BANJALUKA - Nakon nedavne saobraćajne nezgode u Banjaluci u kojoj su učesnici bili automobil i dvije maloljetne osobe na trotinetu, u javnosti se sve češće postavlja pitanje odgovornosti: ko treba da brine o bezbjednosti djece u saobraćaju?
Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, kazao je da je, prema važećim propisima, na trotinetu zabranjeno prevoziti druge osobe.
"Za upravljanje trotinetom koji razvija brzinu do 25 km na čas vozač mora imati najmanje 14 godina, položen ispit iz poznavanja saobraćajnih propisa te nositi zaštitnu kacigu", kazao je Ćopić.
Kako je rekao, kod vozača trotineta primjenjuju se pravila saobraćaja kao za bicikliste.
"Kretanje se obavlja prvenstveno po obilježenim biciklističkim stazama, a gdje ih nema, saobraća se jedan metar uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja saobraćaja. Pri nailasku na pješački prelaz trotinet se gura pored sebe, osim ako postoji obilježen prelaz biciklističke staze", kazao je Ćopić.
Pojasnio je da se, shodno navedenom, nameću dva pitanja ako je trotinet privatni, jedno je: jesu li roditelji maloljetnike upoznali s navedenim obavezama, kada se već u sklopu obaveznog obrazovanje ne priča o bezbjednosti saobraćaja, niti o posljedicama nebezbjednog ponašanja u saobraćaju?
"I drugo: ako je iznajmljen, kako je aktiviran i čijom platnom karticom ili bonom, s obzirom na starosna ograničenja operatera", zapitao je Ćopić i dodao da, umjesto linča, treba vratiti fokus na suštinu, a to je da faktor čovjek utiče na nastanak 95 odsto saobraćajnih nezgoda.
"Riziku su najviše izloženi naši najmlađi, a posljedicama ranjivi učesnici u saobraćaju. Bezbjednost u saobraćaju kreće od nas samih", zaključio je Ćopić.
Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, upozorava da se zakon o upotrebi električnih trotineta konstantno krši.
"Zakon je jasan, ali je evidentno da se krši u više segmenata, kako u pogledu površina po kojima se trotineti smiju kretati, tako i po broju osoba koje se voze, ali i uzrastu vozača", rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, vozači trotineta najčešće ne poštuju ni ograničenja brzine, niti pravila o korištenju odgovarajućih površina za kretanje.
"Na pješačkom prelazu, vozači električnih trotineta su dužni da siđu sa vozila i prelaz pređu kao pješaci. Međutim, u praksi najčešće prelaze punom brzinom, što predstavlja ozbiljan rizik, jer ih vozači automobila ne očekuju", pojasnio je Radović.
Podsjetio je i na osnovna pravila za vožnju električnog trotineta.
"Vozač mora imati najmanje 14 godina, mora nositi zakopčanu kacigu i smije se kretati isključivo kolovozom ili biciklističkom stazom. Nažalost, ova pravila se rijetko poštuju" kazao je on.
Radović je istakao i da na ovim prostorima nije bilo dovoljno edukacije o bezbjednoj upotrebi električnih trotineta.
"Trebalo je edukovati roditelje kako bi oni mogli ta znanja prenijeti djeci", rekao Radović.
Govoreći o saobraćajnim nezgodama u kojima su učesnici električni trotinet i putničko vozilo na pješačkom prelazu, Radović je naglasio da odgovornost najčešće nije na vozaču automobila.
"Ukoliko vozač automobila nije prekoračio brzinu i ako se ne može dokazati da je njegova radnja dovela do nezgode, a trotinet se kretao nepropisno, isključiva odgovornost je na vozaču trotineta", zaključio je Radović.
Marko D. iz Banjaluke, kome je već dvije godine električni trotinet glavno prevozno sredstvo po gradu, ističe u razgovoru za "Nezavisne novine" da se mnogi vozači trotineta ne ponašaju odgovorno u saobraćaju.
"Često vidim kako djeca, i to više njih na trotinetu, izlijeće na pješački, a da ne siđu sa trotineta", kaže on.
Smatra da trotinet ne treba posmatrati kao nešto opasno, već da je potrebno samo voziti po pravilima.
"Rekao bih da su veliki problem javni trotineti koje djeca mogu lako iznajmiti, a pri tome im pomognu roditelji koji im ustupe svoj broj bankovne kartice", kazao je on.