BOSANSKA KRUPA - Na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u dolini Une i Krušnice, ušuškala se Bosanska Krupa, mali gradić ukrašen prirodnim ljepotama i kulturno-istorijskim blagom.
O tome kako je dobila ime postoji više različitih tumačenja, jer staroslavenska riječ krupa može imati više značenja, a prema staroj narodnoj predaji grad je nazvan po djevojci čije ime je bila Krupana i koja je živjela na ovdašnjim obalama zelenosmaragdne Une.
Burna je istorija Bosanske Krupe, jer je dugo vremena bila središte župe Pset, pod vladavinom hrvatskih feudalaca i u sklopu Ugarske kraljevine, da bi je potom preotele Osmanlije i učinile važnom tvrđavom na razmeđu svoga carstva.
O tom vremenima svjedoče ostaci srednjovjekovne tvrđave koja se nalazi na kupastom uzvišenju koje dominira gradom.
Mnogo je toga po čemu je Bosanska Krupa prepoznatljiva, a jedan od dojmljivih prizora su tri bogomolje: džamija te pravoslavna i katolička crkva u krugu od svega nekoliko stotina metara.
Ono po čemu je gradić također prepoznatljv i na što su njegovi žitelji naročito ponosni, te ljubomorno čuvaju to blago, su drveni mostovi preko Une.
Prema istorijskim dokumentima, u prošlosti je bilo više takvih mostova, a danas su preostala dva koja premoštavaju obale rijeke i služe za odvijanje pješačkog saobraćaja.
Ne postoje precizni podaci kada su prvi put sagrađeni, ali je to moglo biti u dalekoj prošlosti, jer su ove prostore naseljavali drevni Iliri koji su živjeli u sojeničkim naseljima.
Smatra se da ovakav način gradnje potiče još iz perioda Osmanlija, koji su na početku gradili mostove za vojne potrebe, a kasnije su ih, razvojem naselja, prilagođavali civilnom životu.
Pretpostavlja se kako Otomani nisu gradili monumentalnije i skuplje mostove u područjima za koja nisu bili sasvim sigurni da će ih vojno zadržati.
Osnovu drvenih građevina čine piramidalne konstrukcije ili nosači, čiji su temelji čvrsto zabijeni u riječno korito, a preko njih su položene jake grede koje su na površini podaskane.
Sve je izgrađeno od rezane građe i čvrstog drveta, manje podložnog na uticaje vode i vremenskih prilika, a mahom se radi o kestenovoj i hrastovoj građi. Krupljani su posebno zaljubljeni u svoje mostove i odmah nakon što primijete oštećenja ili dotrajale dijelove, pristupa se procesu saniranja, tako da su do sada mostovi često obnavljani.
Danas oni čine dio turističke ponude Bosanske Krupe, a prije osam godina započet je projekat nazvan "Zeleni otoci", pa je izgrađeno osam manjih drvenih mostova koji povezuju nekoliko riječnih ada u jedinstven prostor gdje su uređene pješačke staze, te sadržaji za odmor i rekreaciju.
U prošlosti je bilo mnogo inicijativa i prijedloga da se drveni mostovi, zbog ekonomičnosti održavanja i trajnosti, zamijene modernim zdanjima od betona i čelika, ali su ih stanovnici ovog grada uvijek odbacivali uz argument da bi Bosanska Krupa tako nepovratno izgubila dio vlastitog identiteta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
