U doba četvrte industrijske revolucije tehnologije kao što su vještačka inteligencija, blockchain, virtuelna stvarnost, big data i mnoge druge sada transformiraju društva, privrede, institucije i kompanije širom planete. Vlade diljem svijeta strateški koriste nove tehnologije za fundamentalno unapređenje politika, procesa odlučivanja, javnih usluga i sistema.
Ipak, puni potencijal digitalne vlade širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, i dalje je u velikoj mjeri neiskorišten. Globalna praksa pokazuje da za izgradnju javnog sektora za budućnost vlade moraju proći korjenite promjene iznutra. Digitalna transformacija ne odnosi se samo na nove tehnologije, već zahtijeva preispitivanje organizacionih struktura, radnih procesa, vještina, kulture i načina razmišljanja. Ovo se ne odnosi samo na javni sektor, već i na društvo, institucije i privatni sektor u Bosni i Hercegovini.
U februaru 2020. godine britanska ambasada u Bosni i Hercegovini i UNDP zajednički su pokrenuli javni dijalog na temu digitalne transformacije u javnom sektoru. Od tada, u zadnja četiri mjeseca se dosta toga dogodilo. U ovom kratkom vremenu smo svjedočili brojnim primjerima u BiH i širom svijeta koji pokazuju kako su obrazovanje i druge javne usluge uveli ogromne promjene digitalne transformacije u nekoliko kratkih sedmica. Nužnost je osigurala veći napredak nego što smo imali priliku vidjeti godinama unazad. Korištenje tehnologija za komunikaciju i digitalnih alata pokazalo se jednostavnijim nego što se moglo zamisliti. Pandemija kovid-19 je bila teška za sve i mnogo je lekcija iz kojih treba učiti, ali jedan pozitivan ishod je ubrzanje e-uprave u BiH.
Koji su glavni pravci strateške i efikasne digitalne transformacije vlada u Bosni i Hercegovini?
Prije svega, kreatori politika moraju uspostaviti cjelovitu viziju vlade za digitalnu transformaciju, praćenu odgovarajućim politikama, te regulatornim i institucionalnim okruženjem koje omogućava brze i opipljive promjene. Takva se vizija može voditi principima i pravcem utvrđenim kroz Strategiju eEurope 2020. i Digitalnom agendom 2020. godine.
Drugo, sektor javnih usluga treba da gradi vlastite digitalne vještine i pozdravi inovacije kao jedan od svojih progresivnih alata za kreiranje politika i pružanje usluga.
Treće, vlasti moraju pojačati napore na inkluzivnijoj i pravičnijoj e-upravi i e-uslugama s fokusom na ljudimae. Svi u BiH bi trebalo da imatiju koristi od ove transformacije, uključujući i najugroženije kategorije društva. Na taj način će vlasti biti na jedan klik od građana i privrede.
I na kraju, premda ništa manje bitno, vjerujemo da su razmjena znanja i umrežavanje presudni za pokretanje promjena i podticanje ideja, iskustva i inspiracije u javnom sektoru. Prošle sedmice, tokom konferencije koja je održana u digitalnom online formatu i okupila brojne učesnike ne samo iz BiH, nego i šire, britanska ambasada i UNDP su predložili uspostavljanje Mreže praktičara u oblasti digitalnog upravljanja u Bosni i Hercegovini. Od ove sedmice, više od 150 lidera u oblasti politika i javnih službenika izrazilo je interes za pridruživanje Mreži, što je posebno dobrodošao pokazatelj entuzijazma.
Ostajemo opredijeljeni radu sa svim partnerima na svim nivoima javnog sektora u BiH, kako bismo podržali njegovu što skoriju digitalnu transformaciju. Izgradimo ovu budućnost zajedno.
(Steliana NEDERA, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH, i Met FILD, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.