BANJALUKA - Centar za nadarenost NAUM koji djeluje pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, organizovao je okrugli sto na temu „Od potencijala do sistema: Kako društvo gradi (ili gubi) svoje talente?”, na kojem je, između ostalog, zaključeno da briga o mladim talentima mora postati državni i društveni prioritet.
Ovaj događaj okupio je ključne predstavnike iz akademske, obrazovne, kulturne i društvene sredine, sa zajedničkim ciljem pronalaženja trajnih rješenja za prepoznavanje, razvoj i podršku darovitoj djeci i omladini.
Dvije tematske cjeline, jedan zajednički cilj
Okrugli sto je bio podijeljen u dvije tematske cjeline. Prvi dio bio je posvećen obrazovnom stanovištu i razvoju talenata, gdje su svoja iskustva podijelili stručnjaci sa akademija i fakulteta, predstavnici strukovnih udruženja poput vaspitača, učitelja, pedagoga i psihologa, te predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Drugi dio događaja bio je usmjeren na društvene i kulturne mreže podrške nadarenima, uz učešće predstavnika osnovnih i umjetničkih škola, Mense Bosne i Hercegovine, Gradskog pozorišta „Jazavac”, Fondacije „Kaća”, te Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Jedan od najvažnijih zaključaka skupa jeste da se briga o darovitoj djeci više ne smije oslanjati isključivo na pojedinačno oduševljenje i zalaganje nastavnika, roditelja ili udruženja, već mora postati državni i društveni prioritet.
Milica Drobac Pavićević, profesor Filozofskog fakulteta i Rukovodilac Centra za nadarenost NAUM istakla je važnost povezivanja.
"Svi smo mi često kao neka izolovana ostrva, radimo u svojim ustanovama i mislimo da smo jedini u ovoj borbi. Međutim, kada se okupimo na jednom mjestu, vidimo da je naša snaga mnogo veća, a put pred nama jasniji. Bez umrežavanja i snažne podrške ne možemo ostvariti dugoročne rezultate. Samo zajedničkim radom možemo spriječiti da se naši talenti izgube.”
Važnost uređenog zakonskog okvira i njegove primjene u praksi naglasila je i Nataša Cvijanović, pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje.
„Zakonski okvir u našem sistemu postoji, ali naš najveći izazov je spuštanje tih propisa u praksu. Nedostaju nam sigurni putevi i stalno usavršavanje nastavnog kadra kako bi tačno znali kako da prepoznaju dar i rade sa darovitom djecom. Moramo stvoriti uslove u kojima će svaki dar biti odgovarajuće ispraćen od vrtića pa sve do visokog obrazovanja", rekla je Cvijanovićeva.
Rano prepoznavanje i opasnost od gašenja talenta
Govornici su se složili da je ključno dar prepoznati što ranije, već u predškolskom uzrastu.
Profesor Saša Pavlović sa Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci upozorio je na opasnosti nestručnog rada sa nadarenom djecom:
„Muzički dar se mora uočiti rano, najbolje između pete i sedme godine. Ipak, važnije od samog prepoznavanja jeste odgovarajući stručni rad. Darovito dijete zahtijeva poseban pristup. Nestručnim radom i nerazumijevanjem njihovih potreba, darovi se mogu trajno ugasiti”, rekao je Pavlović.
Tokom razgovora je istaknuto i da darovita djeca često nose veliki emotivni i društveni teret, te da im je, pored školskog usmjeravanja, neophodna i snažna psihološka podrška.
Privreda i nauka kao oslonac u praksi
Saša Trivić, predstavnik Fondacije „Kaća”, osvrnuo se na važnost povezivanja obrazovnog sistema sa stvarnim potrebama privrede i društva:
„Nama kao društvu prijeko su potrebni mladi ljudi koji razmišljaju drugačije i nude nova rješenja. Privreda je spremna da podrži izvrsnost, ali sistem obrazovanja mora biti brži u prepoznavanju onih koji odskaču svojim znanjem. Fondacija ‘Kaća’ nastoji da pruži oslonac upravo onim mladim ljudima čiji dar prevazilazi trenutne mogućnosti sistema, jer ako njih izgubimo, gubimo i vlastitu budućnost i sposobnost da se kao društvo razvijamo”, rekao je Trivić.
Rastko Zeljković iz Mense Bosne i Hercegovine upozorio je na posljedice zanemarivanja natprosječno inteligentne djece:
„Djeca sa visokim koeficijentom inteligencije vrlo često ostaju neshvaćena u redovnom nastavnom procesu. Ako im sistem ne pruži izazov i podsticajno okruženje, njihov dar se lako može pretvoriti u dosadu, a potom i u odustajanje od učenja. Uloga Mense nije samo da testira inteligenciju, već da upozori društvo da se prema ovim umovima moramo odnositi sa posebnom pažnjom, pružajući im prostor gdje njihov um može slobodno da stvara i napreduje”, rekao je Zeljković.