BANJALUKA - Ekonomska kriza i besparica mnoge stanovnike RS "natjerala" je u sportske kladionice, kockarnice i na igre na sreću, nadajući se da će, uz malo kockarske sreće, na taj način riješiti nagomilane egzistencijalne probleme.
Iako ovakav vid lake zarade pruža nadu da će egzistencijalni problemi biti stvar prošlosti, malo ko se, kažu stručnjaci, zadrži na tome jer se ubrzo javlja jedna vrsta zavisnosti i začaranog kruga.
Kasnije se javljaju sitne krađe, zelenašenje, mešetarenje i sve postaje spleteni krug iz kojeg se teško izlazi.
"Klađenje, igre na sreću i kocka postali su dio egzistencijalnih potreba u našem društvu. Mnogi imaju slabu mogućnost da radom steknu ono što im nedostaje, pa posežu za ovim lakim načinom zarade. Međutim, praksa pokazuje da je sve više zavisnika o klađenju i igrama, jer to ode mnogo dalje od pukog tiketa u kladionici", kazao je psiholog Aleksandar Milić dodajući da problemi postaju sve veći kada se poremeti mentalni balans i kada se dubioza proširuje i stvara zavisnost.
"To dovodi do porodičnih raskola i niza drugih problema. Kasnije se javlja zelenaštvo, mešetarenje… To su ozbiljne stvari o kojima bi društvo trebalo da povede računa. U posljednje vrijeme mnogo mladih ljudi ima ovakve probleme", istakao je Milić.
Kroz jednu banjalučku kladionicu u naselju Borik svakodnevno prođe stotinak ljudi, a prema riječima radnice Maje N., broj kladioničara se značajno povećao proteklih godina.
"Mnogi od njih nisu zaposleni, pa im je dobitak na kladionici jedini izvor prihoda. Neki su to pretvorili u pravi mali biznis, pa svakodnevno, od jutra do mraka, prate sportska dešavanja i znaju kad šta mogu da očekuju. Ulažu oko deset ili 20 KM, a ima i onih koji, kako kažu, 'rekreativno' daju pet KM i to samo nedjeljom. Besparica je velika pa su mnogi u klađenju pronašli spas, mada vidim da nekada sami sebi naprave problem", priča Maja.
Sociolog Biljana Milošević objašnjava da se mnogi, u teškoj ekonomskoj situaciji, nadaju "dobitku s neba".
"Kocka vremnom postaje sociopatološki problem, jer ljudi teško odustaju. Iz kuće iznose sve više i više novca, uz opravdanje da će dobitak biti mnogo veći. Ide se sve dalje i pretvara se u spleteni krug. Da li će se neko zadržati u granicama normalnog, zavisi od osobe, mada je sve više onih koji na ovaj način pokušavaju da riješe egzistencijalna pitanja", dodala je ona.
Sa druge strane, Goran Šaula, šef Službe za razvoj igara Lutrije RS, kaže da u vezi sa igrama na sreću i kriznim vremenima postoje određeni netačni stereotipi.
"Jedan od njih je veoma čest - što je kriza veća, više se igra na sreću. Podaci pokazuju da to, jednostavno, nije tačno. Krizna vremena zasigurno drastično snižavaju standard građana. Tako se i na poslovanju Lutrije RS osjeti pad kupovne moći građana. Broj igrača u ovakvim vremenima varira više nego obično. Postoje redovni igrači i igrači koje povremeno privuče neka velika premija, ali podaci govore o padu prometa u igrama na sreću, što znači da i stalni i povremeni igrači sve manje novca mogu da izdvoje za ove namjene", kazao je Šaula.
Loto dobici u RS
U RS tokom 2008. godine izvučene su dvije loto sedmice, a godinu kasnije sedmica je izvučena u Banjaluci, što je bio i dotad najveći dobitak u RS - oko 2.400.000 KM.
U maju ove godne sedmica vrijedna 3.300.000 KM je takođe izvučena u Banjaluci. Od 2005. godine, otkako zajednički loto priređuju Lutrija RS i Državna lutrija Srbije, izvučeno je više od 50 loto sedmica, od toga četiri u RS.