Mnogi artikli koji se proizvode u BiH, a prodaju širom svijeta, već odavno su postali prepoznatljiv brend naše zemlje iako u njoj nisu zakonom određeni.
Tako se kafa zlatna džezva firme `Vispak` iz Visokog prodaje u cijelom svijetu, a voda oaza prije nekoliko godina služena je u Bijeloj kući.
Zahvaljujući prepoznatljivosti nekog proizvoda i velikoj potražnji za njim, proizvod postaje brend. Međutim, za razliku od zemalja iz okruženja, BiH još nije donijela zakon za utvrđivanje robne marke, odnosno brenda, pa stoga nema proizvoda koji su zakonom priznati brendovi BiH.
Sama riječ brend znači fabrički znak, otisak, marka ili simbol svega onoga što jednu kompaniju razlikuje od ostalih. Potrošači tako kupuju neke stvari, kao na primjer patike prizvođača `Nike` isključivo zato što on ima poznat brend (ime, znak).
Hrvatska i Srbija prema zakonima i pravilnicima za izbor robne marke utvrdile su svoje brendove, pa je na teritoriji Srbije izabrano oko 60 robnih marki, kao i u Hrvatskoj.
ULAZNICA ZA SVJETSKO TRŽIŠTE
BiH za razliku od zemalja iz okruženja još nije donijela zakon za utvrđivanje robne marke, odnosno brenda, pa stoga nema proizvoda koji su zakonom priznati brendovi BiH.
Jedan od najuspješnijih domaćih proizvođača jeste `Vitaminka` iz Banjaluke, čiji se proizvodi, uglavnom marmalade i povrće, izvoze u mnoge evropske zemlje, u Ameriku, Australiju, Kanadu, a odnedavno i u Kazahstan.
Pero Marić, direktor prodaje u preduzeću `Vitaminka`, ističe da je donošenje zakona o utvrđivanju robnih marki u BiH neophodno, a kao primjer nesređenog stanja u ovoj oblasti on navodi spor koji je `Vitaminka` vodila s preduzećem iz Prilepa, koje je u godinama rata razvilo proizvodnju pod istim nazivom - `Vitaminka` i kao takvo čak je bilo i registrovano.
`Sudski smo, prije dvije godine, osporili njihovu registraciju jer 'Vitaminka' postoji od 1947. godine, pa se pod njenim nazivom ne može deklarisati drugo preduzeće`, objašnjava Marić.
Ističe da je zakon osnova za nastanak brendova, koji su, kaže, ništa drugo nego ulaznica na svjetsko tržište.
`U Republici Srpskoj ne znamo koji je naš brend zato što nemamo utvrđenih kriterijuma za izbor brenda. Za sada samo možemo naslućivati koji bi proizvodi mogli biti naši brendovi. Po mom uvjerenju brendovi bi mogli biti 'Vitaminkin' ajvar, sokovi i drugi prehrambeni proizvodi, neka od hercegovačkih vina i vlašićki sir, ali sve dok se ne donesu određeni kriterijumi koji bi se primjenjivali na te proizvode oni nisu brendovi, odnosno robna marka`, kaže Vinko Berak, direktor Sektora za ekonomiju i privredni razvoj u Privrednoj komori regije Banjaluka.
Od domaćih proizvoda najviše se izvoze prehrambeni proizvodi i tehnička roba, ali samo u zemlje okruženja, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju.
Berak objašnjava da je na nivou države potrebno odrediti stručnu komisiju, sastavljenu od privrednika i iskusnih pravnika, koji će moći utvrditi kriterijume za izbor robne marke.
`Za utvrđivanje robne marke neophodno je, prije svega, donošenje zakonskih propisa, utvrđivanje pravilnika i kriterija za izbor robne marke, zatim tijela od strane svih zainteresovanih privrednika koji žele da njihov proizvod nosi taj status i na kraju rasprava u nadležnim organima entiteta i države kako bi se mogao izvršiti izbor robne marke`, ističe Berak i dodaje da se u BiH mogu primjenjivati kriterijumi koji su već definisani u zemljama okruženja.
Kao neke od osnovnih kriterijuma Berak navodi prepoznatljivost proizvoda na domaćem i inostranom tržištu, da proizvod mora zadovoljavati utvrđeni koeficijent tražnje, a takođe mora imati iza sebe određeni standard, odnosno da taj proizvod u razgovoru običnih ljudi nailazi na poštovanje i respekt.
USPJEH `VIOLETE`
Na petom mjestu na listi najuspješnijih proizvoda u BiH se nalaze proizvodi fabrike `Violeta` iz Gruda. `Violetin` toalet papir je jedini BH. proizvod koji se našao na ovoj listi, a ostala mjesta pripadaju uglavnom proizvodima iz inostranstva i zemalja okruženja. Istraživanje je uradila slovenačka grupacija CATI, agencije za tržišno istraživanje i posredovanje.
U `Violeti` navode da su svoj prvobitni uspijeh postigli s robnim markama toaletnih papira i ručnih ubrusa, ali da su proširili svoj asortiman na proizvodnju kuhinjskih brisača, suvih, vlažnih i intimnih maramica, a prošle godine su počeli proizvoditi i pelene.
Edhem Numić, projekt menadžer preduzeća `Violeta`, ističe da je `Violeta` već postala brend poslije istraživanja CATI, koji je kao nezavisna agencija, izvršio istraživanja o šest najbitnijih parametara pomoću kojih se određuje da li imate brend ili ne.
On, takođe, smatra da shodno novim zakonima tržišne ekonomije nije neophodno da oblast brendova bude regulisana državnim zakonom, već da bi nekoliko nezavisnih tržišnih agencija uz saradnju same mogle da riješe ovaj problem. Ističe da bi se istraživanjem tržišta utvrdile najprepoznatljivije marke. Numić dodaje neophodnost stvaranja balansa između kvaliteta i cijene.
`S našim toalet papirom kada smo se tek pojavili na bh. tržištu bili smo za deset odsto skuplji od drugih, ali nismo kupcima nudili proizvode od recikliranih materijala, kojima je do tada bilo zatrpano tržište`, kaže Numić.
Ističe da su robne marke iz `Violetinog` asortimana prisutne s 52 odsto na tržištu higijenskim proizvodima u cijeloj BiH, a navodi da je bilo izuzetno teško konkurisati poznatim brendovima kao što je `Pampers`.
PROBLEM SERTIFIKACIJE
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da BiH ima malo proizvoda koji se smatraju brendovima jer domaći proizvođači nisu radili na zaštiti svojih proizvoda.
`Dugo su domaći proizvođači imali tržište na prostoru bivše Jugoslavije, ali nisu imali iskustva u zaštiti i licenciranju proizvoda, što je neophodno u tržišnoj ekonomiji`, kaže Bakšić.
Dodaje da su od većine naših domaćih proizvoda najviše plasirani prehrambeni proizvodi i da je upravo proizvođač higijenskih proizvoda `Violeta` primjer dobro zaštićenog znaka.
On naglašava da je stvaranje bh. brendova stvar proizvođača i načina na koji će zaštiti svoj znak, a sve informacije o zaštiti znaka proizvođači mogu dobiti u Euro info-centru.
`Kupac, pogotovo onaj izvan naših prostora, uvijek će kupiti brendiran proizvod makar bio skuplji, nego nepoznat, zato što sam brend daje garanciju da se radi o proizvodima poznatog proizvođača. Poznat brend znači više kupaca u inostranstvu, a to znači više izvoza, što dalje doprinosi smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, razvoju ekonomije i tako dalje`, kaže Savo Marjanac, direktor Sektora za asocijativno udruživanje članica u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Smatra lošim to što su neke firme odustale od svojih brendova, objasnivši da mnogi koji su kupili, na primjer, `Šipadova` postrojenja i fabrike nigdje ne navode da su nasljednici firme koja je imala tradiciju, pa čak ni u nazivu preduzeća ne zadrže `Šipad`.
Marjanac navodi da određen broj bh. firmi ima uslove da ima brend, ali je problem upravo sertifikacija.
`Naši certifikati još nisu priznati u inostranstvu. Moramo da radimo sporazume o međunarodnom priznanju certifikata o kvaliteti i kontroli proizvoda. Evropska unija je propisala standarde kvaliteta i mi ih moramo ispoštovati, biti usklađeni s pravilima EU ako hoćemo s njima trgovati. Upravo se donose pravilnici preko Agencije za sigurnost hrane i drugih državnih institucija. Uključeni su i Spoljnotrgovinska komora BiH, resorna ministarstva na niovu BiH, entiteta i Brčko distrikta`, kaže Marjanac.
Ajvar, stolice, keks...
Savo Marjanac, direktor Sektora za asocijativno udruživanje članica u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, navodi da su naše proizvodne firme imale ranije brendove u prehrambenoj, tekstilnoj, metalnoj, elektroindustriji, te da su to bili proizvodi preduzeća koji su plasirani izvan BiH i granica bivše Jugoslavije.
`Privatizacijom su mnoge firme napustile stari brend, što nije dobro. Danas imamo malo starih brendova. Stari su bili, na primjer, 'Vitaminkin' ajvar, 'Šipadove' stolice, stolovi 'Konjuha' Živinice, keks i vafl 'Mira' iz Prijedora, 'Optima' Modriča, 'Bosnalijek', zatim 'Vispakova' kafa koja je i danas tu, kao i konfekcija 'Borac' Travnik, trapist sir iz Banjaluke, hercegovačka žilavka i blatina, sarajevski kiseljak, rakija zlatna viljamovka banjalučke firme 'MB Impex', alati Trebinje, 'Bira' Bihać. Ima i novih poput 'Violete', vina vinarije 'Vukoje', 'Promo' Donji Vakuf, ilidžanski dijamant, kafa don kafe`, kaže Marjanac.