BANJALUKA - Naučne i istraživačke institucije BiH godišnje objave čak dvadeset puta manje članaka u renomiranim svjetskim naučnim publikacijama od takvih institucija u Hrvatskoj i Srbiji, a u Evropi smo tek bolji samo od Albanije, Crne Gore i San Marina, pokazuju podaci Svjetske banke.
Prema podacima, BiH prosječno godišnje u relevantnim publikacijama objavi oko 60 naučnih radova iz najvažnijih naučnih oblasti, koje obuhvataju fiziku, biologiju, hemiju, matematiku, kliničku medicinu, biomedicinsko istraživanje, tehnologiju i inženjerstvo, kao i svemirsku nauku. Istovremeno, Hrvatska u prosjeku objavi oko 1.000 takvih radova svake godine, a Srbija nešto manje.
Primjera radi, posljednji podaci za sve naučne institucije u cijelom svijetu, koji su iz 2007. godine, su pokazali da je te godine BiH objavila 54 naučna rada, Hrvatska 1.102, a Srbija 1.057 radova. U okruženju, Slovenija je te godine objavila 1.280 radova, a Makedonija 58.
Dino Abazović, docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kaže da takvi podaci nisu nikakvo čuda ako se zna koliko se malo ulaže u nauku u BiH.
"Nažalost, zbog parcijaliziranog školskog obrazovanja i zbog neadekvatnog ulaganja u nauku zapravo smo vrlo nisko rangirani. Dobar indikator za to je prosjek koji smo imali prije rata od 1,5 bruto društvenog proizvoda koji je išao direktno za nauku, istraživanje i projekte, a sada zadnja studija je pokazala da je to 0,05 odsto. Prema tome, bilo bi neočekivano da dobijemo bilo kakve bolje rezultate", objašnjava Abazović.
Mladen Karić, potpredsjednik Asocijacije inovatora BiH i jedan od najuspješnijih bh. inovatora, kaže da je veliki pad nauka u BiH doživjela raspadom Jugoslavije i ratom.
"Danas imamo šest puta manje potencijala i šest puta više agencija, ministarstava, patentnih zavoda i slično. Sve je to značajno unazadilo razvoj nauke", ističe Karić.
On smatra da je potrebno mnogo ulaganja u nauku, obrazovanje i mlade ljude, ali da je veliki problem BiH što nema kapaciteta da to apsorbira.
"Zamislite da sutra odlučimo da ćemo toliko i toliko novca davati za nauku, ja sam ubijeđen da nemamo kapaciteta to da prihvatimo. Potrebno je razvijati svijest o tome, a toga sada nema. Da li ste vidjeli nekog bh. inovatora da ima mercedes ili bazen zbog svog angažovanja? U našoj zemlji takav status imaju samo folk zvijezde", zaključio je Karić.
Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije RS, kaže da Ministarstvo svake godine raspisuje javne konkurse za sufinansiranje različitih projekata koji se tiču edukacije mladih, publikacije naučnih časopisa i knjiga, kao i održavanje skupova i konferencija.
"Međutim, ono što u ovom trenutku otežava situaciju je teška ekonomska situacija i nedostatak finansijskih sredstava za potpunu realizaciju svih potrebnih aktivnosti", rekao je Komić.
Za komentar smo zamolili i Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH, ali do zaključenja sutrašnjeg broja "Nezavisnih" nismo dobili odgovor.
Zemlje bivše Jugoslavije
Zemlja Broj radova
Crna Gora 15
BiH 54
Makedonija 58
Srbija 1.057
Hrvatska 1.102
Slovenija 1.280
Nerazvijene zemlje
Zemlja Broja radova
Moldavija 70
Nepal 72
Azerbejdžan 97
Gruzija 129
Etiopija 149
Armenija 175
Bangladeš 235
Liban 239
Nigerija 427
Pakistan 741
Iran 4.366
Razvijene zemlje
Zemlja Broj radova
Švedska 9.914
Rusija 13.953
Španija 20.981
Kanada 27.800
Francuska 30.740
Njemačka 44.408
Velika Britanija 47.121
Kina 56.806
SAD 209.695
NAPOMENA ZA SVE TRI TABELE: Posljednji podaci iz 2007. godine