Srpska demokratska stranka neće pristati na ustavne promjene, niti na povratak na takozvani aprilski paket, prudski ili butmirski sastanak. Jedino na šta će SDS pristati u ovom trenutku je isforsirani problem po tužbi Sejdić - Finci i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kaže Borislav Bojić, potpredsjednik SDS-a.
"Smatram da je i to dio skrivene političke igre, ali ona u suštini neće, niti može uticati i promijeniti sadašnju kompoziciju i ustavni položaj Republike Srpske, koji je verifikovan Međunarodnim mirovnim sporazumom iz Dejtona i ovjerenim u Parizu", smatra Bojić.
Govoreći o djelovanju predstavnika SDS-a u organima vlasti na nivou BiH, Bojić ističe da će se SDS striktno pridržavati dejtonskih rješenja.
"To su prioriteti stranke i eventualno naših kadrova koji će biti zastupljeni u zajedničkim organima", ističe Bojić.
Govoreći o zahtjevu Dragana Čovića, lidera HDZ BiH, u vezi sa stvaranjem trećeg entiteta, Bojić naglašava da SDS ni po koju cijenu neće pristati na redefinisanje odnosa u BiH koji su uspostavljani Dejtonskim sporazumom.
NN: Da li je tačno da je Spskoj demokratskoj stranci SNSD ponudio mjesto ministra spoljnih poslova BiH i da li će SDS prihvatiti taj prijedlog?
BOJIĆ: Mislim da je preuranjeno govoriti o bilo kakvim personalnim rješenjima i resorima, niti je u ovom trenutku politički mudro da se spekuliše i licitira sa imenima. Smatram da je logično i po principu rotacije, a i u skladu sa Dejtonskom sporazumom da Srbima pripada Ministarstvo inostranih poslova.
NN: Da li su SNSD i SDS utvrdili platformu o zajedničkom djelovanju na nivou BiH i u kojim oblastima je postignuta saglasnost ove dvije stranke?
BOJIĆ: Bilo bi neozbiljno, prije nego što Centralna izborna komisija saopšti konačne rezultate, izlaziti u javnosti s pregovaračkim platformama i tragati za partnerima. U svakom slučaju mi ćemo na razgovorima koji slijede ponuditi na razmatranje nacrt naše platforme, o kojoj će se razgovarati na sastancima sa SNSD-om, a konačnu riječ daće zvanični organi SDS-a.
NN: U kojim pitanjima na državnom nivou se najviše mimoilaze stavovi SDS-a i SNSD-a?
BOJIĆ: Mislim da ni tu nema velikih razmimoilaženja kada je u pitanju pozicija Republike Srpske. Ono na šta nećemo pristati jesu ustavne promjene i povratak na takozvani aprilski paket, prudski ili butmirski sastanak. Jedino na šta ćemo pristati u ovom trenutku jeste isforsirani problem po tužbi Sejdić - Finci i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Smatram da je i to dio skrivene političke igre, ali ona u suštini neće, niti može uticati i promijeniti sadašnju kompoziciju i ustavni položaj Republike Srpske, koji je verifikovan Međunarodnim mirovnim sporazumom iz Dejtona i ovjerenim u Parizu. Prema tome, SDS će dati svoj glas, a vjerujem i druge stranke u Republici Srpskoj, za promjene u onom dijelu Ustava koji se odnosi na pomenutu presudu iz Strazbura.
NN: Možete li pojasniti o kojim se promjenama radi?
BOJIĆ: Umjesto sadašnje ustavne odredbe, pristaćemo da se u Ustav ugradi nova prema kojoj se s teritorije RS bira jedan, a s područja Federacije BiH dva člana Predsjedništva BiH, s tim što izabrani kandidati moraju biti predstavnici tri konstitutivna naroda. Svaki drugi pokušaj da se na mala vrata progura uvođenje četvrtog člana ili da, kako to odavno zagovaraju bošnjačke stranke, BiH ima samo jednog predsjednika, neće proći niti će imati podršku iz Republike Srpske. Uostalom, podsjetimo se kakav smo problem imali kada je po posljednjem Ustavu Socijalističke Republike BiH na prvim višestranačkim izborima 1990. godine pored dva Srbina, dva Hrvata i dva Muslimana biran i jedan iz reda ostalih. Tada je iz reda ostalih, kao navodni Jugosloven biran Ejup Ganić. On je svoje jugoslovenstvo krvavo naplatio izdavanjem naredbe da se 3. maja 1992. godine u Sarajevu napadne konvoj JNA, koja je na osnovu prethodno postignutog dogovora Glavne komande i krnjeg Predsjedništva na čelu sa Ganićem i pod garancijom tadašnjeg UNPROFOR-a u Sarajevu. Sada neko ponovo pokušava da po istom principu proširi Predsjedništvo BiH na četiri člana ili uvede predsjednika BiH. Ni jedno ni drugo mi iz Republike Srpske nećemo nikada prihvatiti.
NN: Koji su to prioriteti SDS-a kada je u pitanju djelovanje kadrova te stranke na državnom nivou?
BOJIĆ: Naravno, pored djelovanja na unutrašnjem planu u kojem će dominirati ekonomska i socijalna pitanja, nećemo dopustiti da se odvijaju neželjeni procesi na nivou BiH. Bez obzira da li bili dio vlasti i imali svoje kadrove mi ćemo se striktno pridržavati dejtonskih rješenja. To su prioriteti stranke i eventualno naših kadrova koji će biti zastupljeni u zajedničkim organima.
NN: Zašto je za SDS toliko neprihvatljiv zahtjev Dragana Čovića, lidera HDZ BiH, oko redefinisanja odnosa u BiH kroz stvaranje trećeg entiteta?
BOJIĆ: Prije svega, mi nemamo ništa protiv Čovićevog zahtjeva i njegovog HDZ-a, ali ni po koju cijenu nećemo pristati na redefinisanje odnosa u BiH koji su uspostavljani snažnim mirovnim sporazumom iz Dejtona i da se pravi treći entitet na štetu Republike Srpske. Oni mogu da redefinišu Vašingtonski sporazum na osnovu kojeg je u februaru 1993. godine uspostavljena Muslimansko-hrvatska Federacija i četiri hrvatska, četiri muslimanska kantona i dva mješovita kantona. Ako im mogu pomoći, predlažem da od takve postavke prave treći entitet, koji u praksi već postoji, samo nije formalno definisan. Neka se dogovore o statusu dva mješovita kantona i time će stvar biti riješena, kako se više ne bi vraćali na ustavna pitanja već na ona koja životno interesuju sve građane.
NN: Da li SDS planira nastavak saradnje s PDP-om na nivou RS, s kojim je formirao predizbornu koaliciju "Zajedno za Srpsku"?
BOJIĆ: SDS nikad nije, niti će pogaziti principe na kojima zasniva svoju politiku još od formiranja 12. jula 1990. godine. Ne samo da ćemo sarađivati sa PDP-om i Srpskom radikalnom strankom nego i sa svim drugim političkim subjektima kojima je stalo da grade i učvršćuju Republiku Srpsku. Tako je bilo oduvijek i tako će biti i ubuduće bez obzira ko je u datom trenutku na čelu SDS-a. Mi smo uvijek bili dio rješenja koja učvršćuju ustavnu poziciju RS, a ne problema kojima bi se narušila ustavna sadašnja struktura.
NN: Kako ocjenjujete to što CIK još nije objavio konačne rezultate izbora u BiH?
BOJIĆ: Centralna izborna komisija je odavno izašla iz ustavnih i zakonskih okvira i jedan od prvih zadataka novog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH svakako će biti promjena Zakona o izborima. Imamo apsurdnu situaciju da se CIK istovremeno postavlja u ulozi zakonodavne, sudske i izvršne vlasti. Oni, kao u poslijeratnom periodu, kada je nametnuta Privremena izborna komisija, nameću krupna pitanja i zadiru u oblasti koje nisu u njenom domenu, umjesto da kao i svugdje u demokratskim sistemima bude tehničko tijelo koje će se baviti o regularnosti sprovođenja izbornog procesa. Ovo je prilika da ukažem i na jedno antiustavno djelovanje u dokumentima CIK-a, koji na glasačkim listićima barataju i stavljaju lažne nazive gradova i opština u BiH. U Ustavu BiH i Republike Srpske nigdje ne stoji da imamo dvojne nazive gradova, kao što ih navodi CIK. Ne postoji ustavna kategorija i naziv Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod i svako insistiranje na tome je zloupotreba i grubo kršenje Ustava što rade u CIK-u.
NN: Kada je u pitanju efikasnost konstituisanja vlasti na nivou BiH, stavovi političkih analitičara su veoma pesimistični. Da li i Vi smatrate da će to biti veoma dug i težak proces?
BOJIĆ: Već sam rekao čime se bavi CIK umjesto da se rezultati izbora saopšte u toku tri dana, oni to nisu u stanju ili se bave izbornim inženjeringom, ni poslije tri mjeseca. To se mora riješiti u parlamentu BiH i ne smijemo više dopustiti da imamo neefikasne i parazitske institucije.
NN: Kako ocjenjujete nedavne istupe Zlatka Lagumdžije, lidera SDP BiH, u vezi sa izjavama da će se fizički obračunati s liderima RS. S obzirom na to, smatrate li da bi njegovim imenovanjem na funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH bilo još teže uspostaviti dogovore?
BOJIĆ: Lagumdžija je priča za sebe. Činjenica je da je ostvario najveći izborni rezultat u Federaciji BiH. Sigurno je da će biti potrebni dodatni napori da bi se postigli dogovori oko formiranja vlasti na nivou institucija BiH.
NN: S obzirom na unutarstranačke sukobe, koji su u SDS-u vladali prošle godine, te isključenje Dragana Kalinića iz te stranke i odlazak brojnih članova iz stranke, da li se sada stanje u SDS-u stabilizovalo?
BOJIĆ: Stanje u SDS-u je uvijek normalno. Treba biti dosljedan u političkim idejama, koje su vječne, a ne pojedincima koji su prolazni. SDS nije liderska stranka i mi smo jedina stranka koja je do sada mijenjala i birala svoje predsjednike. Zato ne vrijedi više pričati o onima koji su otišli iz stranke i koji smatraju da mogu ostvariti svoje ciljeve u nekoj drugoj političkoj opciji.*