ŠIPOVO - Budući da u BiH takmičenja u kvizovima nisu toliko popularna, Dalibor Tešić iz Šipova, koji je svoje znanje pokazao i na svjetskom prvenstvu, kvizing na velika vrata dovodi i na naše prostore, a želja mu je da osnuje kviz savez na nivou BiH.
Kako je već iskusan na ovom polju, prošle godine je u područnoj školi u selu Pljeva, kod Šipova, organizovao i prvo kvizing takmičenje u BiH po pravilima IQA (Svjetska kviz asocijacija), koje bi trebalo da postane i tradicionalno. Prvo takmičenje je bilo lokalnog karaktera, ali već za ovu godinu Tešić planira dovesti poznata imena, kako bi takmičenje u znanju postavio na regionalni nivo.
"Pokrenuo sam inicijativu za održavanje prvog profesionalnog regionalnog takmičenja u kvizingu koje bi trebalo da se održi na području opština Šipovo i Jajce, a koje bi okupilo pedesetak kvizaških velikana iz regiona, prvenstveno iz Srbije i Hrvatske", priča Tešić.
To bi, kaže, bila idealna prilika za sve ljubitelje kviza da se znanjem nadmeću sa ovim kvizaškim veličinama. Među njima bi trebalo da se nađu neki od lovaca sa srpske i hrvatske "Potjere", pobjednici "Kviskoteke", "Slagalice" i drugih kvizova, te učesnici svjetskih prvenstava i 1. kvizaške olimpijade održane u novembru 2016. u Atini.
Kako napominje Tešić, očekuje pomoć ove dvije lokalne zajednice kao bi organizovao jedan takav kulturnosportski događaj sa ciljem da učesnici upoznaju naše prirodne ljepote, obiđu poznate turističke lokalitete i dalje prenose utiske.
"Ja sam nezaposlen i sve ove troškove uglavnom sam snosim, pošto se u ovoj državi znanje ne cijeni i veoma je teško pronaći sponzore za bilo šta u vezi sa znanjem", kaže Tešić.
Zatražio je državljanstvo Srbije kako bi se takmičio u kvizingu u Srbiji, a osim u poznatoj srbijanskoj "Slagalici", gdje je imao i "vatreno krštenje", postao je redovan učesnik mnogih prestižnih takmičenja u regionu, ali i svijetu.
Interesovanje za znanjem i kvizovima postoji još od malih nogu, od gledanja kultne "Kviskoteke", čitanja stripova i raznih časopisa, praćenja raznih kulturnih i sportskih događaja i neizostavnog rješavanja ukrštenih riječi. A na internetu je pronašao grupe ljubitelja kvizova sa kojima održava kontakt.
"Čarolija pitanja koja smo svakodnevno razmjenjivali me još više privukla, a s obzirom na to i na prethodno znanje koje sam posjedovao uslijedio je i poziv selektora reprezentacije Srbije da im se pridružim na svjetskom prvenstvu 2015. godine, koji sam objeručke prihvatio", prisjeća se Tešić.
Posebnih priprema za takmičenje nema i one se uglavnom svode na čitanje dnevne štampe, praćenje aktuelnih dešavanja u svijetu, a najviše surfovanju po internetu i posjete kvizaških Facebook grupa.
Na svjetskim prvenstvima, kako kaže, takmičari imaju obavezu da za dva sata odgovore na 240 zahtjevnih pitanja koja sastavljaju ljudi iz sjedišta IQA, koje se nalazi u Londonu. Testovi se rade pismeno, a takmičenje počinje istovremeno u svim državama. Nakon pregledanja testova rezultati se šalju u London, gdje se formira ranglista.
"Trema je uvijek prisutna s obzirom na kvalitet takmičara koji sjede pored vas, jer to su uglavnom ljudi koji godinama uspješno učestvuju na kvizovima. Moj najbolji rezultat na svjetskom prvenstvu bio je 19. mjesto", kaže Tešić.
Interesantno je to da je Dalibor Tešić po zanimanju mašinski tehničar, koji nikada nije radio u struci, a uglavnom je radio kao konobar.
Danas se, kako kaže, fakultetska diploma može kupiti na kiosku, ali znanje je ono što nijedna prodavnica ne nudi. Redovni je saradnik jednog enigmatskog časopisa gdje uređuje testove znanja i kviz pitanja.
Pitanja sastavljaju znanje, trud i mašta
Prema Tešićevim riječima, teži dio kvizinga je sastavljanje pitanja, a on se već okušao i kao autor. Da bi se napravilo kvalitetno pitanje, potre-bno je uložiti dosta truda i mašte. Autor ih dotjeruje kao dijamant i "brusi" dok ne dobiju gotovo umje-tničku vrijednost.
Pitanja bi trebalo da budu precizna, sažeta i asocijativna, a kvalitetnija su što više informacija sadrži u sebi.
"Ako upitate: 'U kojoj državi se nala-zi Anđeoski vodopad', takvih pitanja možete napraviti na stotine dnevno, ali ako ga formulišete kao 'Šesnaes-tog novembra 1933. godine jedan je anđeo letio iznad Đavoljih planina i otkrio nešto u džungli što i danas ima epitet naj. Šta je tog dana otkrio Dži-mi Ejndžel?', za to je već potrebno malo znanja i malo mašte", ističe Tešić.