Društvo

BiH vodeća zemlja po pokrivenosti ambrozijom

Željko DERAJIĆ, Jasmin ABDAGIĆ

Bosna i Hercegovina zajedno sa Hrvatskom, Mađarskom i dijelom Srbije nalazi se u zoni najveće zakorovljenosti ambrozijom u Evropi, potvrđuju podaci Društva za zaštitu bilja BiH.

`Problem ambrozije u BiH i mogućnosti za njeno suzbijanje` - bila je tema skupa koji je pomenuto društvo nedavno organizovalo u Tesliću.

Na ovom skupu su učestvovali članovi Savjeta za borbu protiv ambrozije u BiH, koji je sastavljen od 30 stručnjaka različitih profila iz većeg broja institucija sa područja cijele BiH.

Prema riječima Vojislava Trkulje, predsjednika Savjeta za borbu protiv ambrozije, u BiH još nije precizirana količina zemljišta na kojem je rasprostranjena ambrozija. Takođe smatra da ni javnost nije dovoljno upoznata s problemima s ambrozijom, koje treba što prije riješiti.

`U cilju sprečavanja daljeg širenja i suzbijanja ambrozije u BiH neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere, npr. kreirati projekat za utvrđivanje rasprostranjenosti ambrozije u BiH, pratiti početak nicanja i kontinuitet razvoja, cvjetanja i plodonošenja ambrozije tokom vegetacione sezone i podatke navoditi na veb sajtu koji treba oformiti`, kaže Trkulja.

Takođe je potrebno procijeniti stepen zakorovljenosti značajnih ratarskih i povrtlarskih biljnih vrsta, kao i ostalih površina. Potrebno je organizovati i edukaciju svih građana BiH o negativnom uticaju ambrozije na zdravlje ljudi i druge biljke, kao i mjerama za njeno suzbijanje.

Neophodno je organizovati i obučiti nadležne komunalne i druge službe, kao i poljoprivrednike za suzbijanje ambrozije na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama u njihovoj nadležnosti.

SAMO TRI MJERNA APARATA

Veliki broj osoba u BiH susreće se sa problemom alergije izazvane polenom ambrozije. Do sezone cvjetanja ove jednogodišnje biljke ostalo je manje od mjesec dana. Polen ambrozije spada u jedan od najjačih poznatih alergena. Najveće su koncentracije polena u ranim jutarnjim i prijepodnevnim časovima.

Pored otežanog disanja, polen ambrozije izaziva i kihanje, svrabež nosa, vodeni iscjedak iz nosa i otekline kapaka.

Administrativna služba grada Banjaluka pokušala je riješiti ovaj problem donošenjem Odluke o komunalnom redu, u kojoj se spominje i ambrozija.

`Odlukom o komunalnom redu svako domaćinstvo je od prošle godine dužno da sprovede uništavanje ove biljke na svome posjedu i komunalna policija je dužna da izda nalog za uništavanje ukoliko se primijeti da vlasnici domaćinstava ne sprovode donijetu odluku. Na javnim površinama komunalna preduzeća su dužna uništiti ovu biljku`, rekao je Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka.

Jedan od ciljeva Savjeta, kako kaže Trkulja, je nabavka i instaliranje mreže uređaja za mjerenje koncetracije polena ambrozije u vazduhu na teritoriji cijele BiH. U BiH za sada postoje samo tri aparata za mjerenje koncentracije polena ambrozije u vazduhu i to u Banjaluci, Cazinu i Sarajevu.

Prema riječima Vojislava Trkulje, aparat za mjerenje koncentracije polena u vazduhu u Banjaluci je od 2. jula u funkciji.

Ističe da će Banjalučani svakodnevno biti obavještavani o koncetraciji polena i upozoravani na postupke kojih treba da se pridržavaju.

NAJUGROŽENIJE PODRUČJE USK

Pretpostavlja se da je područje USK najugroženije ambrozijom, a na njen polen alergično je gotovo 20 odsto stanovništva. To je bio razlog da sredinom aprila bude postavljena stanica za mjerenje koncentracije polena u vazduhu. Od tada se svakodnevno emituju prognoze o koncentraciji polena ambrozije i drugih alergenih biljaka.

Smail Toromanović, direktor Kantonalnog poljoprivrednog zavoda, navodi da su BiH, Hrvatska, Srbija i Mađarska područja koja su najugroženija ambrozijom.

`U posljednje dvije godine USK je najugroženije područje u BiH koje će imati i već ima velikih problema s ovom korovskom alergenom biljkom. Posebno će ti problemi biti izraženi u ovoj godini s obzirom na postojeće vremenske prilike, koje jako pogoduju ambroziji, tako da će u vremenu polenacije ambrozije od polovine jula pa nadalje sigurno biti velikih problema u ovom kantonu`, ističe Toromanović.

Liječenje od alergije na polen se provodi uzimanjem odgovarajućih lijekova antihistaminika kod osoba koje imaju lakši oblik alergije. Pri alergijskoj astmi potrebno je hormonsko liječenje kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili otopina za inhalacije pumpicama.

VAŽNOST TERAPIJE

Prema savjetima dr Branislava Lolića, osobe koje su alergične na ambroziju moraju preventivno djelovati.

`Sezona sazrijevanja počinje krajem avgusta. Odmah na početku mjeseca alergične osobe treba da se jave porodičnom doktoru radi primanja zaštitne terapije kako bi se spriječilo jače djelovanje polena`, navodi dr Lolić.

Ističe da je veoma važno primiti terapiju na vrijeme ili otići na godišnji odmor od 15. avgusta. Takođe je preporučljivo boraviti na visinama preko 900 metara, gdje je ambrozija rijetka ili je gotovo nema. Treći bitan činilac je odstranjivanje ambrozije iz dvorišta.

Osim tih mjera liječenja, doktori preporučuju da u vrijeme najveće koncentracije polena treba izbjegavati i izlazak iz kuće od pet do deset časova prijepodne, kada je najveća koncentracija. Takođe je bitno držati zatvorene prozore od stana ili automobila ako ste na putovanju, kako polen ne bi ulazio u boravišni prostor. Radove izvan kuće treba obavljati neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija polena najmanja, ili u kasnim poslijepodnevnim časovima. Takođe se preporučuje pranje kose prije spavanja, ali i često pranje ruku.

U Evropu stigla iz sjeverne Amerike

Ambrozije je jednogodišnja biljka koja naraste od jedan do jedan i po metar. Ima vretenasti korijen, a stablo joj je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama. Biljka cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći polen. Svaka biljka proizvede oko stotinu miliona zrnaca polena svake godine. Ambrozija proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a izdržati čak i najniže temperature. Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Evropu je prenijeta sa zagađenim pošiljkama i tu je poznato dvadesetak vrsta. U BiH je najviše nalazimo oko rijeka.

 

Najčitanije