BEČ - Austro-ugarski car Franjo Josip nije želio mir i kriv je što nije pokušao da okonča rat nakon što je Prvi svjetski rat prerastao u masakr svjetskih razmjera, saglasni su istoričari.
Glavnu odgovornost za početak Prvog svetskog rata ne snosi Franjo Josip, rekao je njemački istoričar Gerhard Hiršfeld dodajući da su uzroci rata "u kobnom zajedničkom djelovanju Beča i Berlina".
On je, u izjavi agenciji APA, ukazao da je Njemačka svog saveznika ohrabrila na obračun sa Srbijom.
Austrijski istoričar Manfred Rauhenštajner to vidi drugačije, i ukazuje da je monarh neposredno poslije atentata na prestolonasljednika u Sarajevu bio odlučio da krene u oružani pohod protiv Srbije.
Prema njegovim riječima veći teret po Franju Josipa bila je činjenica da nije pokušao da okonča rat.
"Mir za Franju Josipa, do njegove smrti 1916. nije bila tema", naglasio je Rauhenštajner dodajući da je on trebalo da bude prvi koji bi zatražio zaustavljanje.
Prema njegovim riječima tek je pod njegovim nasljednikom Karlom došlo do ozbiljnih mirovnih sondiranja.
Nakon hitaca u Sarajevu austro-ugarski car je propustio priliku za deeskalaciju.
"Od 30. juna, samo dva dana posle atentata u Sarajevu, Franjo je iznio stav o ratu i to većinom u razgovorima u četiri oka sa najvažnijim donosiocima odluka", objasnio je Rauhenštajner.