Bosna i Hercegovina nije spremna adekvatno reagovati u slučaju veće nesreće ili katastrofe, upozorava Idriz Brković, šef Odsjeka u Sektoru za civilnu zaštitu Ministarstva sigurnosti BiH.
"Sa sigurnošću vam mogu reći da će biti problema. Ne možemo tvrditi da smo potpuno spremni, imajući u vidu zastarjelu opremu, neopremljenost, posebno ako govorimo o požarima. Evidentan je nedostatak dobre volje i koordinacije među opštinama, entitetima i kantonima", tvrdi Brković.
Naglašava da je upravo nesaradnja između opština, kantona i regija "krivac" što smo prošle godine imali 2.000 otvorenih požara koji su nanijeli višemilionsku štetu. Rješenje za mnoge probleme Brković vidu u Okvirnom zakonu o zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća koji će uskoro stupiti na snagu. Kaže i da ove godine umjesto dva, imamo sedam helikoptera Oružanih snaga BiH na raspolaganju za gašenje požara. Kanadere neće kupovati jer jedan košta oko 20 miliona KM.
NN: Kako će nadležne institucije u BiH ove godine reagovati ako, kao i prošlog ljeta, izbiju brojni požari?
BRKOVIĆ: Preduzeli smo preventivne mjere i vjerujem da će dati rezultate. Uputili smo i jedno pismo entitetskim civilnim zaštitama i tražili da usklade svoje planove djelovanja za ovu protivpožarnu sezonu. Postoje izgledi da od Francuske dobijemo određen broj vatrogasnih vozila starosti do sedam godina, što bi bilo značajno za naše vatrogastvo. Insistirali smo da se u našoj zemlji osigura koordinacija i saradnja od najnižeg do najvišeg nivoa vlasti, koje je očito nedostajalo prošle godine.
NN: Kakve su posljedice nesaradnje na terenu?
BRKOVIĆ: Prošle godine smo imali više od 2.000 požara otvorenog prostora i dosta je uništeno rastinja, šuma, maslinjaka, čak i privatne imovine. Napravljena je ocjena stanja i opšta konstatacija je da je bila loša koordinacija na svim nivoima. Mi unutar BiH nismo iskoristili resurse koje imamo. Iako je bilo toliko požara, nije bilo zahtjeva u kojima je općina od druge općine tražila pomoć, ili kanton od drugog kantona ili regije i to je nedopustivo. A tražili smo međunarodnu pomoć i intervenciju Oružanih snaga BiH.
NN: Hoće li neko zbog toga biti sankcionisan?
BRKOVIĆ: Mi sa ovog nivoa ne možemo nikoga sankcionisati. Ono što smo jasno istakli u pismu jeste da nećemo tražiti angažman međunarodnih niti naših oružanih snaga, dok se ne iscrpe svi unutrašnji resursi.
NN: Kako da vatrogasci odgovore na zahtjeve za pomoć ako imaju zastarjelu opremu ili je nemaju dovoljno, a opštine i kantoni ne mogu da im pomognu ili nemaju sluha za njih?
BRKOVIĆ: Najveći problem je zastarjela vatrogasna oprema. Može se desiti da vatrogasno vozilo dođe iz jedne općine u drugu da pomogne, ali ne može se priključiti na hidrant zbog priključka koji nije standardiziran. Nažalost, mi smo htjeli da u ovom državnom zakonu jednim članom regulišemo da Ministarstvo sigurnosti BiH, odnosno Vijeće ministara BiH, ima koordinaciju nad vatrogastvom u BiH i da koordinira njihove aktivnosti kada je u pitanju standardizacija, opremanje. Nismo dobili saglasnost entiteta. Oni smatraju da su vatrogasci sastavni dio njihovih struktura i da trebaju upravljati njihovim aktivnostima. Tako u ovom trenutku sa nivoa države stvarno nemamo nikakve ingerencije da možemo uraditi u toj oblasti nešto, izuzev ako država ne bude morala reagovati.
NN: Hoće li entitetske vlasti snositi posljedice ako dođe do eskalacije požara kao što se prošle godine desilo u cijeloj Hercegovini?
BRKOVIĆ: Oni su takvim stavom automatski preuzeli sve obaveze na sebe. Ali imali smo i slučajeva prošle godine da Oružane snage BiH intervenišu helikopterima u Livnu, bio je požar u šumi, a lokalno stanovništvo u Livnu zalijeva svoje bašte i sjedi.
NN: Koliko će nam helikoptera ove godine biti na raspolaganju u slučaju požara?
BRKOVIĆ: U okviru Oružanih snaga BiH osposobljeno je pet novih helikoptera. Uz postojeća dva, to je sedam za gašenje požara. Od njih je jedan i za spasavanje iz visina. Mislim da će to biti znatna pomoć.
NN: Da li će ijedan nivo vlasti u BiH finansirati nabavku kanadera?
BRKOVIĆ: Kanaderi su specifični i vrlo skupi. Imaju vrlo određene uvjete svoga djelovanja, punjenja, zahvatanja vode na široj površini. Mi bismo to morali raditi na jezerima ili u moru, ali to je daleko od područja koja su kritična kada se radi o požarima. Isplativije je da nabavimo još helikoptera ali i iskoristimo jedriličarske klubove za prevenciju i otkrivanje požara na vrijeme.
NN: Koliko koštaju kanaderi?
BRKOVIĆ: Oko 20 miliona KM pa više, zavisno od tipova i količine vode koju mogu nositi. Moram naglasiti da kod nas ne prijeti opasnost samo od požara, već i od poplava. Dobili smo donaciju iz Danske 1.000 vreća za spavanje. U toku je dopremanje jedne mobilne kuhinje koja bi mogla spremati do 4.000 obroka dnevno. I u fazi smo nabavke jednog uređaja za prečišćavanje vode koji bi za stanovništvo ugroženo poplavom mogao prečišćavati vodu.
NN: Da li je procijenjena šteta od požara u prošloj godini?
BRKOVIĆ: To rade entitetski organi civilne zaštite. Mislim da su štete velike, višemilionske, i da još nije završena procjena. Ja sam skeptik da će ljudi dobiti obeštećenje za ono što su izgubili. Moramo stvarno naći način da ljudi odgovaraju za ono što jesu ili nisu učinili, a trebali su.
NN: Od ukupnog broja požara 90 odsto je namjerno izazvano. Zašto niko nije sankcionisan?
BRKOVIĆ: Prošle godine su rađene istrage. Dokazano je da su negdje požari bili podmetnuti i naravno sudski organi i policija su uradili svoj dio posla. Mi smo imali izvještaj iz Hercegovine o privođenju određenih osoba, gdje je bilo indicija da su podmetnule požar. Teško je to dokazati. Jedino ako je to snimio ili postoje očevici. Da bi se ovaj segmenet problema s požarima riješio, potrebno je ojačati preventivu. U šumskim gazdinstvima treba pojačati njihove snage za nadzor. Potrebno je raditi na podizanju svijesti ljudi i njihovoj edukaciji. Nije rijetkost da iz automobila bacaju opuške koji mogu izazvati požare nakon sat–dva, a ne možete dokazati ko je to uradio. Prošla godina nam je bila opomena.
NN: Bilo je i kritika na račun političara da nisu reagovali kako su trebali.
BRKOVIĆ: Mi smo iz Ministarstva sigurnosti bili u općini Neum, obišli kompletan teren zahvaćen požarom. I tada je bilo reakcija zašto se nismo najavili entitetskim organima pa tek onda otišli u Neum. Išlo se i do te krajnosti.
NN: Bosna i Hercegovina je po prvi put dobila Okvirni zakon o zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Kakvo poboljšanje donosi ovaj zakon?
BRKOVIĆ: Sada čekamo njegovu objavu u "Službenom glasniku BiH", a zatim ide implementacija. Sa ovim zakonom ćemo, nadam se, unaprijediti sistem zaštite i spasavanja. Neće svi problemi biti riješeni, da odmah budem jasan.
NN: Šta će konkretno biti riješeno?
BRKOVIĆ: Predviđeno je formiranje državnog koordinacionog tijela koje će rukovoditi i koordinarati aktivnostima u slučaju svih većih prirodnih i drugih nesreća. To tijelo će se sastojati od devet predstavnika državnih institucija. Želimo da to budu ljudi iz ranga ministra i zamjenika ministra - po pet predstavnika iz entiteta i tri predstavnika iz Brčko distrikta. U tim se trebaju uključiti i eksperti, predstavnici međunarodnih organizacija, zavisno od vrste nesreće. Primjera radi, ako je u pitanju ptičja gripa, onda ćemo u tim uključivati stručnjake iz zdravstva. Na formiranje ovog koordinacionog tijela ići ćemo čim zakon stupi na snagu.
NN: Kada ćemo dobiti operativno-komunikacijski centar BiH 112, broj za hitne situacije?
BRKOVIĆ: To je takođe obaveza koja proističe iz zakona. Rečeno je da se u okviru Ministarstva sigurnosti BiH formira ovaj centar. Nama je cilj da državne institucije dobijaju svakodnevno informacije s terena. To je kompliciran proces i on će ići kroz nekoliko faza. Prvo treba uraditi idejni projekat. Nama za najsavremeniji državni centar, da se sve institucije uvežu, poput hitne pomoći, vatrogasaca, policija i SIPA, treba oko 14 miliona KM.
NN: Kako mislite obezbijediti tolika sredstva?
BRKOVIĆ: Dali smo prijedlog da se kroz budžet Ministarstva sigurnosti BiH, kao kapitalna ulaganja do 2011. godine, izdvoji oko osam miliona KM. Smatramo da možemo kroz donacije dobiti sredstva potrebna za taj centar. U novoj zgradi institucija BiH odobreno je 300 kvadrata za Operativni centar. U fazi smo izrade građevinskog projekta da bismo mogli ići na montiranje opreme i proširenje sistematizacije i obuku ljudi.
NN: Kada će početi sa radom operativno-komunikacijski centar BiH?
BRKOVIĆ: Planirali smo da prvu fazu završimo do kraja ove godine, da dio opreme instaliramo i da određen broj ljudi može 24 sata primati informacije. Novi zakon nam omogućava i formiranje mješovitih, specijaliziranih jedinica koje ćemo moći prebacivati iz jednog dijela zemlje u drugi.
NN: Da li će biti riješen status gorskih službi spasavanja koje prve priteknu upomoć u slučaju nesreća, a njihovi članovi nemaju ni obuće, vozila...?
BRKOVIĆ: Mogućnost formiranja jedinica specijalizirane namjene iskoristićemo da u njih uvedemo i članove gorskih službi spasavanja. Već smo slali na obuku u Francusku jednog pripadnika iz Sarajeva. Vrlo dobro je poznato koje su mogućnosti tih ljudi i Planinarskog saveza BiH. Trebamo ih opremiti, omogućiti im adekvatan prevoz.