Nije bilo izbornog inženjeringa, samo su pobjedničke stranke pravile takvu atmosferu, jer im se žurilo da se objave rezultati opštih izbora 2006. godine, kaže za "Nezavisne" Branko Petrić, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
On isključuje svaku mogućnost namjernih grešaka na biračkim mjestima, ali ne poriče da su članovi biračkih odbora bili nedovoljno obučeni i za to smatra odgovornim stranke koje su ih predlagale i opštinske izborne komisije koje su ih edukovale. Petrić ističe da će nakon analiza koje slijede po potvrđivanju izbornih rezultata biti odlučeno da li će nekim članovima biračkih odbora biti izrečena mjera zabrane učešća u izbornoj administraciji.
NN: Jeste li zadovoljni kako su protekli opšti izbori u BiH?
PETRIĆ: Izbori još nisu završeni sve dok ne potvrdimo ove rezultate, a potvrdićemo ih kada isteknu rokovi za prigovore i žalbe i zahtjeve za ponovno brojanje. Za sve to imamo rokove od desetak dana, odnosno za potvrđivanje trideset dana od dana izbora, a to je 31. oktobar. Do sada su odlično prošli veliki poslovi koji su svemu tome prethodili, počevši od prelaska na pasivnu registraciju birača, nakon čega smo imali oko 440.000 birača više. Zatim je uslijedilo samo organizovanje izbora, utvrđivanje i objavljivanje rezultata. Ostalo je još, dakle, potvrđivanje rezultata, koje se objavljuje u `Službenim novinama` i dodjeljuju se certifikati izabranim kandidatima. Imali smo veliki i naporan posao, ali to se brzo zaboravi kada sve prođe kako treba.
NN: Iščekivanje objave konačnih rezultata dovelo je u nedoumicu prvo predstavnike stranaka, a kasnije i građane, da li je ostavljena mogućnost za izborni inženjering?
PETRIĆ: Postoje zakonom i podzakonskim aktima propisane radnje koje se moraju obaviti, procedura po kojoj se obavljaju, njihova transparentnost i utvrđivanje i rokovi u kojima se rezultati moraju objaviti. Građani uglavnom ne znaju da pored zakona ima još oko 50 podzakonskih akata, ali građani to ne moraju ni da znaju. Međutim, njih u zabludu dovode oni koji bi trebalo to da znaju, a ne znaju, ili neće to da znaju. To su ovi koji pričaju u ime politike i u ime stranaka. Oni, ne svi, ali većina njih, pričaju ono što oni misle da bi trebalo da bude. To bi možda za njih bilo dobro, ali kada bi moglo da bude tako kako govore.
NN: Možete li biti konkretniji? Hoćete da kažete da su predstavnici stranaka napravili atmosferu koja je i građane dovela u sumnju da se radi na izbornom inženjeringu?
PETRIĆ: Jeste, oni su to izjavljivali, iako znaju kakvi su zakonski propisi. Imamo glasanje putem pošte i to stoji u zakonu. Poslali smo 32.000 glasačkih paketa širom svijeta. Imaju spiskovi tačno po zemljama koliko ih je gdje poslano. Po zakonu, 10 dana se glasovi putem pošte primaju iza dana izbora, a važe ako imaju pečat pošte do dana održavanja izbora i mi smo ih i primali. Najveći broj došao ih je do dana izbora, ali smo ih primali i dalje. Do 11. oktobra uveče primili smo i zadnju pošiljku, a već 3. ili 4. oktobra imali smo zahtjeve da se počnu objavljivati rezultati. Oni nisu htjeli da razumiju, iako im je jasan zakon koji su usvojili, da moramo ispoštovati taj rok. Znali su da, ako su glasovi došli 11. oktobra, da ih 12. treba prebrojati, a 69. na osnovu broja glasova dodijeliti mandate. Sve je to trebalo ubaciti u sistem, dodijeliti mandate, provejriti to, donijeti odgovarajuću odluku na osnovu koje se objavljuju rezultati. Zato, ipak, treba neko vrijeme. Nama je rok 20 dana da to uradimo i imamo tih deset dana žalbenih rokova. Planirali smo da to ipak uradimo za nekih 69 do 14 dana i sve smo uradili. Da nije bilo vanrednih okolnosti, sve bi tako i bilo. Međutim, ne možete sve ni predvidjeti, jer za validaciju grešaka smo ostavili jedan dan na osnovu procjena u Centru za kontrolu i verifikaciju izbornih rezultata. Međutim, pokazalo se da smo iz biračkih odbora dobili jedan broj netačno popunjenih obrazaca i pokazalo nam se 15.000 validacijskih grešaka zbog toga. Znači, na 69 miliona podataka koji su uneseni, imali smo 15.000 grešaka. Jednostavno, podaci se nisu slagali. Ne može biti dva plus dva šest. Imali smo situacija da je stranka dobila 200 glasova, a njen kandidat 250 glasova.
NN: Kako se to moglo desiti?
PETRIĆ: Pa, tako što su u onim izvještajima, obrascima koje su poslali iz biračkih odbora, napisali da je to tako. U toj situaciji mi nemamo drugog izbora nego da otvorimo vreću sa tog biračkom mjesta i ponovo brojimo. Drugog načina nema. Ako imamo 500 važećih listića, znači da su ljudi morali glasati za neku stranku s liste, jer tako su važeći. Međutim, na obrascu vidite 250 glasova. To znači, ili da nema 500 važećih listića, ili 250 nisu nekome upisani. Eh, sličnih slučajeva bilo je na stotine. U Glavnom centru za brojanje morali su otklanjati nedostake na obrascima u svim tim slučajevima. Oni su, znači, ispravljali greške u računanju i pisanju. Negdje su se na obrascu mogle uočiti greške gdje glasači nisu popunili rubrike, ali se na osnovu postojećih podataka moglo izvesti tačno stanje. Ali, tamo gdje nije moglo, jer je napisano više glasačkih listića nego što je ljudi glasalo, nema druge nego otvarati vreće i opet brojati. Imali smo potrebu da otvorimo 257 vreća od nekih 20.000 vreća. Tada idete pod policijskom pratnjom na mjesto gdje su vreće pohranjene, izuzimate vreću sa tog biračkog mjesta, obavijestite posmatrače da dođu u centar za brojanje, jer sve se to radi po tačno utvrđenoj proceduri i to niko ne može odobriti nego CIK BiH. Iako smo imali dobru namjeru da taj posao završimo ranije, ove su okolnosti dovele do toga da ne objavimo rezultate 69. oktobra, kako smo očekivali. Nakon toga dana, ispalo je kao da probijamo neke rokove, što nije tačno. Uslovno rečeno, tada je nastupila nervoza onih koji su se smatrali pobjednicima na izborima, iako za nas pobjednika nema - mi imamo ljude koji su osvojili mandate i koji ih nisu osvojili. Oni su željeli da to što prije objavimo, jer nekoliko časova nakon zatvaranja birališta bilo je jasno ko je osvojio veliki broj glasova. Međutim, to za nas ne znači ništa sve dok se ne prebroji i posljednji glasački listić, unose se u sistem i otklone se sve greške. Sve dok ima i jedna greška, ne možemo objaviti rezultate.
NN: Da li nešto treba promijeniti u organizaciji biračkih odbora? Nije rijetkost da predsjednici mjesnih zajednica redovno ostave mjesta u ovim odborima za bližu i dalju rodbinu.
PETRIĆ: Najveći problemi i nepravilnosti mogu se napraviti na biračkim mjestima. Imate više od 4.000 mjesta, gdje nekoliko ljudi nakon izbora broji glasove po mjesnim zajednicama, školama i ostalim mjestima. Nema tada nikoga da pomogne ako oni nisu obučeni da urade posao kako treba. Ako oni tu zabrljaju, poslije je to teško ispravljati. Za ove izbore angažovano je 18.600 članova biračkih odbora i treba ih za to obučiti. Očigledno je da na svim mjestima taj posao nije dobro urađen, a to su greške tih opštinskih izbornih komisija. Uvijek je tu problem i nastojimo konstantno to da uredimo propisima. Međutim, kako god donesemo propise, nađe se način da se od toga odstupa. Za prošle lokalne izbore imali smo veliku opasnost da opštine ne obezbijede novac za biračke odbore i masovno su nam najavljivali da neće da rade u odborima, jer neće biti novca. Zato smo to podigli na državni nivo da mi odredimo koliko se finansira taj rad i da se u budžetu obezbijede sredstva. To je i bilo u redu, jer je Savjet ministara odobrio novac, a mi smo, u zavisnosti od obima poslova, odobrili plaćanje od 20 do 100 KM. Nije to samo doći na dan izbora, već je obaveza dva dana ili dan obuke za te ljude. Kandidate za biračke odbore nominuju stranke, ali ne mogu to biti ljudi iz rukovodstva stranke, mada mogu biti članovi. Na jednom biračkom mjestu može biti samo jedan član neke stranke i žrijebom se izvlači ko će biti na kojem mjestu. Tako da imate pet ljudi iz različitih stranaka sa suprotnim interesima i nema tu inženjeringa, a uz sve to tu su i posmatrači.
NN: Međutim, grešaka je bilo.
PETRIĆ: U najmanje 90 odsto slučajeva nije bilo nikakvih problema i sve je urađeno kako treba. Mada je problem i pet odsto i jedan odsto, jer na 4.300 mjesta jedan odsto su 43 mjesta po četiri vreće i to je mnogo. Imali smo prazne obrasce na kojima nisu ništa upisali ili su upisali nepravilno.
NN: Da li ćete kazniti te ljude koji su radili na mjestima gdje su evidentirane greške, ili će im biti plaćeno kao da su odlično uradili posao?
PETRIĆ: Postoje dva stepena odgovornosti i nakon analize to uvijek radimo. Možemo izreći sankciju zabrana daljeg angažovanja u izbornoj administraciji. Na prošlim izborima to se desilo u nekoliko stotina slučajeva, a bilo je i podnošenja krivičnih prijava. U ovim slučajevima gdje smo ponovo brojali, mi smo samo završavali posao i ispravljali greške koje su oni napravili. Dakle, ili radili ispočetka ili dovršavali posao. Bila je očigledna aljkavost i nepismenost u pojedinim biračkim odborima. Srećom, iz ovoga do sada što smo mi radili nije bilo značajnijih posljedica.
NN: Bez krivične odgovornosti?
PETRIĆ: Odgovornost ovdje dijele stranke koje su predložile kandidate koji nisu bili spremni za ovakav posao, vjerovatno su računali na socijalni efekat da oni nešto zarade bar za izbore. Ali, odgovornost je i na opštinskim izbornim komisijama koje ih nisu dovoljno obučile.
NN: Od preliminarnih do konačnih rezultata mnogo se toga promijenilo, pa se činilo da pobjedničke stranke svakodnevno gube glasove?
PETRIĆ: Postoji glasanje na redovnim glasačkim mjestima, zatim putem pošte iz inostranstva, glasanje u odsustvu (glasa se na jednom mjestu za kandidate i vlast na drugom mjestu) i glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima. U posebnoj proceduri lica u bolnicama, zatvorima ili ona lica kojih nema na redovnom spisku, a upisana su u centralni, glasaju na nepotvrđenim listićima, te još neke kategorije predviđene zakonom. Ovi se listići posljednji broje. Čini mi se da je bilo oko 6.000 nepotvrđenih listića, a pola je potvrđeno. Znači, njima se omogućava glasanje po jednoj posebnoj proceduri: oni glasaju, zaštiti se tajnost glasanja, a taj glas, ako ne prođe proces verifikacije, može se izdvojiti da ne utiče na rezultate izbora. To je odgovor na pitanje da li se može dva puta glasati. U principu je tako, ali ponekad je moguće i dva puta glasati, ali se samo jedan glas može brojati. U našem centru za verifikaciju skenirani su matični brojevi svih birača. Ako je čovjek glasao na jednom mjestu, recimo da je došao iz inostranstva, gdje je već glasao, a hoće da glasa u BiH i dozvoljeno je da to uradi na nepotvrđenom listiću. Međutim, kada se to ubaci u sistem, odmah se pokaže da taj matični broj postoji i odbacuje se njegovo glasanje na nepotvrđenom listiću. Ima metodologija o redoslijedu brojanja glasova - prvo glasovi u zemlji, pa putem pošte, pa u odsustvu i na kraju nepotvrđeni. Zato, kako odmiče vrijeme, mijenja se i stanje nakon prvog brojanja u zemlji. Na kraju stanje mijenjaju najviše glasovi u odsustvu, nekih dva do četiri odsto glasova, a kod nas je objektivna situacija takva da je to jedna kategorija glasača s određene teritorije koji glasaju za određene stranke i na osnovu toga te stranke prelaze cenzus i dobijaju kompenzacijske mandate. Eto, to mijenja ono što je bilo u vrijeme preliminarnih rezultata.
NN: To se dešavalo kod glasanja za Narodnu Skupštinu RS?
PETRIĆ: Nakon prebrojanih 97 odsto glasova kod preliminarnih rezultata, imali smo stranku koja je je imala 2,70 odsto i nije prešla prag za ulazak u NS RS. Međutim, kada su prebrojani glasovi u odsustvu, oni su prešli taj prag i dobili 3,20. Dobili su jedan ili dva redovna mandata i povukli još dva ili tri kompenzaciona. Kada stranka tako povuče kompenzacione mandate, onda se nekome smanji broj mandata. To političari znaju, nije to ništa novo, niti mimo zakona, ali prave atmosferu da je kao neko nekome oduzimao mandate.
NN: Ko je odgovoran za ovu situaciju što će u NS RS biti jedan mandat manje nego što je trebalo da bude?
PETRIĆ: Odgovorna je stranka koja je dobila mandat, a napravila je takvu listu. U ovom slučaju to je Stranka za BiH. Po zakonu kompenzacioni mandati u RS su 21, a na listi se mogu podnijeti 23 imena kandidata. SNSD je podnio, recimo, 23, neke su druge stranke ponudile 21, a Stranka za BiH je podnijela tri. Od njihova tri kandidata, jedan je dobio direktan mandat, a povukao je još tri kompenzaciona i nemamo kome dati taj mandat. Ne možemo njihov mandat dati nikome i on ostaje upražnjen.
NN: Hoće li ovo mjesto ostati upražnjeno u naredne četiri godine?
PETRIĆ: Ne znam do kada to može biti, jer zavisi da li će doći do izmjene i dopune Izbornog zakona da bi se ova situacija riješila, kao i neke slične situacije.
NN: Najavili ste neke inicijative ka federalnom parlamentu za izmjenu Ustava FBiH zbog nedostatka srpskih poslanika u Domu naroda FBiH?
PETRIĆ: Obnovićemo inicijativu, jer smo je uputili prije dvije godine. Treba da promijene Ustav da bi se otklonile smetnje za primjenu Odluke o konstitutivnosti naroda, ali to još nije učinjeno. U Domu naroda treba da bude po 17 predstavnika svakog konstitutivnog naroda i četiri iz reda ostalih. Svi imaju tu kvotu, a ostalih ima i više, dok će ih od 17 iz reda Srba biti 14, jer ih je toliko bilo u kantonalnim skupštinama. Po Ustavu FBiH, mogu samo oni koji su izabrani u kantonalne skupštine i to je ta odredba koja bi trebalo da se mijenja da se izbjegnu ovakve situacije. Oni će kao klub moći da rade i sa 14 predstavnika, ali u prošlom mandatu to je bilo nemoguće, jer ih je bilo manje, mislim sedam.
NN: Koliko su koštali opšti izbori 2006. godine u BiH?
PETRIĆ: Ne znamo još. Na računu posebnih namjena imamo 3,3 miliona KM trebovanih sredstava. Svaki izbori manje koštaju, jer se vrši racionalizacija nabavkama u BiH tenderima. Sve je nabavljeno u BiH, samo je jedan tender bio međunarodni, jer je pola milona KM vrijednosti, a dobile su ga firme iz Sarajeva, ali su glasački listići štampani i u Sarajevu i u Banjaluci. Taj posao su uradili perfektno, nije bilo nijedne greške u štampi i pakovanju, iako je sve trebalo razvrstati na hiljade kombinacija, posebno za inostranstvo.
NN: Bilo je najava da za izbore treba oko devet miliona KM?
PETRIĆ: Uz ova 3,3 miliona KM, imamo odobrena sredstva za isplatu biračkim odborima od 3,2 miliona, uključujući i porez. Biće tu dio poslova koje finansiraju opštine, odnosno opštinske izborne komisije. Biće još potrebno izmiriti troškove iznajmljenog prostora i drugih indirektnih troškova. Procjena je između osam i devet milona KM, ali to ćemo znati kada se sve završi.
NN: Kako će se riješiti problem kada se koalicija raspadne prije implementacije rezultata, kao što je slučaj s Patriotskim blokom - BOSS - SDU?
PETRIĆ: Nije to problem Centralne izborne komisije, to je njihova volja. Oni su se kao kolicija prijavili za izbore i tako su ovjereni. Mandati nakon potvrđivanja rezultata pripadaju pojedincima, a ne strankama. Kako će oni riješiti taj raspad koalicije, nije u našim rukama.
Parlament BiH dobiće izvještaj o izborima
NN: Hoće li CIK BiH podnositi izvještaj bh. parlamentu?
PETRIĆ: Mi podnosimo godišnji izvještaj parlamentu BiH i u ovom izvještaju biće i priprema i provedba izbora. Prošle godine su u budžetu planirana sredstva za izbore i od tada nama i počinje priprema za izbore. Ovogodišnji izvještaj parktično će biti posvećen ovim izborima, počevši od toga koliko smo sredstava tražili, koliko dobili, koliko potrošili, pa do onog poslednjeg detalja kada smo uručili mandate izabranim osobama.
Važnija je tačnost rezultata, nego rok objavljivanja
NN: U mnogobrojnim komentarima nakon odgađanja objave rezultata moglo se čuti da su se u CIK-u samo željeli dokazati da neki rade bolje od prethodnika. Da li je ranija objava bila Vaša lična ambicija?
PETRIĆ: To je bio stav i operativni plan CIK BiH koji je i sproveden. Ako hoćete, rezultati prošlih izbora objavljeni su 19 dana nakon izbora, a sada, i pored ovih nepredviđenih okolnosti, objavljeni su 17 dana nakon izbora. To znači samo da smo za svake izbore sve bolji i bolji. Za to postoji i potvrda međunarodnih organizacija, koje su imale 352 posmatrača. Iz svih najvažnijih institucija smo pohvaljeni, od OEBS-a, koji prati ovu oblast, do Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Na kraju, i da se probiju ovi rokovi koje je zakon propisao, ne bi bila veća šteta nego da se nešto pogrešno uradi - važnija je tačnost rezultata od roka. Naravno, kada bi došlo do probijanja roka, morala bi biti utvrđena interna odgovornost.