Šala belgijske televizije, pred kraj 2006. godine, da se dio zemlje odvojio i proglasio nezavisnost, te da su kraljica i kralj napustili zemlju izazvala je paniku u belgijskoj javnosti, a ovu vijest su prenijele i neke svjetske TV stanice. Na kraju su se svi nasmijali kada su shvatili da je riječ o šali.
Ipak, Belgijancima ovih dana nije do šale.
Skoro tri mjeseca Belgija nema vladu, a apeli kralja Alberta II prošli su prilično nezapaženo. Ono što je nekada bila šala odjednom je postalo zbilja. U mislima svih Belgijanaca samo je jedno pitanje: Da li je Belgiji došao kraj?
Iako se nekada govorilo da je zapravo monarhija ta koja poput ljepila drži ovu dvojezičnu zemlju sa 10,5 miliona stanovnika, po svemu sudeći to više nije slučaj.
I dok je razmimoilaženje među političarima i ranije bilo očigledno, sada i mediji potenciraju da bi razdvajanje flamanskog i frankofonskog dijela bilo najbolje rješenje.
`Ne želim nestanak Belgije, ali se bojim da će se desiti`, kaže Žerar Depre, bivši lider Hrišćanskih demokrata Valonije.
Elio di Rupo, lider Frankofonskih socijalista, kaže da je danas opasnost od dezintegracije veća nego 10. juna kada su održani izbori.
A, tog 10. juna Hrišćanske demokrate i Liberali su osvojili 81 od ukupno 150 mjesta u parlamentu i saglasili se da formiraju koaliciju. Međutim, sastavljanje vlade je prekinuto kada su flamanski predstavnici počeli da zahtijevaju veću autonomiju.
Nezavisnost - logičan korak?
Belgija ima 6,5 miliona Flamanaca i četiri miliona Valonaca koji imaju prilično veliku autonomiju još od 1980. godine. Samo je Brisel zvanično dvojezično područje.
Većina Flamanaca smatra da upravo oni sa svojom daleko boljom i razvijenijom ekonomijom zapravo izdržavaju Valoniju. Oni smatraju da je valonska slaba ekonomija zaostavština vlasti socijalista koji su drugo vremena bili neprikosnoveni u Valoniji.
Flamanci zahtijevaju autonomiju po pitanju zdravstvene zaštite, pravosuđa i transporta, što su bili posljednji bastioni centralne vlasti kojom se upravljalo iz Brisela. Mnogi smatraju da bi naredan logičan korak bila nezavisnost.
`Zajednički život u jednoj državi je nemoguć ako manjina iz godine u godinu sprečava većinsku zajednicu da ostvari svoje najveće želje`, piše `Het Latste Nievs`, najveći belgijski dnevnik.
Gledajući političare kako se `hvataju za vratove` u verbalnim duelima, Belgijanci su iz dana u dan sve uvjereniji da je razvod moguć.
Kris Peters, iz Antverpena kaže da podržava flamansku nezavisnost jer `svi problemi i poteškoće s kojima se Belgija suočava posljednjih 10 godina zapravo dolaze iz francuskog dijela`. On smatra da bi najbolje rješenje bilo podjela države.
U nedavnom istraživanju javnog mnjenja, koje je sprovela VTM televizija, čak 46 odsto Flamanaca se izjasnilo za nezavisnost, što je najveći procenat posljednjih godina.
Kada je riječ o političkim partijama, onda nezavisnost kao glavni cilj potencira samo desničarska partija Flamanskog interesa, ali ona u posljednje vrijeme ima sve više pristalica i simpatizera. Popularnost joj raste, pa je tako na junskim izborima dobila čak 17 mjesta u parlamentu. U valonskom dijelu ne postoji partija sa sličnim ciljevima koja bi mogla da parira flamanskom interesu.
Posljedice raspada
Belgijski dnevnik `De Standard` nedavno je nekoliko stranica posvetio praktičnim detaljima i posljedicama eventualnog raspada Belgije. S obzirom na razvijenu ekonomiju, Flamanci bi se lako mogli pridružiti EU, ali odricanje nacionalnih ikona poput Kraljevske biblioteke ili grada Brisela bilo bi više nego teško.
Eventualni raspad nije nikakva novina. O njemu se raspravljalo i početkom 20. vijeka.
Još 1912. godine Žil Destre, iz partije Frankofonskih socijalista napisao je pismo kralju Albertu I u kojem kaže da je belgijska nacija vještačka te da nema nikakve veze sa stvarnosti.
On je tada napisao:
`Flamanci i Valonci su sušte suprotnosti. Valonci pripadaju latinskoj civilizaciji, a Flamanci njemačkoj kulturi. Ono što jedne oduševljava i veseli, druge ostavlja hladnim. Imamo belgijske Valonce i Flamance. Samo, dragi gospodine, nemamo Belgijanaca.`
Belgija
Belgija je država Evropske unije, koja se nalazi u zapadnoj Evropi. Belgija je država koja graniči s Holandijom, Njemačkom, Luksemburgom i Francuskom. Ukupna površina Belgije je 30.150 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Brisel. Ukupno stanovništvo je 10.309.725. Belgija je na kulturnoj raskrsnici germanske i romanske Evrope sa holandskim govornim područjem na sjeveru (Flamanci), njemačkim na istoku, te francuskim na jugu, (Valonci. Šezdeset odsto stanovnika Belgije su Flamanci, a četrdeset odsto su Valonci.