Društvo

Pratite nas na Google news

BiH bez recepta za lažne vijesti

BiH bez recepta za lažne vijesti
Foto: N.N. | BiH bez recepta za lažne vijesti
Dejan Šajinović

BRISEL, BANJALUKA - Evropska komisija usvojila je čitav niz mjera s uputstvima kako mediji treba da se izbore s fenomenom lažnih vijesti, ali, kako nam je rečeno, te mjere neće biti dio paketa u pregovorima sa zemljama kandidatima i aspirantima za članstvo u EU.

Naime, kako je "Nezavisnim" rekla Natali Vandištadt, službenica za odnose s javnošću Evropske komisije, opširna komunikacija Evropske komisije o lažnim vijestima odnosi se samo na zemlje članice.

Prema informaciji koju nam je poslala, Komisija će prvo usvojiti kodeks postupanja sa dezinformacijama. Neke od konkretnih mjera u toj oblasti uključuju jasno isticanje sadržaja na medijskoj platformi koji su plaćeni ili zastupaju nečije ideološko uvjerenje, zatim pružanje korisniku platforme mogućnosti da provjeri izrečene navode te uspostavi platforme za provjeru činjenica i alata za identifikovanje i uklanjanje lažnih vijesti. Osim toga, mjere uključuju i medijsko uvezivanje platformi za provjeru činjenica na evropskom nivou, kao i usvajanje mjera za edukaciju novinara i treninge kako bi lakše uočili takve medijske sadržaje.

S obzirom na to da su nas i iz Delegacije EU na naše pitanje kako ocjenjuju napore BiH na suzbijanju fenomena lažnih vijesti i šta bi bilo potrebno uraditi, usmjerili na Evropsku komisiju, može se zaključiti da se EU neće, barem ne direktno, baviti fenomenom lažnih vijesti u BiH.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, smatra da bi EU mogla pomoći BiH u rješavanju problema lažnih vijesti, a da Klub namjerava u narednom periodu da se fokusira na taj problem i kako ga riješiti.

"Klub novinara planira 23. maja organizovati konferenciju na kojoj ćemo progovoriti o sve većem problemu fejk njuza i medija koji se sve više pojavljuju u RS s ciljem zaštite jedne ili druge strane. Cilj nam je da mi u medijskoj zajednici sagledamo mogućnosti kako se boriti protiv tog fenomena i šta mi možemo uraditi", rekao je on. Dodao je da bi mediji trebalo da obrate više pažnje na izvore koje koriste, da se ne citiraju niti prenose portali bez impresuma, adrese i glavnog i odgovornog urednika, a čija je jedina svrha propaganda i diskreditacija političkih protivnika.

Smatra da bi i država morala više uraditi na suzbijanju ovog problema kroz donošenje zakona i propisa, ali i stvaranjem objektivnih javnih medija koji će biti primjer kad je u pitanju profesionalizam, objektivnost i nepristrasnost.

Borislav Spasojević, šef bh. kancelarije Međunarodnog republikanskog instituta iz Amerike, koji takođe ima programe posvećene suzbijanju ove pojave, kaže da je fenomen lažnih vijesti možda i logična posljedica internet ere, u koju je svijet relativno skoro zakoračio.

"Kao i kod svih novih fenomena, teško je u startu naći definitivan recept, ali gotovo izvesno rešenje leži u većem akcentu na nezavisnost medija i poštovanju društvene odgovornosti novinarske profesije", kaže on.

Takođe, kako ističe, odgovornost leži i na političkim elitama, koje u svom djelovanju moraju ukazati na pogubnost korištenja lažnih vijesti, kako bi se i šira javnost na adekvatan način upoznala sa ovom problematikom.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije