"Sarajevske sveske", časopis koji je nezaobilazan u regiji, ali i veoma značajan za sve slavističke studije u svijetu, obilježio je u utorak naveče u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u Banjaluci 10 godina postojanja i 30 objavljenih brojeva.
Uz prisustvo članova redakcije i autora, svečanosti u gradu na Vrbasu prisustvovali su i ambasadori zemalja koje pomažu ovaj časopis. Među njima su bili Andrej Gaseli, ambasador Slovenije, Bose Hedberg, ambasador Švedske, i Jan Bratu, ambasador Norveške.
"Pokrenuti ovaj časopis, objaviti prvi broj i održati ga na životu, a da pri tom ima i veliki odjek, ne samo u regiji, nego i šire, nije bilo nimalo lako", kaže izvršna urednica Vojka Smiljanić-Đikić.
Prije tačno 10 godina grupa intelektualaca iz bivše Jugoslavije okupila se u Sarajevu i dogovorila da osnuju časopis koji će obnoviti pokidane veze u regiji i uspostaviti nove. Iako je na početku to izgledalo kao nemoguća misija, poslije 10 godina rada i 30 objavljenih brojeva može se reći da su "Sarajevske sveske" postale najvažniji regionalni književni časopis.
Prvi broj časopisa "Sarajevske sveske" predstavljen je u Sarajevu 29. septembra 2002. godine u okviru 3. književnih susreta koje je organizovao Kulturni centar "Andre Malraux". Ekipi časopisa trebalo je gotovo dvije godine da pripremi i objavi prvi broj.
Velimir Visković, glavni i odgovorni urednik "Sarajevskih svesaka", smatra da je nakon 10 godina postojanja časopis ispunio svoju glavnu funkciju, a to je povezivanje ljudi.
"Mislim da smo uspjeli realizovati naš početni cilj, a pogotovo u onim sredinama za koje je većina govorila da nikada više neće biti veza. Prekoračene su neke granice i pokazali smo da se može sarađivati", kaže Visković.
Književnik iz Sarajeva Dževad Karahasan kaže da je 10 godina u životu jednog čovjeka solidan period, da je 10 godina u životu jedne kulture zanemariv period, ali da je 10 godina u životu jednog jezika jako malo.
"'Sarajevske sveske' šapuću i možda se upravo zbog toga čuju relativno dobro", kaže Karahasan.
Banjalučki književnik Ranko Risojević istakao je da su tematski brojevi "Sarajevskih svesaka" otvorili niz tema o kojima se malo zna, a koje su od izuzetne važnosti.
"Mene su neki tekstovi iz 'Sarajevskih svesaka' naljutili, jer ne dijelim mišljenje kada se neke marginalne pojave dižu na ko zna kakav stepen, marginalne literarne grupe smatraju se predvodnicima novog talasa, međutim, to ne znači da tu nema jako značajnih tekstova", istakao je Risojević.