Šljivovica, višnjevača, jabukovača, kruškovača... samo su neke od vrsta rakije koje u svom domaćinstvu proizvodi Boro Laketa (65) iz Mrkonjić Grada.
Kvalitet svojih proizvoda dokazao je na nedavno završenom Trećem festivalu rakije, održanom u rodnom gradu, gdje je osvojio apsolutno prvo mjesto za rakiju proizvodnje iz 1991. godine. Srebrna nagrada stigla je i prošle godine iz Novog Sada.
Pored tih vrsta rakija Boro proizvodi i nekoliko rakijskih specijaliteta, među kojima je i amaro koji se pravi dodavanjem višnje u lozu. Jedini je u svom gradu koji proizvodi orahovaču.
Ljubav prema rakiji Boro je naslijedio od oca, koji je 1974. godine kupio kazan i nekoliko narednih godina bio kazandžija. Ostavio je porodici imanje od 200 dunuma, među kojima je veliki dio prekriven zasadima šljiva i ostalih voćki od kojih Boro proizvodi rakiju.
Laketa je od 1959. godine do prošlog rata u BiH živio u Jajcu, kada se odselio u Kotor Varoš. Nakon završetka rata vratio se u rodni Mrkonjić Grad, gdje je nastavio tradiciju koju je započeo njegov otac.
Nijednog momenta se nije dvoumio oko toga da je ovaj posao za njega, jer je znao da posjeduje nekoliko recepata za koje smatra da će njegovu rakiju plasirati u sam vrh po kvalitetu u RS i BiH. I nije se prevario.
"Imao sam dva brata. Jedan je umro, dok je drugi poginuo u ratu. Imamo veliko imanje i bilo je šteta da propada. Odlučio sam da naslijedim oca i nisam se u tome pokajao. Pokazalo se da već dugi niz godina proizvodim najbolju rakiju u okruženju. Za to je potrebno znanje, kvalitetna šljiva, kao i velika ljubav prema rakiji", kaže Laketa.
Tajne čuva za sebe
Kao i mnogi proizvođači rakije, Boro ima svoje tajne koje ljubomorno čuva kako bi svima dokazao da se na ovim prostorima može proizvoditi kvalitetna domaća rakija. Mnogi ga pitaju za tajne proizvodnje rakije, ali mnogima ovaj domaćin samo da osnovne putokaze za ovaj posao. Ostalo je, kako voli reći, specijalitet kuće.
Međutim, ono što je univerzalno i što mogu da znaju svi jesu osnovni poslovi oko proizvodnje rakije, oko kojih se mora voditi dosta računa jer od toga zavisi kvalitet proizvedene rakije.
"Mnogi moraju da znaju da rakija sa starošću dobija na kvalitetu", tvrdi ovaj proizvođač, koji je prije dvije godine proizveo čak 1.100 litara rakije.
"Najvažnije je držati rakiju u drvenom buretu od hrastovine, ali kvalitet rakije zavisi i od perioda tokom kojeg se drži u buretu. Nije dobro ni da se previše drži jer onda može da se desi da rakija dobije kiseo okus", ističe Laketa.
Kada je počeo ozbiljno sa proizvodnjom rakije, u selo je donio i nekoliko novina zbog kojih su ga mnogi smatrali čudakom. Ali istrajao je u svojim receptima i pokazao da je bio u pravu.
"Prilikom destilacije je najvažnije da rashladno bure bude na višem nivou od kazana, što je za ovdašnje kazandžije bilo neprihvatljivo. Svi su vikali da sam lud, ali eto pokazalo se da sam u pravu i dobijam izuzetno kvalitetnu rakiju", kaže Laketa.
Pored toga, kako dodaje, važno je imati spiralnu oprugu u kaci za hlađenje.
Osim toga, Laketa kaže da on rakiju koja u procesu destilacije izlazi u sud dočekuje u flašu od litru i po prekrivenu gazom, na kojoj se zadržavaju štetne materije koje se dobiju tokom destilacije.
Područje Mrkonjić Grada ima dobar reljefni položaj za šljivu. Nadmorska visina je 600 metara, što je prema njegovim riječima idealni uslov za dobar kvalitet šljive. U svom dvorištu je posadio nekoliko borova koji drže svježinu. Pokupljene šljive ili kom kiseli u drvenim kacama u prosjeku od 66 do 72 dana.
Kako kaže, veoma je bitno da se šljive ne kisele previše. Šljiva mora biti zrela i mora se paziti da se ne lome košpice.
Orahovača kao specijalitet kuće
Boro među vrstama rakije najviše posjeduje šljivovice različite jačine i godine proizvodnje. Među 17 vrsta rakija koje je izlagao na festivalu u Mrkonjić Gradu Laketa je ima sedam vrsta šljive.
"Osnovni repromaterijal od kojeg proizvodim šljivovicu je plava šljiva. Na sajmu sam izlagao rakiju iz 1991. godine za koju sam dobio zlatnu medalju za kvalitet. Nagrađena je i rakija proizvedena 1984. godine. Takođe, na štandu su se našle i rakije iz 1996, 2004, 2006, 2007. i 2008. godine. Jačina rakije je od 43 do 48 stepeni", objašnjava Laketa.
Specijalitet kuće je orahovača koju Laketa proizvodi na poseban način. Za to su mu potrebni mladi orasi, šećer i šljivovica.
"Orahovača koju sam ja prvi počeo proizvoditi u Mrkonjiću pravi se od mladih oraha koji se stope sa šećerom i dodaje se rakija koja treba da odstoji neko određeno vrijeme i na kraju se dobije izvanredan okus", tvrdi ovaj domaćin.
"Prvo što ponudim svakog gosta je rakija. Po tome sam i poznat. Ali ja imam svoju teoriju oko korištenja rakije. Niko ne treba da pije rakiju na prazan stomak već kada se dobro najede", upozorava Laketa.
Rakija liječi nesanicu: Kako smatra Laketa, rakija je lijek za mnoge bolesti, ali, naravno, ako se pije u razumnim količinama. Godinama je radio u Hemijskoj industriji u Jajcu, pa je naučio neke pojedinosti oko destilacije rakije. Kako kaže nije doktor, ali zna da rakija u nekim situacijama može biti i lijek.
"Ja redovno konzumiram rakiju. Napravio sam mješavinu jabukovače, šljivovice i kruškovače od 52 stepena koju pijem svaki dan po nekoliko čašica. Nikada ne pijem kada sam gladan, već kada se najedem. I još je nešto važno, jer sam shvatio da mi rakija liječi nesanicu. Kada ne mogu da spavam noću, ustanem i popijem jednu rakiju i zaspim kao malo dijete", tvrdi Laketa.
Velika ljubav Bore Lakete pored rakije su i patke. Na potoku koji protiče ispod kuće pregradio je jedan dio na kome patke uživaju u ljetnim danima. On ih hrani i, kako kaže, drži kao suvenire. Nikada ih ne ubija.
U narednom periodu planira učestvovati na nekoliko festivala od koji je prvi u Novom Sadu.
Prošle godine je na sajmu osvojio srebrnu medalju, a ove godine, kako kaže, ide sa namjerom da uzme zlato.