U vrijeme kada filmska industrija doživljava procvat i izbacuje najviše naslova godišnje u istoriji, kada sedma umjetnost postaje najčešći oblik zabave, a Sarajevo film festival jači nego ikad, mnogi građani BiH već godinama nisu imali priliku da pogledaju film u kinu. Gledanje filmova manjeviše postalo je privilegija glavnih gradova RS i FBiH.
U Mostaru se jedino kino koje postoji renovira već godinama, a kraj se ne nazire. Prijedor, nekada grad kina, ostao je na samo jednom bioskopu, u Tuzli je kino-sala osposobljena prošle godine, dok u Sanskom Mostu film nije prikazan od 1992. godine.
Što zbog skupe distribucije, što zbog neuslova i nedostatka sredstava za kino-sale, što zbog slabe zainteresovanosti publike sedma umjetnost u BiH još traži svoje mjesto pod Suncem.
FILMSKA TAMA
Posljednji film u gradskom bioskopu `Sana` u Sanskom Mostu emitovan je 1992. godine, pred sam početak rata u BiH. Ostalo je zabilježeno da se radilo o filmu `Ples s vukovima`, čiji je reditelj bio Kevin Kostner.
Od tada bioskop u Sanskom Mostu ne služi svojoj svrsi, a kinematografska oprema je u međuvremenu uništena ili otuđena.
U poslijeratnom periodu lokalna vlast je u ovom gradu u nekoliko navrata najavljivala renoviranje devastirane zgrade bioskopa koja je u međuvremenu prepuštena propadanju i zubu vremena.
Do realizacije ovih obećanja, međutim, nikada nije došlo. Opštinska vlast je u toku protekle godine projekat rekonstrukcije ovog objekta, čiji je kapacitet bio 420 sjedećih mjesta, kandidovala pri nadležnom federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke i kulture.
Zahvaljujući resornom ministru Gavrilu Grahovcu, u ove svrhe je obezbijeđeno 200.000 maraka, uz obavezu opštine da obezbijedi preostala potrebna sredstva za izvođenje građevinskih radova.
Lokalna vlast, međutim, nikada nije obezbijedila potrebna sredstva, te se grant s federalnog nivoa nije mogao realizovati.
Mostar je jedan od rijetkih gradova u BiH koji nemaju kino-dvoranu. Zatvaranjem kina `Croatia` grad na Neretvi se našao u `filmskoj tami`. Ova kino-dvorana je zatvorena jer je bila smještena u amfiteatru Mostarskog sveučilišta, koje je imalo drugačijih planova s dotičnim prostorijama. Dvorana kina `Croatia` danas se, pored obrazovnih, koristi i za konvencije političkih stranaka, te slične skupove...
Prije nešto više od dvije godine započele su pripreme na izgradnji multipleks kino-dvorane koja bi trebalo da se nalazi na prostoru bivšeg kina `Partizan`. Ni to mostarsko kino još nije ugledalo svjetlo dana. Radovi su stali, kada bi trebalo da budu okončani niko pouzdano ne zna.
Prijedor je nekada bio grad kina. Istorijski zapisi kazuju da su se prvi filmovi u gradu na rijeci Sani počeli prikazivati daleke 1925. godine u vrijeme Kraljevine SHS. Direktor prijedorskog muzeja `Kozara` Milenko Radivojac tvrdi da je prema pisanim dokumentima u Prijedoru prije 80 godina počelo prikazivanje prvih tzv. nijemih filmova, a da su posjećenost tih projekcija i zainteresovanost publike bili ogromni.
`Svi su hrlili u tadašnje prvo prijedorsko kino koje je prikazivalo fimove iz serijala Čarlija Čaplina, ali su se prikazavili i ostali nijemi filmovi koji su se mogli pronaći na repertoaru tadašnjih kino-dvorana u zemlji`, kaže Radivojac. Prijedorčanin Marjanović, koga su sugrađani prepoznavali po nadimku Gusak, imao je prvu pravu kino-opremu koja je u ovaj grad donijela i prve zvučne projekcije filmova.
Od tri nekadašnja kina u Prijedoru danas je ostalo samo jedno. Kino `Mrakovica` već godinama radi u neuslovnom prostoru kojem je potrebna i sanacija i kompletna adaptacija. Sefira Karahodžić, direktor prijedorskog preduzeća za prikazivanje filmova, danas kaže da bi u potpunu adaptaciju trošne zgrade jedinog prijedorskog kina trebalo uložiti velika sredstva.
`Za sada pet naših radnika radi u vrlo teškim uslovima, a jedini izvor sredstava za nabavku filmova, za plate radnicima kao i naše obaveze prema državi je zakup objekta tržnog centra, u kojem je prije 14 godina egzistiralo kino 'Radnik'`, kaže direktor Sefira Karahodžić dodajući da je i sama za adaptaciju i renoviranje prijedorskog kina `Mrakovica` pomoć tražila od raznih humanitarnih i nevladinih organizacija.
Nakon uobičajene ljetne pauze, kino `Mrakovica` s radom počinje narednog ponedjeljka, a na velikom platnu moćiće se pogledati drugi dio hita `Pirati sa Kariba`.
(NE)USLOVI U SALAMA
Iako se može pohvaliti da ima kino, ako se uzme u obzir da je postojeći objekat bijeljinskog gradskog bioskopa star četrdesetak godina, a aparati za reprodukciju tona i slike oko 30 godina, primjećuje se da ni u Bijeljini ne cvjetaju ruže kada je sedma umjetnost u pitanju.
Prema riječima Dušana Tuzlančića, vršioca dužnosti direktora `Bijeljina-filma`, trenutna posjećenost bioskopa od strane građana Bijeljine je gotovo nikakva.
`Bioskopska sala je neuslovna i ne može privući ljude`, istakao je Tuzlančić.
Osnivač i stoodstotni vlasnik kapitala bioskopa je opština Bijeljina, koja se, kako kaže Tuzlančić, u proteklom periodu trudila da, u okviru svojih mogućnosti, ponešto investira u ovu ustanovu.
`Ipak, ja to ne bih nazvao pravim investicijama, nego investicionim održavanjem. U zgradi staroj četrdesetak godina svake godine može se dati desetak hiljada KM na saniranje svega onoga što propadne u toku te godine. Međutim, ta ulaganja nisu ulaganja onog tipa koja bi nama trebala`, rekao je Tuzlančić.
Ističuću da su bijeljinskom bioskopu neophodni savremeni uređaji, Tuzlančić je rekao da se stalno obećava i pokazuje dobra volja za rješevanje ove problematike, ali da nikako ne dolazi do realizacije takvih obećanja.
`Stalno nije trenutak. Pitam se kada će doći taj trenutak`, dodao je on.
Od šest istočnohercegovačkih opština jedino još Trebinje i Gacko uspijevaju održati kontinuitet kada je u pitanju rad bioskopa i okupljanje publike.
U Trebinju, koje je nekada imalo nekoliko bioskopa, danas se projekcije odvijaju samo u Domu kulture u ovom gradu, gdje bioskopska dvorana broji 320 mjesta i, prema riječima č