LIVNO, GLAMOČ - Između dvije korice knjige "Ćirilički spomenici Livna", autori Goran Komar, Miloš Damnjanović i Siniša Šolak sačuvali su za buduće generacije i vijekove ćiriličku baštinu Livna.
Ukratko:
- Knjiga "Ćirilički spomenici Livna" četvrta je u ediciji "Tropolje i Zapadne strane".
- Autori su tri godine istraživali i dokumentovali ćiriličke spomenike na terenu.
- Izdanje sadrži izvore prvog reda, transliteracije i prevod na engleski jezik.
- Najznačajnije otkriće mogao bi biti natpis iz 1522. godine koji spada među najstarije poznate ćiriličke epitafe.
Šta donosi knjiga "Ćirilički spomenici Livna"?
Ova knjiga četvrta je u ediciji "Tropolje i Zapadne strane" i došla je nakon izdanja "Ćirilički spomenici Glamoča", "Ćirilički spomenici Grahova" i "Ćirilički spomenici Drvara".
Siniša Šolak, predsjednik Udruženja "Tropolje i Zapadne strane" i jedan od autora knjige, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da su na ovom izdanju radili oko tri godine.
"Bavimo se ćiriličkim pismom i izvorima prvog reda, znači fotografija, rekonstrukcija, transliteracija. Nakon ćiriličkih spomenika Glamoča, radili smo ćiriličke spomenike Grahova, pa ćirilične spomenike Drvara. Prije desetak dana izašlo je izdanje 'Ćirilički spomenici Livna'. U suštini, istražujemo, dokazujemo i pokazujemo naše zajedničko nasljeđe koje je ukupan doprinos kulturi naroda ovog prostora", kaže Šolak.
Kako je nastajalo trogodišnje istraživanje?
Kako dodaje, prostori pomenutih mjesta su jako depopulisani, pa im je želja da svojim radom važne trenutke istorije otrgnu od zaborava.
"Jedini način da bude sačuvano je da bude zabilježeno. Aktivnosti se rade terenski, rade se kabinetski, kako nas u školi uče. Znači beskrajna lutanja po terenu, snimanje na licu mjesta, a to je prilično složeno. Određene lokalitete je teško naći, nepristupačni su, zapušteni, često su potrebni vodiči i to se često svodi na fizičko krčenje prostora kako bi se određeni lokalitet priredio za snimanje. Zatim se radi rekonstrukcija natpisa i to onda dolazi u finalnu formu koja se pretvara u tekst", objašnjava Šolak za "Nezavisne novine".
Zašto je ovo izdanje značajno i van regiona?
Prema njegovim riječima, svi tekstovi bivaju temeljeni na izvorima prvog reda.
"Zatim bivaju potvrđeni u literaturi gdje navodimo obilje bibliografskih jedinica i zatim sve te knjige bivaju prevedene i na engleski jezik. Svojevrsni kuriozitet je činjenica da naša izdanja dobiju katalogizaciju u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, Nacionalnoj biblioteci Velike Britanije u Londonu i Nacionalnoj biblioteci Rusije u Sankt Peterburgu", kaže on.
Šolak nam priča da na ovim područjima postoje materijalni ostaci koji datiraju još iz 15. vijeka, a na malom prostoru nalazi se mnogo podataka, te se može pratiti geneza pisma i transformacija slova.
Zašto je natpis iz 1522. godine posebno važan?
Goran Komar, jedan od autora, ističe da je posebna pažnja posvećena srpskom pravoslavnom groblju u selu Zastinje koje predstavlja cjelinu od neocjenjivog značaja za istoriju i kulturu Srba u ovom dijelu Bosne.
Kako navodi, u tom groblju leži jako velik broj epitafa koji pripadaju XVIII vijeku.
"Veliku radost izazvalo je pronalaženje natpisa popa Ilije i njegove snahe iz 1522. godine. Taj srpski natpis stoji u malenom fundusu najranijih ćiriličkih epitafa koji nam je dospio iz tamnog XVI vijeka, a stoji u vrhu skupine tekstova koji su isklesani na krsnim spomenicima manjih dimenzija u periodu koji se naslanja na period 'industrije' stećka. Važnost ovog spomenika se ne može dovoljno izreći", napisao je Komar.
On navodi da je "kulturna ostavština srpskog naroda u ovom dijelu središnje balkanske zemlje veliko bogatstvo za sve njezine sastavnice".
"Takođe, pouzdano svjedočim, na temelju uvida u arhivsku građu i literaturu, da je stepen snošljivosti, pa i saradnje, među vjerama na tom prostoru u prošlosti bio neuporedivo viši nego je to donio razlomni XX vijek", ističe on.
Koji su naredni planovi autora?
Iako je ovo izdanje tek izašlo iz štampe, Šolak u razgovoru za "Nezavisne novine" navodi da planova za budućnost ne manjka.
"Mi smo određene aktivnosti već radili na teritoriji Kupresa, na teritoriji Tomislavgrada, nekadašnjeg Duvna. Sljedeće izdanje će biti 'Ćirilički spomenici Zastinja', paralelno se radi i Duvno", kaže on.