BANJALUKA - Nakon duge i teške zime pčelari u RS suočavaju se sa katastrofalnim štetama, pa je tako u nekim krajevima broj pčelinjih društava čak prepolovljen.
Potvrdili su nam to iz pčelarskih udruženja iz gotovo svih krajeva RS, gdje su nam rekli da direktne gubitke mjere stotinama hiljada KM, kao i da su mnogi pčelari ostali bez svih društava.
Kažu da nema govora o pojavi neke vrste epidemije, već da je isključivi uzrok jaka i teška zima, zbog čega pčele nisu mogle izlaziti i pročistiti se.
Kako je kazao Slaviša Knežević iz Udruženja pčelara "Glasinac" iz Sokoca, članovi ovog udruženja imali su oko 3.000 društava, te da je prijavljeno uginuće njih čak 1.200, što je blizu polovine društava.
"To su ljudi koji su prijavili uginuće društava, ali vjerujemo da ima i onih koji nisu sve prijavili, ili možda kriju", rekao je Knežević i dodao da ima nekoliko ljudi koji su izgubili sva pčelinja društva koja su imali. Knežević je istakao da je teško procijeniti štetu, koja je, kako kaže, velika.
"Ako uzmemo da je uginulo oko 1.200 društava, koja bi u prosjeku dala po 15 kilograma meda, dobijete da ove godine gubimo oko 18 tona meda", rekao je on i dodao da je najveći uzrok uginuća taj što su pčele "zazimile" na medu na kojem nisu trebale, a zbog zime nisu mogle izaći da se pročiste.
Na velike štete žale se i pčelari u Zvorniku, pa je Radovan Stevanović iz Udruženja pčelara "Bagrem" iz ovog grada kazao da se one kreću između 30 i 40 odsto. I on je potvrdio da je najveći uzrok jaka i teška zima.
Rajko Radivojac iz Udruženja pčelara "Prva pčela" iz Prijedora kazao je da su uradili analizu stanja kod pčelara iz ovog udruženja, koji su sveukupno imali oko 6.000 košnica. Prema njegovim riječima, nakon zime je stradalo 1.500 pčelinjih društava, što je 25 odsto ili jedna četvrtina.
"Kada govorimo o šteti, možemo reći da te stradale košnice na tržištu vrijede 220.000 KM, i u prosjeku su mogle donijeti oko 30 tona meda", rekao je Radivojac i dodao da su direktni gubici oko pola miliona KM. On je istakao da se u svim ovim slučajevima ne može govoriti o bolesti, već da je najveći uticaj imala loša godina i tehnologija rada.
"Zato pčelari ne mogu dobiti odštetu jer se ona isplaćuje jedino u slučajevima američke kuge pčelinjeg legla, koje se tada uništava pod nadzorom inspekcije", rekao je Radivojac i dodao da bi im jedina pomoć, kada bi bilo sredstava, mogla biti neka jednokratna. U Udruženju pčelara "Višegrad" potvrdili su nam da su pčelinja društva stradala i na području ove opštine, prije svega zbog duge i teške zime bez mnogo sunca. Kazali su da je stradalo oko 200 pčelinjih društava, koja nisu dočekala proljeće.
"Jedan od uzroka je i što su pčele u jesen unijele veliku količinu šumskog meda, poznatijeg kao medljikovac, koji je težak za probavu, a zbog hladnoće košnice se ne otvaraju, pa nisu mogle izlaziti da se pročiste", rekli su u ovom udruženju. Takođe, na području istočne Hercegovine početkom ove godine stradalo je blizu 50 odsto pčelinjih društava.