni fondovi će se oslanjati na sigurnost države i pojedinac će odlučivati gdje će štedjeti. Pitanje je kome će više vjerovati, državi ili osiguravajućim kućama", dodaje Mijatović.
Što se tiče reforme penzionog sistema RS, Šljivareva kaže da ne postoji univerzalni model reforme koji odgovara svakoj zemlji.
"Kod izrade strategije smo konsultovali, posmatrali i analizirali iskustva različitih zemalja, prije svega zemalja u tranziciji, kao i onih zemlja iz našeg najbližeg okruženja, s obzirom na to da imamo zajedničku ekonomsku, socijalnu i društvenu osnovu. Međutim, svaka zemlja pravi reformu u skladu sa svojim specifičnostima. Nekakvi minimalni standardi i preduslovi moraju da postoje, ali svaka zemlja reformu gradi polazeći od svojih demografskih, ekonomskih, socijalnih pa i političkih uslova. Ne može se preispitati bilo čiji zakon i reći ovo će kod nas sada da funkcioniše. U tome i jeste složenost i poteškoća u provođenju te reforme. Toliko je mnogo činilaca potrebno da se spoji, da istovremeno funkcioniše da bi reforma jednostavno bila uspješna", objašnjava Šljivareva.
Jedni od onih koji su zainteresovani za taj vid osiguranja zbog unapređenja tržišta kapitala jeste Sarajevska berza (SASE).
"BiH je jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji mogućnost dobrovoljnog penzionog osiguranja. Dobrovoljni penzioni fondovi će kao institucionalni fondovi biti značajan faktor za povećanje prometa i likvidnosti na tržištu kapitala. Zainteresovani smo za provedbu svih reformi u BiH, jer će to unaprijediti tržište kapitala", kaže Zlatan Dedić, direktor SASE.
Penzioneri skeptični: Međutim, iz Udruženja penzionera RS su skeptični kada je u pitanju ulaganje u privatne penzione fondove.
"To je osnovno ljudsko pravo u svim ustavima i nemamo pravo da sporimo nikoga, međutim, loša iskustva nam govore da su u svijetu najviše pljačkana upravo ta sredstva koja su išla preko privatnih fondova. Od Amerike do Evrope nijedan takav fond ni u jednoj zemlji nije imao čak opravdanje zbog čega je formiran. U Mađarskoj je sprovedena reforma kao što se nudi nama i zbog nemogućnosti da se finansijski održi, sistem je pao. Mnoge odgovornosti su povučene, ljudi su sudski odgovarali. Upravo zbog takvih situacija dosta ljudi je strah ulagati u privatne fondove", kaže Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS.
I u Savezu sindikata RS su skeptični kada su u pitanju ulaganja u nove fondove, ističući da će to biti privilegija samo radnika jakih preduzeća.
A koliko građana će da uplaćuje doprinose u dobrovoljne penzijske fondove i koliko preduzeća će uplaćivati doprinose za svoje zaposlene, sigurno je da zavisi i od svijesti pojedinaca i poslodavaca, o potrebi da se u radnom vijeku ostvari dodatna ušteda za "stare dane".