BANJALUKA - Brojni pacijenti u RS zbog udaljenosti veoma teško dolaze do ljekara, a na sličnim su mukama i mališani, od čijih su kuća značajno udaljene škole i vrtići.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, oko 40 odsto domaćinstava ima tešku ili veoma tešku pristupačnost ustanovama primarne zdravstvene zaštite.
Još je gore stanje kada su u pitanju ustanove predškolskog i osnovnog obrazovanja, jer oko 62 odsto domaćinstava ima lošu pristupačnost tim ustanovama. Ti se podaci odnose za 2011. godinu, a mještani rubnih područja kažu da je tako i danas.
"Sin i ja živimo u selu Dubica, u opštini Banjaluka, a najbliža ambulanta, u koju ljekar dolazi dva puta sedmično, je u mjestu Sitnica, opština Ribnik. Od Sitnice nas dijeli šumski put, dužine oko šest kilometara, kojim se nikako, osim pješice, ne može kretati", požalila nam se Jovanka S. (83).
U Dubici, kako ona naglašava, nema niti jedan mališan, što nije ni čudno, s obzirom na to da bi se djeca mučila da dođu do škole.
"Pobjegli su mladi iz ove nedođije, jer im nikako nije bilo pametno da porodice formiraju u selu od kojeg je osnovna škola udaljena šest kilometara, a najbliži vrtić je u Mrkonjić Gradu, udaljenom više od 25 kilometara. U brojnim selima je sve manje učenika", kaže ova starica.
Njene muke razumije Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS, koji kaže da bi bili veliki troškovi kada bi ljekari na rubnim područjima, sa malim brojem mještana, dežurali svaki dan.
"Ja znam da na Manjači ljekar bude dva puta sedmično, jer skupo je plaćati medicinsko osoblje da radi svaki dan. Sa druge strane, u nezahvalnoj poziciji su ti ljudi gore, njih mi je žao", naglašava Granulić.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, smatra da se postojeće stanje, kada je riječ o predškolskim ustanovama u RS, može dosta unaprijediti.
"Iako su za to potrebna velika novčana sredstva, smatram da se na tom polju može raditi. Predškolske ustanove ne moraju biti samo u gradu, već i u ruralnim područjima, i u narednom periodu bi se društvo trebalo aktivirati na ovom polju", upozorava Gnjatić.
Sa druge strane, u Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da predškolsko vaspitanje i obrazovanje u RS zaista nije na nivou aktuelnih potreba.
"To se, prije svega, odnosi na velike razlike između urbanih i ruralnih sredina u kojima praksa predškolskog vaspitanja, osim programa pripreme djece u godini pred polazak u školu, nije zaživjela", pojašnjavaju u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, iz kojeg ističu da nastoje da stvore uslove koji će omogućiti učenicima nesmetano pohađanje osnovne škole.
Što se tiče zdravstvenih ustanova, da stanje nije bajkovito prije nekoliko dana uvjerio se resorni ministar Slobodan Stanić, koji je posjetio više opština, uključujući Šipovo i Kupres. Kada je Šipovo u pitanju, privatni ljekari ne dolaze u taj grad, kako je to ugoroveno.
"Oni ne dolaze u Šipovo, već u Mrkonjić Grad, i to jednom u 15 dana. To stvara velike probleme ljudima koji dolaze iz seoskih sredina", priznao je tada Stanić.