BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici sutra obilježavaju Vidovdan, kada crkva vjekovima daje pomen knezu Lazaru Hrebeljanoviću i srpskim ratnicima poginulim u bici sa Turcima na Kosovu polju 1389. godine.
Uoči bitke Miloš Obilić je, kako se vjeruje, rekao: "Sutra je Vidov dan, vidjeće se ko je vjera, a ko nevjera".
Srpsku vojsku protiv Turaka u toj bici predvodio je knez Lazar. Od tada, borba za oslobođenje zemlje od Turaka ukorenjena je u srpsku tradiciju, a mnogi ljudi smatraju da je viševjekovni otpor neprijatelju formirao i njihov identitet.
Kneza Lazara Srbi ne pamte samo po hrabrosti u bici na Kosovu već i po zadužbinarstvu, jer je za života izgradio mnoge manastire i druge zadužbine. Na ikoni se knez Lazar predstavlja u carskoj vizantijskoj odori, ali bez krune na glavi. U ljevoj ruci drži svoju glavu, a u drugoj krst.
Vidovdan nije praznik radosti, ne igra se i ne pjeva, a ljudi se prisećaju palih ratnika i obilaze njihove grobove.
Običaj zemljoradnika je da tog dana procjenjuju kakva će biti ljetina. Vjeruje se da će najbolje roditi strana sa koje se prvo pojave oblaci. Ako nema oblaka, vjeruje se da godina neće biti rodna. U nekim djelovima Srbije seljaci se trude da poljske radove završe pre Vidovdana.