Prvi put planiranim sredstvima ove godine su, bez dodatnih potraživanja, u potpunosti izmirene obaveze plaćanja alternativnog smještaja, kaže Omer Branković, ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, navodeći da je redovnom provjerom prava na korištenje alternativnog smještaja, ali i izgradnjom stambenih jedinica, u takvom smještaju 728 porodica manje u odnosu na prošlu godinu.
Branković ističe da je iz budžetskih sredstava riješeno stambeno pitanje za 511 porodica, od kojih je 691 interno raseljena, 186 povratničkih u Republiku Srpsku i 194 porodice povratnika u Federaciju BiH.
U 30 opština Republike Srpske realizovano je 50 projekata obnove i izgradnje infrastrukture u izbjegličkim naseljima. Takođe, završeno je 66 projekata obnove i izgradnje infrastrukture u povratničkim naseljima.
Prema riječima Brankovića, u prvoj fazi SEB projekta izgrađeno je 48 stambenih jedinica za porodice iz alternativnog smještaja, a 344 porodice odabrane su za drugu fazu izgradnje.
Kroz projekte održivog povratka Ministarstvo je podržalo ekonomski oporavak i socijalnu integraciju u 46 opština.
NN: S obzirom na realne probleme raseljenih lica, izbjeglica i povratnika, na koji način ste njima pristupali u ovoj godini?
BRANKOVIĆ: U Republici Srpskoj je, nakon provedene revizije statusa, još 67.263 raseljenih lica i 9.008 izbjeglica, a prema podacima UNHCR-a broj povratnika prelazi 250.000. Problem ovih ljudi se kreće od pitanja stambenog zbrinjavanja, preko potrebe za zaposlenjem, do potrebe za obezbjeđenjem zdravstvene ili socijalne zaštite. Dakle, njihovi problemi su raznovrsni. Da stvar bude teža, unutar porodica uglavnom postoji kumulacija problema. Narod bi rekao da nesreća nikad ne dolazi sama. I zaista, porodice koje pokušavaju da riješe pitanje smještaja obično su suočene i sa nedovoljnim izvorima prihoda, sa zdravstvenim problemima nekog od članova domaćinstva ili nekim drugim nevoljama od vitalnog značaja. Zbog toga je od izuzetne važnosti sistematičan i sveobuhvatan pristup u pronalaženju rješenja.
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica ovakav pristup obezbjeđuje kroz realizaciju godišnjeg programa rješavanja problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika, kojeg smo se pridržavali i u 2007. godini. On je bio okosnica našeg djelovanja. Bitno je istaći da smo program pripremili pravovremeno, tako da ga je Vlada usvojila već 1. februara. Za korisnike ova je pravovremenost od presudnog značaja, jer se većina naših aktivnosti odvija tokom građevinske sezone. Osim toga, prije početka radova, potrebno je ispoštovati sve administrativne procedure. Efikasan start nam je omogućio da prije isteka godine možemo konstatovati da su projekti obnove i rekonstrukcije u završnoj fazi, odnosno da je procenat implementacije iznad 95 odsto. Takođe mogu konstatovati da su ove godine učinjeni kvalitativni pomaci u svakoj od oblasti koje smo obuhvatili programom. Želim da naglasim da smo, uz podršku Vlade Republike Srpske, u praksi uspostavljali saradnju sa državnim institucijama, predstavnicima međunarodne zajednice, lokalnim zajednicama i predstavnicima civilnog društva, uvijek prvenstveno vodeći računa o interesima populacije zbog koje ovo ministarstvo postoji.
NN: Obezbjeđivanje stambenih jedinica jedan je od bitnih problema. Šta je na tom planu učinjeno?
BRANKOVIĆ: Programom rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica predviđena je izgradnja i rekonstrukcija stambenih jedinica za interno raseljena lica, povratak u Republiku Srpsku i povratak u Federaciju BiH. Ministarstvo je obezbjeđivalo pomoć kroz dodjelu građevinskog materijala, kroz obnovu kuća po IMG standardima i novčanu pomoć za ugradnju doniranog građevinskog materijala od drugih organizacija i investitora. U ovoj godini je u 18 opština Republike Srpske obnovljena 691 stambena jedinica za interno raseljena lica. U cilju povratka u RS projekti su realizovani u 30 opština, te su obnovljene stambene jedinice za 186 porodica, a realizovano je još 66 projekata kao što su asfaltiranje puteva, elektrifikacija, izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže, rekonstrukcija doma kulture, ambulante... Na području FBiH projekti obnove i rekonstrukcije realizovani su u 19 opština. Zahvaljujući tome, obnovljene su kuće za 194 povratničke porodice, a pet projekata je obuhvatilo obnove školskih sala, domova kulture i elektropriključenja. Radili smo i na obnovi infrastrukture u izbjegličkim naseljima. U 30 opština RS realizovano je 50 projekata, koji se odnose na izgradnju vodovoda i kanalizacije, elektrifikaciju, izgradnju i asfaltiranje puteva. Rukovodili smo se time da je ljudima, pored stambenih jedinica, neophodna i adekvatna infrastruktura. Tek sa vodosnabdijevanjem, elektromrežom, kanalizacijom i punom komunikacijom može se govoriti o kvalitetu života u povratničkim i izbjegličkim naseljima.
NN: Kakva je bila saradnja Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica sa drugim učesnicima obnove i rekonstrukcije?
BRANKOVIĆ: Prije nego što bih pomenuo veće projekte u koje je Ministarstvo uključeno, želim da istaknem da smo prvi put u ovoj godini pokrenuli praksu da zajedno sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba realizujemo nekoliko konkretnih projekata. Primjer takve uspješne saradnje je izgradnja i sanacija vodovoda u MZ Koraj, izgradnja elektromreže u MZ Rastošnica, obnova školske sale u povratničkom mjestu u Bosanskom Petrovcu, kao i sanacija Društvenog doma u Mostaru.
Kad su u pitanju kompleksniji projekti, poznato je da Ministarstvo učestvuje u realizaciji zajedničkih projekata koji se realizuju preko Fonda za povratak BiH. Za 2007. godinu za zajedničke projekte je Fondu za povratak BiH uplaćen iznos od 4.000.000 KM.
Uključeni smo u realizaciju SEB projekta, koji obuhvata rekonstrukciju stambenog fonda za korisnike kolektivnih centara i alternativnog smještaja. On se finansira iz sredstava Razvojne banke Savjeta Evrope i domaćih sredstava. Ove godine obnovljeno je 48 kuća. Za drugu fazu su odabrane 344 porodice iz alternativnog smještaja, čije će kuće u Federaciji BiH biti obnovljene.
Ugovorom o podjeli troškova između Vlade RS i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) preuzeta je obaveza finansiranja Programa razvoja regiona Gornje Podrinje. Ukupan budžet ovog programa iznosi 14.973.000 USD, a učešće Vlade RS 1.500.000 USD, u periodu od 2006. do 2008. godine. U 2007. godini Ministarstvo je učestvovalo sa nešto više od milion KM. Projekat obuhvata rekonstrukciju stambenog fonda u Čajniču, Foči, Ustiprači i Kalinoviku, ali i elemente održivog povratka s izgradnjom infrastrukture, zapošljavanjem i jačanjem organa lokalne vlasti.
Uz saglasnost Vlade RS, u saradnji sa Catolic Relief Services (CRS), Ministarstvo je potpisalo Ugovor o sufinansiranju projekta "Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara i alternativnih vidova stanovanja".
U finansiranje ovog projekta uključeni su i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Zeničko-dobojskog kantona i Vlada Kraljevine Holandije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.670.070 KM, a Ministarstvo je učestvovalo sa 196.000 KM. Ovim projektom se po sistemu ključ u ruke rješava stambeni problem 75 porodica. Pored obnove korisnicima će biti obezbijeđena i sredstva za održivi povratak.
NN: Kakva su iskustva u oblasti održivog povratka?
BRANKOVIĆ: Odomaćio nam se u rječniku termin "održivi povratak". O tome često pričamo, pišemo i raspravljamo. Kad se udubimo u suštinu, otkrivamo složenost problema pa se pitamo kako ga sveobuhvatno rješavati. Od prošle godine sredstva za održivi povratak su redovna stavka u budžetu Ministarstva. U 2007. godini za tu svrhu potrošena su sredstva u iznosu od 1.841.500 KM. Ovim sredstvima podržan je povratak interno raseljenih lica, održivi povratak u Republiku Srpsku i u Federaciju BiH. Pored nabavke motokultivatora i plastenika, dodijeljena je finansijska pomoć za pokretanje malih i srednjih preduzeća, za popravku infrastrukturnih objekata, kulturnih i vjerskih objekata u 46 opština. Sredstva za ove namjene su ograničena, a potrebe korisnika velike. O tome govori podatak da je ove godine na javni oglas za kandidovanje projekata održivog povratka na adresu Ministarstva stiglo preko 3.500 zahtjeva. Osim zaposlenja, održivi povratak podrazumijeva i regulisanje penzija, socijalne i zdravstvene zaštite. Raseljena lica, izbjeglice i povratnici, koji nisu zdravstveno osigurani po nekom od zakonskih osnova, prava iz oblasti zdravstvene zaštite ostvaruju preko Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica. U 2007. godini za zdravstveno osiguranje izbjeglica, raseljenih lica i povratnika Ministarstvo je izdvojilo 600.000 KM. Zahvaljujući tome oko 1.000 korisnika mjesečno ostvaruje prava iz oblasti zdravstvene zaštite. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je na ime zdravstvene zaštite izbjeglica doznačilo 40.000 KM, što je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica početkom 2007. godine uplatilo u Fond zdravstvenog osiguranja RS.
Kad se govori o održivom povratku, ne smije se smetnuti sa uma da, za razliku od onih koji su se vratili u svoje obnovljene domove, još ima mnogo onih koji iščekuju krov nad glavom. Prvi u redu čekanja su ljudi u alternativnom smještaju. Oni će se, tek po obezbjeđenju stambenog prostora, suočiti sa problemom održivog opstanka, bilo da se odluče za povratak, bilo da se definitivno opredijele za nastanjenje u sadašnjim mjestima boravka.
NN: Alternativni smještaj je nužno rješenje koje iziskuje i značajna novčana izdvajanja. Koje aktivnosti su realizovane na tom polju?
BRANKOVIĆ: Ljudima, čija je imovina u predratnom prebivalištu uništena i koji trenutno nemaju mogućnost povratka u ranija prebivališta, obavezni smo da obezbijedimo alternativu, a to je alternativni smještaj. Nesporne su realne potrebe ovih ljudi, kao i naša zakonska obaveza da ih stambeno zbrinemo. S druge strane, fakat je da ovaj vid smještaja iziskuje značajna novčana sredstva, a opet nije trajno rješenje.
Kako smo u ovoj godini pristupali ovom problemu? Prvo, nastojali smo da kod dodjeljivanja prava na alternativni smještaj striktno vodimo računa o tome ko ima zakonsko pravo da ga koristi. Prema realnim tržišnim kretanjima, korigovali smo cijene zakupnina. Stalnim revizijama provjeravana je opravdanost korištenja alternativnog smještaja. Posebno je to značajno za individualni smještaj, gdje je Ministarstvo u obavezi da plaća mjesečne zakupnine. Individualni alternativni smještaj se uplaćuje za svakog korisnika tromjesečno, a trenutno je kroz individualni zakup stambeno zbrinuto 2.468 porodica. Kao što sam rekao, redovnom provjerom prava na korištenje alternativnog smještaja, ali i izgradnjom stambenih jedinica, u alternativnom smještaju je 728 porodica manje u odnosu na prošlu godinu. U odnosu na prošlogodišnjih 6.271 porodicu, na kraju ove godine u alternativnom smještaju su 5.543 porodice. Ove godine smo prvi put planiranim sredstvima, bez dodatnih potraživanja, u potpunosti izmirili obaveze plaćanja alternativnog smještaja.
Vlada RS je putem Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u proteklom periodu izgradila 1.595 stanova. Nakon vlasničkog razgraničenja s opštinama, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS upravlja s 1.085 stanova, koji se koriste za stambeno zbrinjavanje raseljenih i izbjeglih porodica. Početkom ove godine odlukom Vlade RS 210 stanova je preneseno na Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, radi rješavanja stambenih pitanja porodica poginulih boraca.
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica je plaćalo zakup objekata alternativnog smještaja kao štu su kasarne, škole, domovi kulture, stare bolnice. Sredstva su izdvajana za tekuće održavanje, komunalne troškove (voda, kanalizacija, odvoz smeća), te troškove električne energije. U 15 objekata stambeno je zbrinuto 695 porodica, od kojih su mnogi stara i iznemogla lica kojima je neophodna tuđa njega. Za neke od njih će izgradnja odgovarajućih gerijatrijskih ustanova biti najpovoljnije rješenje, a za neke izgradnja manjih stambenih jedinica. Naš prioritetni cilj u sljedećoj godini je upravo trajno stambeno zbrinjavanje porodica iz kolektivnih vidova smještaja. Na tome smo radili i u tekućoj godini kroz realizaciju prve faze SEV projekta, a u sljedećoj godini će kroz drugu fazu SEB-a stambeno biti zbrinute još 344 porodice.
NN: Kojim zahtjevima se građani najčešće obraćaju Ministarstvu i kako su rješavani slučajevi?
BRANKOVIĆ: Građani svoje zahtjeve najčešće upućuju preko osam OMI-ja, opštinskih odsjeka Ministarstva. Odsjeci su u protekle dvije godine imali mnogo posla u procesu revizije statusa raseljenih lica. Po tim zahtjevima su donijeli 6.615 rješenja o ukidanju statusa, od čega u 2007. godini skoro hiljadu. Na osnovu podnesenih zahtjeva za povrat imovine, u prvostepenom postupku riješeno je 1.200 zahtjeva. Za sve korisnike alternativnog smještaja, a njih je preko 5.000, donesena su rješenja o utvrđivanju prava na korištenje ovog vida smještaja.
Pored rada prvostepenih organa, Ministarstvo je preko Odjeljenja za drugostepeni postupak u ovoj godini donijelo 743 rješenja po žalbama. Osim toga, zaprimljena su 1.373 različite vrste akata, kao što su tužbe, podnesci, izjašnjenja, apelacije, na koje je dat odgovor u zakonskom roku.
BRANKOVIĆ: Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske je učinilo da protekla godina bude plodotvorna. Prije svega smo nastojali da racionalno iskoristimo raspoloživa budžetska sredstva u iznosu od 25.536.300 KM. Maksimalno smo angažovali sve naše materijalne i kadrovske potencijale. S istom energijom treba nastaviti rad na stvaranju uslova normalnog života za sve naše korisnike. Naizgled jednostavan zadatak u sebi sadrži lepezu obaveza. On podrazumijeva obezbjeđenje stambenih uslova, infrastrukture, pokretanje privrednih aktivnosti, ostvarenje prava iz oblasti zdravstvene, socijalne i dječje zaštite, ljudskih prava uopšte. Jedan od okvira djelovanja će biti revidirana Strategija za implementaciju Aneksa 7 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Izrada ovog dokumenta je u pripremi. Kompetentni radni timovi će utvrditi preostale strateške ciljeve i pravce za njihovo ostvarenje. Ministarstvo je u ovoj godini učinilo mnogo na tehničkom i stručnom jačanju, kako bi, zajedno sa ostalim učesnicima, dalo doprinos. U proteklih pet godina za više od dvije trećine raseljenih su pronađena trajna rješenja, pa vjerujem da ćemo uspješno zbrinuti preostali broj ljudi, pogotovo što ćemo se truditi da energija i ozbiljnost kojom pristupamo poslu budu na ovogodišnjem nivou.