Više od stotinu vjerskih objekata sve tri vjerske zajednice u BiH oskrnavljene su u protekle dvije godine na području BiH, a motivi za vandalizam su koristoljublje i širenje međunacionalne mržnje.
Uništavanje nadgrobnih spomenika, ispisivanje uvredljivih grafita na sakralnim objektima i provale u ove objekte postali su sve učestalija pojava u BiH. Iako predstavnici vjerskih zajednica osuđuju svako skrnavljenje sakralnih objekata, incidenti se nastavljaju po principu "nasilje stvara nasilje".
Predstavnici vjerskih zajednica u BiH tvrde da ovi napadi nemaju veze sa istinskim vjernicima, jer svaka religija uči čovjeka poštivanju drugog i drugačijeg. Smatraju da policija treba da se intenzivnije aktivira na rasvjetljavanju ovakvih slučajeva i da se kroz škole i odgoj preventivno djeluje.
Vandalizam nije akt vjere
Početkom maja opljačkana je pravoslavna crkva u mostarskom naselju Bjelušane, a polovinom maja oskrnavljena je i crkva Ognjene Marije u kompleksu manastira Klisina nadomak Oštre Luke gdje su lopovi ukrali četiri pozlaćena krsta. Pored toga, vandali su obili sporedna crkvena vrata i ispreturali stvari u crkvi i oltaru, te prelomili još jedan od vrijednih pozlaćenih krstova.
Iguman manastira Vasilije je rekao da lopovi nisu dirali novac, te smatra da su počinioci ovog nedjela, možda i pripadnici neke sekte.
Krajem prošlog mjeseca na meti vandala se ponovo našao, već nekoliko puta skrnavljeni pravoslavni hram svetog Đorđa u Tuzli. Protojerej Niko Tošić, privremeni paroh tuzlanski, naveo je da je pokušaj provale u unutrašnjost hrama vidljiv na dva prozora koji su razbijeni, dok su okovi od punog željeza izmotani.
Ovakvi ekscesi su ocijenjeni kao odraz vjerske netolerancije među ljudima.
Vanja Jovanović, sarajevski paroh i član Međureligijskog vijeća BiH, ocjenjuje da je za skrnavljenje vjerskih objekata najodgovornija država, jer ne postoje adekvatne sankcije za počinioce ovih djela.
"Policija bi trebala da intenzivnije radi na rasvjetljavanju ovih incidenata. Vi možete voljeti ili ne voljeti nekoga, ali ne smijete mu nauditi. Obrazloženja koja dobijamo kada se dese ovakvi problemi su čudna jer se napadi povezuju s vjerom. To nije akt vjere. Onaj ko to radi, radi protiv svoje vjere i to su uglavnom umobolnici ili neodgovorni maloljetnici", kaže Jovanović.
Dodaje da su hramovi Srpske pravoslavne crkve u FBiH u posljednje dvije godine često bili meta napada. Prema izvještaju Međureligijskog vijeća BiH, samo prošle godine kamenovano je, opljačkano ili oskrnavljeno sedam pravoslavnih hramova u Visokom, Bosanskom Petrovcu, Sarajevu, Kaknju i Tuzli. U ranijem periodu u Sarajevu najčešća meta napada bila su pravoslavna groblja gdje su oskrnavljeni nadgrobni spomenici. Teži incident se desio 2003. godine kada su vandali oskrnavili 17 nadgrobnih spomenika na katoličkim i pravoslavnim grobljima "Sveti Mihovil", "Sveti Josip", "Sveti Marko" i "Lav" u Sarajevu. Vanja Jovanović podsjeća da je prošle godine provaljeno u pravoslavnu crkvu hram Preobraženja Gospodnjeg u Novom Sarajevu i da su tom prilikom razbijena stakla na crkvi.
"Institucije vlasti treba da više rade na ovim problemima. Međureligijsko vijeće nije organ države i mi samo možemo osuditi takve incidente. Posljedica skrnavljenja tih objekata je strah kod naroda", kaže Jovanović.
Učestali napadi na župne urede u Tuzli i Zenici
Monsinjor Ivo Tomašević, sekretar Biskupske konferencije BiH, naglašava da su u posljednje dvije godine sve učestaliji napadi na župne urede u Tuzli i Zenici. On tvrdi da je temeljni uzrok ovim incidentima unutarnje uređenje BiH jer u cijeloj BiH, u mjestima gdje je jedan narod većinski, ne postoji politička volja da se stane ukraj skrnavljenju svetinja drugih naroda.
"Provaljuje se u župne kuće. Ukradeno je zvono iz crkve kod Gradačca, provaljeno u župni ured u Vogošći, župni ured u sarajevskom naselju Stup, Tuzli i Zenici. Prošle godine u Zenici su opljačkane četiri crkve za samo nekoliko dana. Teško je reći ko su počinitelji. Stičemo dojam da je policija slabo spremna da stane ukraj ovim incidentima. Problem je i u odgoju jer bez učenja da se poštuje drugi i drugačiji nema napretka", kaže Tomašević.
Smatra da su, pored političke volje, neophodne i strože sankcije za počinitelje ovih djela.
"Načelnik jedne općine treba da bude načelnik svih naroda, a ne samo svog naroda. To ne rade vjernici, jer bi u tom slučaju radili protiv samog sebe. Bog znači ljubav i poštivanje drugog. Ne može meni dobro biti ako je drugom loše. Ukoliko se djeca tokom odgoja ne uče ovim vrijednostima uvijek možemo očekivati nove incidente", upozorava Tomašević.
Muharem Omerdić, šef Vjerskoprosvjetne službe u Rijasetu Islamske zajednice BiH, kaže da se skrnavljenje islamskih vjerskih objekata dešava u cijeloj Federaciji BiH, a najviše u Mostaru, Čapljini i Stocu.
"To je prisutno svakodnevno. To su huligani koji nisu imali pravilan odgoj i uglavnom su u pitanju maloljetnici. Roditelji nisu odgojili svoju djecu. Oni bi trebali da uče djecu da poštuju tuđe, kao i svoje. Nerado se prisjećamo takvih slučajeva i želimo da ih što prije zaboravimo. Policija treba da bude aktivnija u rješavanju ovih problema", naglašava Omerdić.
Zoljom na džamiju
Nazif Garib, sekretar Muftijstva mostarskog, tvrdi da su se najteži incidenti desili krajem 2006. godine kada je ispaljena zolja na džamiju u Jasenici kod Mostara i bačena bomba na džamiju u Prozoru.
"Napadač na džamiju u Jasenici je pronađen i uhapšen, a osumnjičeni za napad na džamiju u Prozoru je van zemlje. Ovo su najteži incidenti i ovdje se očigledno radilo o islamofobiji", kaže Garib dodajući da je najviše skrnavljenja vjerskih objekata bilo u Stocu.
"U Stocu se često dešavaju incidenti poput ispisivanja uvredljivih grafita ili uništavanja nadgrobnih spomenika ali u zadnjih nekoliko mjeseci toga, na svu sreću, nije bilo", ističe Garib.
Zbog napada na džamiju u Jasenici uhapšen je dvadesetdevetogodišnji Josip Grbeš iz Jasenice. On je odmah nakon hapšenja priznao krivicu.
"To sam učinio iz mržnje prema muslimanima i džamiji", kazao je nakon hapšenja Josip Grbeš. Nakon sporazuma s Tužilaštvom Hercegovačko-neretvanskog kantona Grbeš je osuđen na godinu i po zatvora.
I u policiji tvrde da nisu zadovoljni ovako blagim kaznama.
"Svaka presuda šalje poruku ljudima. Kazne imaju svoj preventivni karakter. Ako se da veća kazna, svakako da će se potencijalni napadač zapitati isplati li se sprovesti u djelo ono što je naumio", ističe Robert Cvrtak, portparol Uprave policije MUP-a FBiH.
U kantonalnim policijama kažu da kada se desi skrnavljenje vjerskih objekata, uvijek postoji pritisak da se ti incidenti što prije riješe.
"MUP Kantona Sarajevo s posebnom pažnjom pristupa ovim problemima. Otkrili smo skoro sve izvršioce takvih djela. Problem je što se uvijek stvara pritisak da se slučaj riješi u nekoliko dana što je nemoguće", kaže Jusuf Zornić, portparol MUP-a KS.
Himzo Đonko, vršilac dužnosti komesara MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, smatra neosnovanim tvrdnje pojedinih predstavnika vjerskih zajednica da policija nema volje da riješi incidente u kojima su sakralni objekti meta napada.
"Na području našeg kantona odgovorno tvrdim da smo riješili 95 odsto takvih slučajeva. Ljudi hoće da se to odmah riješi i tu nastaje problem. Ovakve slučajeve treba rješavati preventivnim djelovanjem, a to nije zadatak policije", ističe Đonko.
Neophodno uključiti društvo
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kaže da se skrnavljenje jevrejskih vjerskih objekata desilo samo jednom poslije rata. Huligani su 2000. godine na starom jevrejskom groblju na Kovačićima u Sarajevu porušili 36 nadgrobnih spomenika.
"Policija je došla do podataka da su to učinili maloljetnici, ali postavlja se pitanje kako su djeca mogla da sruše spomenik koji je težak nekoliko stotina kilograma. Nekoliko puta su ukradeni oluci s kapele na groblju. Poslije toga nije bilo skrnavljenja naših vjerskih objekata", napominje Finci.
Dodaje da je neophodno u cijeloj BiH stvoriti atmosferu međusobne tolerancije kako bi se prevazišli ovi problemi.
"Potrebna je šira društvena akcija koja bi uključila i državne institucije i vjerske službenike i građane i medije da se vandalizmu stane ukraj. Bojim se da će pred opštinske izbore tih incidenata biti i više jer se religija zloupotrebljava u političke svrhe", kaže Finci.
Ivo Tomašević takođe cijeni da se cijelo društvo treba uključiti kako bi se stalo ukraj vandalizmu protiv sakralnih objekata.
"Problem su i mediji. Ako se osudi napad na džamiju, na jednoj strani će to osvanuti na naslovnoj strani novina, a tamo gdje treba da bude objavljeno biće na zadnjoj ili neće uopće biti objavljeno. Desiće se isto u slučaju napada na crkvu. Svi moraju postati odgovorniji", poručuje Tomašević.
U RS godišnje oko 45 slučajeva skrnavljenja vjerskih objekata
Dušan Antelj, načelnik Odjeljenja za saradnju s vjerskim zajednicama u Republičkom sekretarijatu za vjere, navodi da se u RS godišnje evidentira od 45 do 50 slučajeva skrnavljenja vjerskih objekata. Pritom napominje da su mnogi od tih napada posljedica vjerske netolerancije među ljudima.
"Podatke o broju slučajeva skrnavljenja vjerskih objekata mi dobijamo s terena. Pomalo je apsurdna činjenica da je broj napada na vjerske objekte neposredno poslije rata bio manji, nego što je to sada slučaj. Razlog tome je povećan broj obnovljenih objekata, kojih je danas neuporedivo više nego što je bilo prvih godina po završetku rata. Poslijeratni period mira i stabilizacije je doveo do povećanja broja vjerskih objekata koji su sanirani, tako da je i taj intenzitet devastacije, nažalost, statistički veći nego u poslijeratnom periodu", navodi Antelj.
Ističe da je neophodna angažovanost svih institucija u cilju suzbijanja ovakvih ekscesa, jer su vjerski objekti mjesta gdje ljudi zadovoljavaju jednu od osnovnih ljudskih potreba, a to je pravo na vjeroispovijest.
"Kao pripadnici jedne konfesije, mi možemo biti emotivno vezani za svoju vjeru, u odnosu na drugu, ali ekscesi kao što su napadi na bilo koje vjeske objekte, moraju biti oštro osuđeni. Iskreno se nadam da će ovakvi slučajevi u narednom peridu biti sve rjeđi", navodi Antelj.
Iako Sekretarijat vjera ne posjeduje potpune podataka o tačnom broju napada na vjerske objekte, Antelj kaže da su objekti sve tri nacionalnosti podjednako napadani u BiH.
"Na prostoru RS, uglavnom su ugroženi vjerski objekti Islamske zajednice i Katoličke crkve, dok su na prostoru FBiH u većini slučajeva bili ugroženi objekti Srpske pravoslavne crkve", navodi Antelj.
On ističe da mjere koje sprovodi MUP mogu da djeluju pozitivno, ali ne s toliko efekta koliko bi imala promjena svijesti kod ljudi, u smislu prihvatanja činjenice da je normalno da neko različit živi pored nas.
"Smatram da bi vjerski službenici svih vjerskih zajednica u razgovoru sa građanima mogli više da djeluju na njihovu svijest u pravcu prihvatanja drugih vjera. Na području Tuzlanskog i Sarajevskog kantona ovakvi ekscesi su učestaliji. Samo sjedište mitropolije je često meta skrnavljenja. Takva situacija je i u Mostaru, ali i u Prijedoru, gdje su često skrnavljeni vjerski objekti Islamske zajednice", navodi Antelj. Upozorava da ako neko s položaja vjerskog vođe pokazuje netoleranciju prema pripadnicima drugih nacionalnosti, da će se tako ponašati i narod koji poštuje tog vođu.
U Banjaluci smanjen broj napada na objekte vjerskih zajednica
Kasim Mujičić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka, navodi da je u ovoj godini bilo nekoliko ekscesnih situacija kada su u pitanju verski objekti Medžlisa Banjaluka.
"Bilo je razbijanja stakala na prozorima nekoliko džamija, kao i ispisivanja uvredljivih natpisa, pogotovo na zgradi muftijstva. Razbijana su stakla na zgradi Medžlisa Islamske zajednice na džamiji Ferhadiji. Ove godine je zabilježen manji broj takvih slučajeva nego prošle, a i prošle godine je bilo manje napada na vjerske objekte nego pretprošle", navodi Mujičić.
On ističe da je broj napada na islamske vjerske objekte iz godine u godinu manji.
"Svaki taj eksces za naše džematlije nije ohrabrujući, ali ipak vjerujem da je svake godine situacija sve bolja", smatra Mujičić.
Osim vjerske netolerancije, prisutni su i drugi motivi napada na vjerske objekte na što ukazuje sveštenik Ratko, starješina sabornog hrama Svete trojice u Banjaluci, koji navodi da je prošle godine zabilježeno i osam slučajeva skrnavljenja pravoslavnih vjerskih objekata na području Banjalučke eparhije.
"Na području Banjalučke eparhije evidentirani su pojedini slučajevi napada na crkvenu imovinu. U Banjaluci je prošle godine provaljeno u kapelu na groblju u Boriku. Svi ti slučajevi su prijavljivani MUP-u, od kojih smo dobili informacije da su uglavnom u pitanju narkomani. Napadi na crkve u Banjalučkoj eparhiji uglavnom se dešavaju zbog krađa", navodi otac Ratko.
U Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj takođe navode da su napadi na hramove u protekle tri godine u manjoj mjeri prisutni na području ove eparhije nego ranijih godina.
"Počinioci napada na crkve su često maloljetnici, uglavnom iz MUP-a doznamo da su to obično narkomani, kojima je jako teško stati ukraj. Prošle godine je zabilježen i jedan pokušaj krađe crkvenog zvona s jednog hrama naše eparhije, a meta krađe bile su i vrijedne ikone", navode u Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj.