Kada pogledate najnovije tehničke uređaje, sasvim uobičajeno je pomisliti da su to čuda savremene nauke i tehnologije.
Međutim, ideje o satelitskoj navigaciji, transplantaciji organa i kozmetičkoj hirurgiji i nisu baš tako nove kao što bi se mislilo, već ideje za ova dostignuća vuku korijene nekoliko vijekova unazad.
Naime, prije ravno 350 godina, Robert Bojl, jedan od pionira britanske nauke, napravio je čitav spisak izuma za koje se nadao da će naučnici jednog dana otkriti.
Prosto je nevjerovatno koliko je precizan bio Robert Bojl, prirodnjački filozof i osnivač savremene hemije, sastavljajući svoju listu izuma za koje je očekivao da će biti otkriveni u budućnosti.
Na njegovoj listi nalaze se i neke stvari bez kojih je nemoguće zamisliti savremeni život poput kafića, putovanja vazduhom, kao i to da će poljoprivredni proizvodi jednog dana biti proizvođeni u komercijalne svrhe, a ne samo za ličnu upotrebu.
Bojlova lista ovih dana je prvi put predstavljena britanskoj javnosti, a povodom 350. godišnjice Kraljevskog društva, čiji je Bojl jedan od osnivača.
Na listi se nalaze 24 izuma za koje je Bojl pretpostavio da će jednog dana biti pretočeni u realnost. Mnogi njegovi savremenici su podozrivo slušali ove njegove ideje, ali Bojl nije odustajao.
Jedna od njegovih prvih ideja, svakako je bilo produženje života. Kako je tokom 17. vijeka prosječna dužina života bila 40 godina, njegove želje i težnje nisu bile nerealne. Međutim, produženje života je tema koja je i danas prilično aktuelna u naučnim krugovima.
Druga na listi njegovih želja, za koje je bio siguran da će se ostvariti, bila je "oporavak mladosti".
On je predvidio da će u budućnosti ljudi imati nove zube i kosu, te da će boju kose sigurno moći mijenjati.
Da je bio u pravu svjedoči i to da danas kod svakog boljeg zubara možete dobiti nove zube, a bojama za kosu prefarbati sve sijede.
Pored ovih "kozmetičkih" dostignuća, Bojl je dosta pisao o razvoju inženjerstva i hemije, ali i medicine.
Bojlovoj nevjerovatnoj moći predviđanja i gledanja u budućnost dive se mnogi savremeni naučnici, a među njima i profesor Džonatan Ešmor iz Kraljevskog društva, koji o ovom naučniku kaže:
"Njegova predviđanja o budućnosti nauke su krajnje nevjerovatna. On je bio uvjeren da će bolesti biti liječene transplantacijom organa, te da će postojati lijekovi koji će ublažiti bol i izliječiti nesanicu. Naravno, pored ovoga, on je predvidio da će se ljudi kretati kroz vazduh, da će savremena medicina liječiti skoro sve bolesti, te da će ljudi jednog dana moći da istražuju i pod morem. Naravno, jedno od najazanimljivijih predviđanja jeste da će nauka izumiti uređaj koji će nas navoditi kuda idemo, što neodoljivo podsjeća na GPS navigaciju", kaže Ešmor.
On smatra da su njegove ideje i zamisli krajnje fascinantne i potpuno drugačije od razmišljanja njegovih savremenika.
Bojl je bio poznat po svojim opširnim istraživanjima o gasovima i hemiji uopšte, mada je dosta pisao i o religiji. Bio je jedan od najpoznatijih naučnika tog vremena u Evropi.
Prvi je uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio Zakon o zavisnosti gasa o pritisku (Bojlov zakon). Takođe, tokom svog naučnog rada, izlovao je metilni alkohol i aceton. Svojom knjigom "Skeptični hemičar" dao je veliki doprinos razvoju hemije.
Iako njegova istraživanja i lična filozofija imaju korijene u alhemičarskoj tradiciji, danas je priznat kao prvi savremeni hemičar.