Zbog požara većih razmjera, koji nastaju usljed nestručnog paljenja korova na obradivim površinama, proteklih nekoliko sedmica vatrogasci širom BiH imali su pune ruke posla.
Oni tvrde da će još veći broj intervencija biti zabilježen u narednom periodu, kada se očekuju više temperature.
Toplo vrijeme pogodovalo je da poljoprivrednici obave poslove na njivama, što uključuje i paljenje površina pod korovom, ali se vatrena stihija zbog vjetra nerijetko proširi na površinu koju pojedinac ili više njih, bez pomoći vatrogasaca, ne mogu kontrolisati niti ugasiti.
U pojedinim vatrogasnim brigadama potvrđeno nam je da im nesavjesni građani gotovo svake godine u proljeće zadaju nove glavobolje.
Najgore je, kako naglašavaju, kada se vatrena stihija pod naletima vjetra proširi na nepristupačan teren, tako da je tada i intervencija otežana ili gotovo nemoguća.
S druge strane, ponekad se u jednom danu na području djelovanja jedne vatrogasne brigade dogodi i do deset požara, te vatrogasci po cijeli dan provedu na njihovom gašenju.
Tako su banjalučki vatrogasci prošlog vikenda imali 21 intervenciju gašenja požara koji su prouzrokovani paljenjem trave i niskog rastinja.
U Vatrogasnoj brigadi Banjaluka kažu da su građani nesavjesni dok samostalno pale travu, odnosno, da ne obraćaju pažnju da tim putem zagađuju okolinu, i da već pri sljedećoj kiši trava još više raste.
Takođe, prema tvrdnjama Mile Novakovića, zamjenika komandira Profesionalne vatrogasne brigade Prijedor, pripadnici te brigade nedavno su, za tri dana, imali devet intervencija kada su te vrste požara u pitanju.
Autom po vatrogasce: "Građani u ruralnim područjima pale korov na svojim njivama, pa vatra zahvati i šumu. Sve te požare izazvao je ljudski faktor. Međutim, zabrinjavajuće je to što većina stanovništva ne zna broj vatrogasaca, pa neki od njih čak vozilima dođu da nas obavijeste da treba da intervenišemo", ispričao je Novaković.
Kolika je neodgovornost građana, svjedoči i Novakovićeva procjena da samo pet odsto građana zna kratki broj telefona vatrogasaca - 123. On kaže da je ove godine situacija s požarima na otvorenom, zbog čestih padavina, nešto manje zabrinjavajuća u poređenju s istim periodom prošle godine, ali, ipak poziva građane na veću odgovornost.
"Treba paziti šta se pali i gdje, i čim vatra počinje da se širi, reagovati. Mi volimo da kažemo: vatru u prvoj minuti gasi čaša vode, u drugoj kanta, a u trećoj cisterna", ilustrovao je Novaković.
I Neđo Ćuk, zamjenik komandira Profesionalne brigade Trebinje, takođe tvrdi da samo mali broj građana zna broj telefona vatrogasaca.
Ne pomažu ni apeli: On svjedoči da je prošle godine bilo slučajeva da su zbog ovog tipa požara pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade Trebinje imali i do osam intervencija dnevno.
I u Vatrogasnoj brigadi Tuzla su potvrdili da je taj problem evidentan tokom proljećnih mjeseci, te da takve požare izazovu uglavnom građani koji nesavjesnim paljenjem korova izgube kontrolu nad vatrom.
Ferid Domazet, starješina bihaćkih vatrogasaca, ispričao je da pamti godine kada su vatrogasci imali i po osam intervencija u jednom danu. Kaže da situacija ove godine, za sada, nije alarmantna, ali očekuje veći broj požara na otvorenom u narednom periodu, kada dođu više temperature.
"Ma ne vrijede ni apeli da se opreznije pali vatra. Pripremaju se ljudi za sjetvu, a to podrazumijeva i paljenje korova na njivama. E, onda se zadesi i vjetar, pa nastane požar koji ne mogu kontrolisati. A kada treba da pozovu vatorgasce, neki od njih ne znaju ni naš broj telefona", kaže Domazet.
Međutim, o kolikoj neodgovornosti pojedinih građana je riječ, svjedoči i to da malo koga brine što, osim materijalne štete, takvi požari mogu dovesti i do tragičnih posljedica. Jedan od niza takvih primjera koji su se dogodili u proteklih nekoliko godina zabilježen je nedavno u mjestu Roćevići kod Zvornika, gdje je Milan Nikolić (57) izgorio na njivi, paleći suve stabljike kukuruza.
Žrtvu brzo dovesti ljekaru: Njegova supruga Milica ispričala je tada da je Milan otišao na njivu da siječe suve stabljike kukuruza, i da ih sakupljene u stogove pali. Ona je dodala da ju je pozvala komšinica i rekla da Milan gori na njivi, dodavaši da je odmah došla i zatekla ga mrtvog. Komšije, očevici, su izjavili da je vatra zahvatila Milanovu garderobu koju je mašući počeo da gasi, nakon čega je pao, ali mu nisu mogli pomoći, jer su bili na velikoj udaljenosti.
Kada su takve situacije u pitanju, ljekari savjetuju svakoj osobi oprez prilikom paljenja, a to se posebno odnosi na lica koja imaju hronične tegobe, jer su izloženi ogromnom rizikuju da izgube svijest.
U Službi hitne pomoći Doma zdravlja Bijeljina su savjetovali da, ukoliko lice ima opekotine, pomoć bude ukazana jedino u vidu dovoženja žrtve do ljekara.
"Ljudi obično griješe jer stavljaju razne namaze na opekotine, ali to ne treba činiti. Prevoženje povrijeđene osobe najbližoj ljekarskoj ustanovi najbolja je reakcija u takvim situacijama", istižu ljekari u bijeljinskom Domu zdravlja.
Ne boje se kazni: Brojni požari koji se prošire nakon paljenja trave i niskog rastinja, dokazuju ni da kaznena politika ne pomaže kako bi građani bili savjesniji, iako su kazne velike, a u FBiH čak dostižu do 10 godina zatvora. Prema riječima Ale Šiljdedića, portparola MUP-a Unsko-sanskog kantona, lice koje požarom dovede u opasnost živote ljudi ili imovine većeg opsega, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
"Ako se požarom uništi neki važniji objekat ili javne naprave, kao što se zna desiti da izgori postrojenje za struju, na primjer, trafo- stanica, može se kazniti zatvorom od jedne do 10 godina", pojašnjava Šiljdedić.
Nevladin sektor apeluje na građane da ne pale travu i rastinje, jer je, kako kažu, riječ o opasnim, ali i za životnu sredinu štetnim radnjama.
Miodrag Dakić, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Banjaluka, smatra da je zagađenje nastalo obakvim postupcima pojedinih građana značajno.
Zagađenje životne sredine: "Ono što je sigurno, jeste da su ovo potpuno nepotrebne radnje, i štetan način rješavanja problema vegetacije u proljeće. S jedne strane, paljenjem se dovode u opasnost ljudi i imovina koji se nalaze u blizini lokacije na kojoj se pali, jer vjetar može da potpuno onemogući kontrolu vatre, a, nažalost, imamo primjera tragičnih događaja u vezi s ovakvim aktivnostima. S druge strane, ova aktivnost je potpuno suvišna, ako se zna da se kompostiranjem trave, granja i drugog 'zelenog otpada' može dobiti visoko vrijedan humus, koji se dalje može upotrijebiti u poljoprivredi", pojašnjava Dakić.
Građani bi, kako kažu vatrogasci, trebalo da odgovornije postupaju prema imanju, ali i životima koje ugrožavaju nesavjesnim ponašanjem.
Apeluju da na druge načine uklanjaju korov, uz napomenu da paljenje jeste najlakši, ali ponekad i najbolniji način rješavanja tog problema.