Iako ne zna ni riječ engleskog, niti ima pravo da glasa, starija žena, bh. izbjeglica, kaže da svaki dan moli za predsjednika Baraka Obamu.
Ova žena svako jutro i svako veče izgovara tradicionalnu molitvu, a sve s nadom i željom da će aktuelni predsjednik Barak Obama i nakon novembarskih izbora ostati na svojoj funkciji.
Riječ je o klubu bh. zajednice u Čikagu, gdje se starije izbjeglice okupljaju i druže. Njima svesrdno pomaže i mlada Asja Dizdarević, koja im služi kao prevodilac jer većina njih ne zna engleski. Upravo zato Asja je omiljena među posjetiocima ovog kluba.
Izbjeglice sa kojima Dizdarevićeva radi samo mogu da pričaju o tome za koga bi glasali jer većina njih nema pravo glasa. Dizdarevićeva je ta koja prenosi njihovo mišljenje, a kaže da bi oni, da mogu da glasaju, uvijek glasali za Obamu.
"Iako Obama nije musliman, oni ga i dalje smatraju muslimanom, valjda zbog njegovog porijekla", kaže Dizdarevićeva, prenoseći želje i mišljenja posjetilaca kluba u Hamdard centru, koji se nalazi na Aveniji Devon.
"Moram priznati da oni nisu obrazovani, niti posebno upućeni u ova pitanja i problematiku, ali vole da diskutuju o svemu tome. Svako od njih je već rekao da slučajno ima pravo da glasa, da bi svakako iskoristio to svoje pravo", kaže Dizdarevićeva, koja zapravo radi kao pomoćnik i prevodilac psihologa koji djeluje u centru, a koji prima i bh. izbjeglice.
Dizdarevićeva, i sama izbjeglica, samo je jedna od skoro 100.000 izbjeglica koje žive u području Čikaga.
Oni se uglavnom okupljaju u centru Hamdrad, koji služi kao mjesto druženja i okupljanja za izbjeglice iz BiH, ali i cijele južne Azije i Bliskog istoka. Njihove zajednice su veoma brojne u saveznoj državi Ilinois. Inače, drugi sličan centar nalazi se u predgrađu Adisona.
Za razliku od ostalih bh. izbjeglica, Dizdarevićeva ima američko državljanstvo, ali i njen put do Amerike je bio izbjeglički. Ona je došla zajedno sa svojim zemljacima, koji su bježali od rata od 1992. do 1995. godine.
Čikago je imao veoma važnu ulogu u to doba jer je primio veliki broj bh. izbjeglica, kojima je dat politički azil u SAD, na osnovu čega su i ostali u ovoj zemlji. Prema različitim izvorima, od četiri miliona ljudi, dva miliona je izbjeglo i napustilo svoje domove.
Dizdarevićeva i njena porodica su takođe izbjegli i to na samom početku rata. U SAD su se konačno skrasili 1995. godine, kada je Asja Dizdarević imala sedam godina.
S obzirom na to da se ona školovala u SAD, tečno govori engleski jezik. Danas radi sa starijim izbjeglicama, koji su uglavnom nepismeni. Kaže da većina njih ima svega četiri razreda osnovne škole. Mnogi su izgubili svoje bliske rođake tokom rata. Većina njih pati od PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) i redovno posjećuju psihologa koji radi u ovom centru.
Inače, ona pomaže izbjeglicama da učestvuju u sedmičnim grupnim terapijama, ali često razgovaraju i o društvenim temama i, naravno, politici. Većina njih ne želi da govori o prošlosti jer im to izaziva ozlojeđenost, nakon čega obavezno slijedi sjeta i suze.
S obzirom na to da većina njih nisu američki državljani, nemaju pravo da glasaju, ali ih to ne sprečava da komentarišu predsjedničke kandidate Mita Romnija i Baraka Obamu.
Dizdarevićeva kaže da im ona nastoji objasniti i iznijeti činjenice: "Obično im objašnjavam šta Obama misli, a šta Romni misli".
Inače, glavna prepreka s kojom se bh. izbjeglice suočavaju u Americi svakako je jezička barijera.
Naime, s obzirom na prirodu njihovog dolaska u SAD ne samo da mnogi od njih još pate od kulturološkog šoka, već im je zaista teško da komuniciraju s ostalima, posebno kada treba da nekome nešto objasne ili kada nešto trebaju. Ima čak i onih koji imaju državljanstvo, a ne znaju tečno engleski, što im svakako predstavlja najveći problem.
Iako u području Čikaga ima nekoliko hiljada bh. izbjeglica, njihov broj još nije prešao potrebnu cifru da bi se i bosanski jezik našao na glasačkim listićima.
Ipak, sa ljudima poput Asje Dizdarević sve je lakše. Inače, ona će u junu diplomirati na Univerzitetu Lojola i to u oblasti političkih nauka i krivičnog prava. Planira da se dalje specijalizuje u oblasti prava.
"Moja želja je da iskorijenim sve međusobne konflikte u društvu i da doprinesem tome da pravda pobijedi", kaže Dizdarevićeva na kraju.