BANJALUKA - Bh. građani s prosjekom od 9,6 litara alkohola godišnje po glavi stanovnika piju manje od stanovnika susjednih država, a prvi na listi su Hrvati, koji popiju 5,5 litara više od nas.
Ove podatke pokazala je mapa svijeta, koju je objavio sajt ChartsBin. Na mapi se nalaze podaci o količini popijenog alkohola po glavi stanovnika, kao i omiljeno piće u svakoj od država.
Tako su, poslije Hrvata, Srbijanci, koji popiju 11,12 litara godišnje po osobi. Nakon ove dvije zemlje, slijede BiH, Makedonija sa 8,5 litara i Albanija sa 6,7 litara po stanovniku.
Ako je suditi po ovim podacima, najviše alkohola popiju stanovnici Moldavije, po 18 litara čistog alkohola u godini dana, a slijede Češka, Mađarska i Rusija. Najmanje alkohola pije se u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.
Kada su u pitanju omiljena pića, mapa je pokazala da se u BiH najviše piju žestoka pića, u Hrvatskoj vino, dok građani Srbije najviše vole pivo. Pivo i vino su među najzastupljenijim vrstama alkohola u svijetu.
Lejla Ramić, predsjednica Udruženja "Klubovi liječenih alkoholičara" Kanton Sarajevo, kaže da se u bolnici godišnje liječi 150 alkoholičara, dok kroz savjetovalište prođe čak oko 4.000 alkoholičara na godišnjem nivou.
Prema njenim riječima, popiti jedno piće je društveno prihvatljivo i dio je socijalnog ponašanja.
Međutim, dodaje ona, poslije rata veliki broj građana počeo je da pije zbog tog posttraumatskog stresnog poremećaja.
Najviše alkohola popiju stanovnici Moldavije, po 18 litara čistog alkohola u godini dana, a slijede Češka i Mađarska
"Mnogi imaju problem s nesanicom i onda popiju dvije ili tri čašice alkoholnog pića kako bi im pomoglo da zaspi. Javljaju im se i jako neprijatne slike iz rata pa i zbog toga posežu za alkoholom", pojašnjava Ramićeva.
Ona kaže da mladi najviše piju da se otkače od problema i današnje situacije, koja nije nimalo ružičasta.
Bh. građane i radnike u ugostiteljskim objektima nisu iznenadili ovi podaci, ali ipak ističu da pijemo više nego što statistika kaže.
"Građani više ne biraju vrijeme i mjesto kada je u pitanju alkohol. Ja imam redovne mušterije, njih desetak, koji svako jutro iskape dvije čašice šljivovice i kruške. Oni mi kažu da je to zdravo i da im sa čašicom 'žeste' dan ljepše počinje", kazao je Mario P., konobar u jednom banjalučkom kafiću.
Prema njegovom mišljenju, pije se više nego što ove brojke pokazuju, jer danas niko ne može da kontroliše građane koji prave rakiju u svojim kotlovima.
Kako kaže, zabrinjava ga činjenica što sve više mladih poseže za čašicom i to u prekomjernim količinama.
"Sve je više mladih koji piju alkohol i to u prevelikim količinama. Nerijetko ćete vidjeti kako se vikendom iz banjalučkih kafića teturaju pijani mladići", istakao je ovaj konobar.
Psiholozi smatraju kako konzumiranje alkohola predstavlja "način otapanja životnih ili individualnih problema".
"Društvena reakcija po ovom pitanju i u sklopu ovog problema nije adekvatna. Treba se podsjetiti da je stanje mentalnog zdravlja u BiH u posljednjih 10 godina loše. Alkoholizam je samo jedna forma mentalnog zdravlja, odnosno mentalne bolesti", ističu ovi stručnjaci.
Prosječno godišnje ispijanje alkohola
15,10 litara
Hrvatska
11,12 litara
Srbija
9,6 litara
BiH