BANJALUKA - Rukovodstva i studenti javnih univerziteta u RS, devet godina nakon primjene bolonjskog procesa, ocijenili su ga jedva trojkom.
Najveća zamjerka u sklopu ozbiljne reforme visokog obrazovanja je nedostatak studentske prakse te "problematično" bodovanje nekih predmeta.
Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci, daje trojku sprovođenju Bolonjske deklaracije na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Priznaje da ocjene idu od ekstremno loših, do "ublaženih" te da nema ekstremno dobrog mišljenja.
"Sprovođenje ovog procesa nije katastrofalno, kako će neke kolege reći, ali nije ni izuzetno dobro. Nije upitno da ulažemo maksimalne napore da u datim uslovima što manje zaostajemo za evropskim univerzitetima", kazao je on istakavši da je među najvećim nedostacima izostanak studentske prakse u onim disciplinama koje su "objektivno više praktične nego teoretske".
Istovremeno, Mitar Novaković, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je teško ocjenjivati vlastiti rad, ali da je ova ustanova postigla dobre rezultate. Ipak, sprovođenje reforme nije želio vrednovati ocjenom od jedan do pet.
Marko Močević, student ombudsman u RS, sprovođenju bolonjskog procesa na javnim univerzitetima u RS takođe je dao trojku, ali na "klimavim nogama".
"Osim nedostatka prakse, na javnim i privatnim univerzitetima ne postoji studentska razmjena, a to je jedna od obaveza ove reforme. Problem predstavlja i to što sve relevantne institucije različito tumače stvari koje su jedinstveno definisane u evropskim okvirima", istakao je on.
"Slabu trojku" za primjenu bolonjskog procesa na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu dao je i Aleksandar Glavaš, predsjednik Parlamenta ove visokoškolske ustanove. Razlog za to je i specifična situacija, jer je 17 fakulteta ovog univerziteta raspoređeno u deset opština, od Doboja do Trebinja.
"Možda je najveća zamjerka što profesori sami ne implementiraju bolonjski proces kako je zamišljena, odnosno ECTS bodovi nemaju svoju stvarnu vrijednost. Jedan predmet donosi osam, a drugi sedam bodova, a njihov značaj je daleko veći nego što je razlika u bodovima kazuje", rekao je Glavaš i dodao da na Mašinskom i ostalim tehničkim fakultetima mora biti više prakse.
On je naveo i primjer Likovne akademije u Trebinju, gdje ne postoje jasni kriterijumi za ocjenjivanje.
"Na koji način ocijeniti jednu sliku ili umjetničko djelo i vrednovati to ECTS bodovima, a oni su jedna od navećih specifičnosti Bolonjske deklaracije", dodao je Glavaš.