Kada je upisao studij fizike, Željko Majstorović mislio je da će životni vijek provesti prenoseći svoje znanje djeci, ali ga je život odveo na drugu stranu. Nakon tri godine rada sa učenicima, prelazi na Institut za fiziku, a nekoliko godina kasnije počeo je proučavati ciklone, uragane, klimatske promjene.
U društvu sa danas jednim od najpoznatijih bh. klimatologa proveli smo jedan dan u Sarajevu.
"Moje radno vrijeme u Federalnom hidrometeorološkom zavodu počinje u osam sati. Prvo s kolegama popijem jutarnju kaficu, a onda slijede obaveze za taj dan. Na posao dolazim pješke jer je moja kuća najviše deset minuta hoda od posla. Imam automobil, ali mi za posao ne treba", objašanjava.
Željko Majstorović kaže da je klimatolog već 22 godine, ali napominje da nije sve tako počelo.
"Nakon Treće gimnazije u Sarajevu upisao sam fakultet, odsjek za fiziku i nekako sam bio uvjeren da ću čitav život raditi u prosvjeti i znanje prenositi djeci. Po diplomiranju sam se zaposlio u jednoj srednjoj školi i to u Zenici. Djeca su učila za tehničare, bilo je budućih rudara. Tu sam radio tri godine i to je bilo lijepo iskustvo, treba znati sa djecom", ističe Majstorović.
Priča da ga je tada jedan od njegovih fakultetskih profesora pozvao da pređe u Institut za fiziku u Sarajevu i da radi u laboratoriji.
"Pristao sam i to je bio period od nekoliko godina u kojima sam radio na izuzetno važnim istraživačkim projektima koje su naručivale tada vodeće firme u BiH", dodaje Majstorović.
Najbolja puničina kuhinja
Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća nastupa ekonomska kriza i posao se mora tražiti na drugoj strani. Tako 1986. godine dolazi u Zavod za hidrometeorolgiju gdje ostaje do danas. Tvrdi da je na novom poslu, obilazeći klimatološke stanice po Bosni i Hercegovini, zapravo upoznao svoju zemlju.
"Kada nisam zauzet radnim obavezama, volim planinariti po okolnim sarajevskim planinama. I supruga i ja smo članovi Planinarskog društva 'Bjelašnica'. Volimo prirodu općenito, duže šetnje. Imamo i imanje u Gornjem Kotorcu gdje često odemo, nešto i zasadimo. Jedna od najdražih šetnica nam je od Bentbaše do Kozje ćuprije. Nakon takve ture u povratku nam nije mrsko svratiti na našu Baščaršiju na ćevape", smije se Majstorović.
Kaže da ne postoji jelo koje on ne voli.
"Živimo s punicom Kirom koja, iako ima 81 godinu, odlično se drži i izvanredno kuha. Ona preferira bosanska jela, ali kada se supruga Sađa i ja dočepamo kuhinje, onda i mi napravimo nešto po svom ćeifu. Žena voli ribu i zna je odlično spremiti. Meni je izuzetno draga italijanska kuhinja, špageti, makaroni, lazanje. I znam dosta toga pripremiti", priča klimatolog Željko Majstorović.
Kćerkin diplomski važniji od čitanja knjiga
Žao mu je što u posljednje dvije godine nije imao vremena za čitanje knjiga.
"Izuzetno sam volio knjige Sidnija Šeldona. Jednostavno, usljed raznih projekata nemam vremena da pročitam neku dobru knjigu, a tu je bilo i diplomiranje na predmetu psihologija moje jedinice Tihane", dodaje ponosno.
Od muzičara voli slušati kantautore Kemala Montena, Arsena Dedića, ali i Gabi Novak i Đorđa Balaševića.
"Doris Dragović mi je veoma draga. Volim i našu sevdalinku. Nažalost, u posljednje vrijeme smo izgubili puno tih 'majstora' sevdalinke, ali ostale su njihove ploče, CD-ovi, kasete. Opuštam se i uz klasičnu muziku, pustim Čajkovskog, slušam arije u izvedbi svjetskih tenora", naglašava Željko Majstorović.
Vraćajući se na svoje radne obaveze spomenuo je i neke od projekata koje je uradio sa svojim kolegama.
"Znate da je u Sarajevu prije nekoliko godina postojala ideja za ponovnu kandidaturu za Zimske olimpijske igre zbog čega smo i mi uradili čitavu klimatološku studiju. Nažalost, završila je u našoj arhivi. Takođe smo svoju riječ dali, kada se govori o izgradnji autoputa 5c, a tiče se klimatološke podloge trase", podsjeća i objašnjava da je kod nas klima raznolika, a put će prolaziti kroz mnoge krajeve.
Kad na Bjelašnici zaduva vjetar 300 km na sat
"Mora se znati gdje se javlja magla na putu, količina padavina, kada se javlja prvi snijeg. Sve je to bitno kod radova, a kasnije i za vozače. U Hrvatskoj već sada, na svakih 50 kilometara autoputa imaju automatske meteorološke stanice koje prate uvjete na trasi. Te stanice su u jednom komandnom centru. Pregled je stalan", kaže Majstorović.
Neizostavno, tokom razgovora dotakao se klimatskih promjena čije posljedice osjeća i stanovništvo BiH.
"Oscilacije u vremenu su izuzetno prisutne i to jeste posljedica klimatskih promjena koje se u drugim dijelovima svijeta odražavaju daleko drastičnije. Zbog reljefa je kod nas to blaže, štiti nas od velikog vjetra. Na našoj opservatoriji na Bjelašnici zna zapuhati i vjetar jačine 300 kilometara na sat. To je u datom momentu tornado ili uragan, ali ostaje na visini, samo zahvaljujući tom reljefu, konfiguraciji terena", objašnjava klimatolog Željko Majstorović.
Objavio je dosta radova o klimatskim promjenama i kaže da je ubijeđen da je planeta Zemlja, kao termodinamički sistem, još velika i stabilna u odnosu na ljudske ativnosti.
Ljudske aktivnosti još ozbiljno ne ugrožavaju planetu
"Koliko god je ugrožavali, mi smo spram njenih energetskih resursa još mali. Jedan ciklon što prođe iznad naših krajeva, njegova energetika u tih nekoliko dana, nadilazi daleko energetiku kompletnog svijeta. Još je čovjek mali u odnosu na prirodu", zaključuje Majstorović.
Ubijeđen je da će Zemlja naći način da se odupre "nasrtajima" ljudi.
"Činjenica je da je emisija štetnih plinova u atmosferu jako velika i donosi ove klimatske promjene. Pogotovo brine topljenje polarnih kapa. Sada se može oploviti Sjeverni pol, izgleda kao otok, nema više kontakta s kopnom", dodaje Majstorović.
Kaže da kada se ta ledena masa istopi, a što će se i dogoditi, imaće za posljedicu promjenu struja koje postoje u okeanima i koje su vrlo važne za klimu.
"Znamo koliko je Golfska struja značajna za Evropu, donoseći toplu struju s juga. Imaćemo situaciju da će mnoge pustinje ozelenjeti, ali će i mnoge oaze postati pustinje", predviđa klimatolog Željko Majstorović.
Za sebe kaže da je miran čovjek i gotovo da nema situacije koja ga može izbaciti iz takta.
Rijetko šta ga uspijeva izbaciti iz takta
"Možda se malo usplahirim kada je više posla, ali nema ljutnje. Mislim da je najbolje da o tome pitate moje kolege", smije se.
Ne smeta mu ni kada ga na ulici ljudi zaustavljaju i pitaju kakvo će biti vrijeme.
"Oni zapravo ne znaju precizno čime se ja bavim, ali su me vidjeli na televiziji, ili su u novinama čitali moje izjave, pa me prepoznaju na ulici. Uvijek me ljudi na ulici vežu za vremensku prognozu, a poznato je da to rade sinoptičari. Znaju upitati kakvo će vrijeme biti za jedan od vikenda, ljeto ili nešto drugo. To mi uopšte ne smeta, simpatično mi je", dodaje naš sagovornik.
Nismo mogli odoljeti pa smo mu i mi postavili "simpatično" pitanje-zanimalo nas je kakva će nam jesen biti.
"Prva polovina oktobra će proteći u lijepom vremenu, kako smo imali i u prvoj polovini septembra ali ne sa tako visokim temperaturama. U drugoj polovini oktobra će doći do pada temperature i do obilnijih kišnih padavina. U prvoj polovini novembra možemo očekivati prvi snježni pokrivač, a prve pahulje čak i u oktobru", rekao je klimatolog Željko Majstorović.