Više od 75 odsto kulturnoistorijskih spomenika u BiH devastirano je i nalazi se u veoma lošem stanju, a 64 spomenika kulture našla su se na listi najugroženijih Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Građani smatraju da bi odgovorni trebalo da ulažu sve napore kako bi rekonstrukcija tih spomenika bila završena u što skorijem roku, jer su oni, kako kažu, odličan "magnet" za turiste.
"Sramota je što brojni spomenici propadaju. Obnovu banjalučke tvrđave Kastel najavljuju već nekoliko godina, a, koliko vidim, jedino novo što se dešava s tom tvrđavom jesu obećanja i svakodnevno urušavanje zidina. Da Austrijanci ili Švajcarci imaju takvo 'blago', svake godine bi od njega zarađivali milione", kaže Sanja K. iz Banjaluke.
Tvrđava Kastel u Banjaluci svakodnevno privlači pažnju turista, koji, kako kažu, ne mogu da shvate zbog čega je ta vrijedna građevina prepuštena zubu vremena.
Međutim, to istorijsko zdanje, nažalost, nije usamljen primjer u našoj zemlji.
Iz Zavoda za zaštitu spomenika u RS saopšteno je da se oko 30 odsto kulturnoistorijskih objekata nalazi u lošem stanju i da ih treba renovirati.
U Zavodu napominju da su objekti koji se nalaze u privatnom vlasništvu, i koji se koriste kao poslovno-stambeni objekti, očuvani, i dodaju da stepen očuvanosti nekog zaštićenog objekta umnogome zavisi od njegove namjene i korištenja.
Teško obezbijediti novac: Prema riječima Milijane Okilj, arhitekte Zavoda za zaštitu spomenika RS, zbog kompleksnosti posla konzervatorsko-restauratorske intervencije oštećenih spomenika jako je teško izdvojiti potrebna finansijska sredstva.
"Potencijalni ulagači u renoviranje nekog od zaštićenih objekata očekuju dobit, a kada su tvrđave u pitanju, onda je to rijetkost", ističe Okiljeva.
Dodaje da je u RS više od 400 objekata predloženo da bude uvršteno na listu objekata koji su zaštićeni kao kulturnoistorijski spomenici.
Objašnjava da su mnogi zaštićeni spomenici zapušteni, ali da Zavod ni materijalno, ni fizički nije u mogućnosti da obezbijedi potrebna sredstva za njihovu sanaciju, napominjući da to i nije obaveza Zavoda.
Prema podacima Arhiva RS, 2003. godine pokrenuta je kampanja za zaštitu ugroženih nacionalnih spomenika, s ciljem edukacije o važnosti nasljeđa za očuvanje identiteta BiH.
"Pored nepokretnih, postoje i pokretna dobra. Naš arhiv, odnosno arhivski fondovi i zbirke arhiva RS, proglašeni su zaštićenim kulturnoistorijskim spomenikom", pojašnjavaju u Arhivu RS.
Kazne za uništavanje: U Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH kažu da je veliki broj kulturnih spomenika BiH potpuno uništen tokom rata, te da takvi spomenici ne mogu biti uvršteni na listu nacionalnih spomenika.
"Da bi dobro bilo proglašeno nacionalnim spomenikom, mora biti očuvano bar toliko da ima tkivo", pojašnjava Ljiljana Ševo, predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Prema njenim riječima, ako dobro nema tkivo, postoji opasnost od njegovog urušavanja.
"Na listi najugroženijih spomenika našli su se spomenici kulture kojima je potrebna urgentna intervencija", naglašava Ševo.
Dodaje da se prema Krivičnom zakonu kažnjava svako ko protivpravno uništi ili ošteti zaštićen spomenik kulture, objekat ili drugi predmet, prirodu, odnosno sve ono što je od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja.
Prema Krivičnom zakonu RS, za uništen ili oštećen spomenik izriče se novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine.
Zbog velikog broja prijema peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima, od kojih se dosta njih odnosi na objekte sagrađene nakon rata, a ne na one koji predstavljaju značajno, veoma staro i ugroženo nasljeđe, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odlučila je da će razmatrati samo one spomenike koji su nastali u toku bh. istorije do 1960. godine.
Komisija je u 93 razmatrana slučaja donijela odluku o odbijanju zahtjeva prijedloga za proglašenjem nekog objekta nacionalnim spomenikom.
Na listi peticija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom nalaze se 1.302 spomenika, na privremenoj listi nacionalnih spoemnika nalazi se 776 dobara, a ukupan broj dobara proglašenih nacionalnim spomenicima je 556.
Ugroženi eksponati: Na područiju opštine Trebinje nalazi se 79 kulturnoistorijskih spomenika, koji datiraju iz vremena praistorije pa sve do 20. vijeka.
"Zgrada u kojoj se nalazi naš muzej je jedan od spomenika kulture i uvršten je na listu Komisije za očuvanje kulturnoistorijskog nasljeđa BiH. Pod hitno je potrebno izvršiti sve konzervatorsko-restauratorske radove, jer su svi eksponati u zgradi ugroženi", saopšteno je iz Muzeja Hercegovine Trebinje.
Iz tog muzeja napominju da se na listi objekata u veoma lošem stanju nalaze i careva džamija, freskopis crkve svetog Arhangela Mihaila, crkva u selu Turani, crkva svetog Georgija u selu Gomoljani, freskopis crkve svetog Klimenta u Mostacima iz 14. vijeka i Hadžiahmetovića kula u Mostacima.
Neki od ugroženih nacionalnih spomenika i gradova u BiH su još i kompleks Ada u Stocu te nekropola stećaka u tom gradu, crkva svetog Nikole u Trebinju, Banova palata u Banjaluci, Ćejvan-Čehajin kaman u Mostaru, tvrđava Kastel u Banjaluci, pokretno nasljeđe SPC Uspenja prevete Bogorodice u Livnu, Stari grad Bužim i mnogi drugi.
Arheološki lokaliteti u BiH najčešće su ugroženi ljudskim faktorom i nedostakom finansijskih sredstava neophodnih za konzervatorsko-restauratorske radove.