Prije 28 godina Sarajevo i Bosna i Hercegovina, odnosno nekadašnja SFR Jugoslavija bili su centar svijeta.
Oči kompletne sportske javnosti na planeti bile su uprte na Jahorinu, Trebević, Igman, Bjelašnicu, "Zetru" i "Skenderiju", gdje su, kako je na zatvaranju ZOI rekao tadašnji predsjednik MOK-a Huan Antonio Samaran, održane do tada najbolje organizovane 14. zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.
Na današnji dan, tada jedna od najboljih jugoslovenskih klizačica Sanda Dubravčić, na Olimpijskom stadionu "Koševo" upalila je olimpijski plamen i označila početak najvećeg sportskog događaja ikad održanog na našim prostorima do tada.
Sarajevo je u kandidaturi pobijedilo protukandidate japanski Saporo i švedski Falun/Geteborg. Iako u trenutku kandidature bh. prijestolnica možda i nije imala najbolju ponudu i infrastrukturalne uslove, MOK se prilikom odabira zemlje domaćina djelomično vodio i političkim razlozima. Tadašnja SFR Jugoslavija kao nesvrstana država davala je mnogo manje prilika za hladnoratovske bojkote zabilježene na olimpijadama tih godina. Glavni motiv je bila velika želja svih Jugoslovena da se Igre, kao simbol svjetskog mira i sloge među ljudima, održe u glavnom gradu BiH. Jugoslavija je, nakon SSSR, odnsono Moskve 1980. bila ujedno i druga zemlja sa socijalističkim političkim uređenjem koja je dobila organizaciju ovog najvećeg sportskog događaja na planeti.
U takmičarskom dijelu Igara istakli su se mogi pojedinci i ekipe, a junakinja je bila Finkinja Marija Lisa Kirvesniemi, koja je osvojila sve tri pojedinačne trke u skijaškom trčanju na Igmanu. U stranice istorije upisao se i skijaš Jure Franko. Slovenac, koji nije bio prvi favorit jugoslovenskog ski tima, jer je većina šanse davala Bojanu Križaju, osvojio je srebrnu medalju u velesalomu. Bila je to ujedno prva jugoslovenska medalja na zimiskim olimpijskim smotrama do tada i jedina za Jugoslaviju u Sarajevu. Frankovo srebro imalo je zlatni sjaj, a na dodjeli medalje skandirali su mu: "Volimo Jureka, više nego bureka". Medaljom je Franko održao i "olimpijsku ravnotežu", kojom su sve zemlje domaćini kroz istoriju osvojale medalje na ZOI.
"Prošlo je mnogo godina, ali i danas se sjećam gotovo svakog trenutka. Sarajevo je moj drugi dom, grad koji ne mogu zaboraviti do kraja života. Bili su to najljepši trenuci u mojoj karijeri. Pamtim dolazak, odlaske na skijališta, Olimpijski stadion 'Koševo', Olimpijsko selo... Bilo je zaista prelijepo biti stanovnik Sarajeva i biti dio tima zemlje domaćina. Kako vrijeme više prolazi, medalja osvojena u Sarajevu za mene ima sve veći značaj. Godinama čovjek sve više počinje da shvata kako je napravio veliki posao", istakao je Franko, koji je proteklih godina često boravio u Sarajevu i učestvovao u nekim humanitarnim akcijama.
Još mnoga imena ostavila su svojim nastupom snažane pečat na ZOI '84. U brzom klizanju Gaetan Bušer (Kanada) i Karin Enke iz bivše DDR osvojili su po dva zlata, dok je ženskom timu Istočne Njemačke pripalo čak devet od 12 mogućih medalja. Odličan nastup imao je Biatlonac Erik Kvalfos iz Norveške. Osvojio je po jedno zlato, srebro i bronzu. Blizanci Fil i Stiv Mer, američki skijaši, potvrdili su dobru formu u slalomu, te su im pripale zlatna i srebrena medalja. Bilo je tu još mnogo zlatnih sportista koje Sarajevo nikada nije zaboravilo. Klizače Katarinu Vit i Olega Vasiljeva, ruske hokejaše, sjajne skakače Finca Matija Nikenena, Jensa Vajstfloga iz SR Njemačke... No, Sarajevo je po mnogo čemu specifično. Zanimljiv je podatak da je većina olimpijskih prvaka barem jednom nakon ZOI '84 ponovo došla u Sarajevo u svojstvu gosta.
Povodom 28 godina od ZOI večeras će u Olimpijskom muzeju u Sarajevu biti održana svečana akademija. Nakon Svečane Akademije uslijediće rok koncert u "Zetri". Ulaz je besplatan, a prisutne će zabavljati grupe "Erogene zone", "Konvoj" i "Zoster". U skopu obilježavanja godišnjice sarajevske olimpijade planirano je i održavanje više sportskih takmičenja i drugih manifestacija u zavisnosti koliko to vremenski uslovi budu dozvoljavali.
Zakletva i mucanje
Svečanu olimpijsku zakletvu u ime svih sportista na "Koševu" je 8. februara 1984. godine položio Bojan Križaj. Popularni Zlatni Čuperak ostao je upamćen i po tome što je prilikom izgovaranja riječi pred prepunim tribinama najvećeg bh. stadiona na trenutak i zamucao. Križaj je i danas poprilično vezan za Sarajevo. Često je zimi u BiH, a na Jahorini je jedan od vlasnika hotela "Vučko".
"Bolero"
Sarajevsku publiku, ali i milionski auditorijum fascinirao je nastup plesnog klizačkog para iz Velike Britanije. Džejn Torvil i Kristofer Din, uz zvuke "Bolera", izmamili su suze i ovacije, a sudije su im za umjetnički dojam dodijelile maksimalne ocjene. Par iz Velike Britanije ostao je zlatnim slovima upisan kao jedan od najomiljenijih i naimpresivnijih u olimpijskoj istoriji. Popularnost njihove izvedbe i danas je velika sa zavidnim brojem gledanosti na YouTubeu i 28. godina poslije.
Zanimljivosti
Organizacija ZOI '84 koštala je 142,6 miliona američkih dolara, a putem TV-a događaj su pratile oko dvije milijarde ljudi na planeti. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, od čega samo u inostranstvu 200.000. Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4.500 novinara. Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 radnih mjesta.
Olimpijski duh se vraća
Barem djelimično olimpijski duh vratiće se u Sarajevo. Olimpijski komitet BiH, odnosno gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo jedini su kandidati za organizaciju Evropskog olimpijskog festivala mladih - EYOF 2017. Riječ je o događaju koji predstavlja najveće olimpijsko takmičenje u organizaciji Evropskog olimpijskog komiteta.
LIČNA KARTA ZOI '84
Grad domaćin: Sarajevo
Broj država učesnica: 49
Broj sportista: 1.272
Broj sportova: 6
Broj takmičenja: 49
Otvaranje Igara: 8. februar 1984.
Zatvaranje igara: 19. februar 1984.