Osobe rođene u znaku Ovna poješće celu čokoladu odmah, Bikovi kupuju dve kutije - jednu za sebe, jednu za vas, Blizanci probaju svaki komad pomalo i to prstima, dok Rak rasporedi čokoladu tako da je ima čitavog meseca.
Lav želi svu čokoladu samo za sebe, Devica je jede viljuškom i nožem, malo-pomalo, a Vaga ne može da se odluči da li da je jede ili ne, zbog svoje linije.
Škorpioni namažu čokoladu po telu partnera i onda je svu poližu, Strelac jede samo uvoznu, Jarac je voli i kada je bira traži najsavršeniju, a Vodolija je preskače jer joj je draža makrobiotička hrana. Ribe dele čokoladu sa drugima i zaborave da sebi ostave komadić.
Tako kažu horoskopski znakovi, a u čokolateriji "Adore" mušterije "razvrstavaju" po tome da li preferiraju ukus cimeta ili đumbira, lavande, ruže ili, pak, bibera u pralinama, koje hrskavo pucaju kada se lome i blago i opojno tope u ustima.
Oni koji vole ukus borovnice, prirodno uzgajane maline iz Srbije, uzo iz Grčke, dimljenu meksičku ljutu papričicu, mrvljeni biber, zeleni čaj i čips od krompira takođe nisu zanemareni.
Direktor radionice "Čokolada" Aleksandar Marić, koja pod zaštitnim imenom Adore prodaje čokoladne praline, kaže da su one rađene ručno od najfinije belgijske čokolade.
Brend su postale 2005. godine, a na ideju da srbijanskom tržištu ponudi ekskluzivnu poslasticu došla je njegova tetka pet godina ranije.
Do ukusa, koji su postali zaštitni znak, kaže Marić, došlo se strpljivim i upornim istraživanjem, što je rezultiralo s više od 150 unikatnih receptura, od kojih je više od 50 u svakodnevnoj izradi.
Uskoro će na tržište izbaciti dva nova ukusa, o kojima Aleksandar ne želi da govori zbog, kako kaže, nelojalne konkurencije.
"Naše recepture nisu ni kupljene ni skinute s Interneta. Potrošeno je mnogo vremena i bačeno mnogo materijala dok nismo došli do savršenog ukusa i kvaliteta", ističe Marić.
I dok u nevelikoj radionici u senci botaničke bašte u Beogradu majstori prave praline za kojima mnogi uzdišu, u čokolaterijama iz vitrina "Adore" posebnu pažnju privlače one koje su šarane čistim dvadesetčetvorokaratnim zlatom.
Tanki listići plemenitog materijala, zbog kojeg su vođeni ratovi, nanose se, doduše u minimalnoj, ali ipak vidljivoj količini na praline i prosto mame sladokusca sofisticiranog ukusa da ruku pruži upravo ka njoj.
"Od prvog iznenađenja, kada im se na prvi pogled kao učini da je u pitanju zlato, sledi odmah zatim i drugi - to jeste zlato. Ljudi su i danas iznenađeni, jer su navikli na imitacije", kaže Marić.
I dok je o proizvodnji čokoladnih pralina, ručno rađenih, govorio kao o svakom drugom poslu, Marić je tek usput spomenuo da velike strane kompanije, banke i firme njihove proizvode naručuju u posebnim pakovanjima, ponekad posebnog izgleda i gramaže.
Uobičajena težina Adore praline je oko 12 grama, a prosečna cena 40 evra po kilogramu.
Istorija kaže da su, po meksičkoj legendi, čokolada, odnosno xsocotlatl, kako su je Asteci, drevni narod današnjeg Meksika, nazivali, bila je piće bogova u raju, a seme kakao drveta su darovali ljudima kao poseban blagoslov.
Asteci su u znak zahvalnosti svake godine prinosili ljudsku žrtvu i poslednji obrok žrtvovanog bio je kakao.
U Evropu je kakao stigao 1525. godine, kada ga je Kortez doneo španskom kralju, a u manastirima su kakao zrna obrađivana u strogoj tajnosti.
Italijanski trgovac Antonio Karleti je 1606. godine uspeo da dođe do zrna te biljke i zajedno s recepturom, opet tajno, preneo ga u Evropu.
Za samo nekoliko godina "čokoladna groznica" je zahvatila sve zemlje.
Prva prodavnica čokolade otvorena je 1657. godine u Londonu.
Cena je bila takva, kažu knjige, da su je mogli priuštiti samo najelitniji slojevi.
U Španiji je sitaucija bila identična, a pripisivana su joj i lekovita svojstva za mnoge bolesti, pa je lični lekar kardinalu Rišeljeu propisivao svakodnevnu upotrebu čokolade.
I tako je lagano, kroz istoriju, uvođen porez na kakao zrno, francuski dvor dovodio posebnog slugu za spremanje čokolade, a 1765. godine u Americi, u državi Masačusets, počela sa radom prva proizvodnja te poslastice.
U Austriji je 1832. godine nastala zaher torta.
U Holandiji je 1828. godine osnovana fabrika "Van Houten", u kojoj je kasnije prvi put pronađen način za ekstarkciju kakao butera i obradu kakao praha u obliku u kojem se i danas koristi.
Švajcarad Daniel Peter, partner "Nestlea", 1875. godine stvorio je mlečnu čokoladu, 1911. godine u Belgiji otvorena je fabrika "Kalebo", danas proizvođač jedne od dve najkvalitetnije svetske marke čokolade, a od 1995. godine pa do današnjih dana počinje svakog oktobra da se održava "Salon čokolade" u Parizu.
U Beogradu je 2002. godine počela s radom radionica "Čokolada".
Od predsjednika Srbije na dar
Aleksandar Marić kaže da je poseban ugovor sklopljen s institucijom predsednika Srbije.
Oni svakog meseca naruče određenu količinu pakovanu u crne pravougaone kutije s crvenom, diskretnom mašnom pri kraju, koje predsednik Srbije Boris Tadić poklanja gostima iz inostranstva.
Na njegovo insistiranje, kaže Marić, na kutijama je dopisano "Hand made in Serbia".
Tetka
U decembru 2005. godine beogradski proizvođač čokolade, pravnik Mirjana Kostić, tetka Aleksandra Marića, formalno je lansirala Adore Chocolat, prvi srbijanski brend luksuzne čokolade.
Od 2002. godine posvetila se ostvarenju sna o proizvodnji originalne čokolade, pohađala je belgijski Callebaut institut, gde je izučavala francusku i belgijsku tradiciju u proizvodnji čokolade i njen prvi poslovni poduhvat "Čokolada" bio je uspešan.