Kvalitetnija slika i zvuk bez šumova, prenos televizijske slike u širokom formatu, te dodatne usluge kao što su, na primjer, dodati titlovi, audio-kanali, više informacija o programu (elektronski programski vodič), samo su neke prednosti koje donosi digitalna televizija, a koja u narednom periodu u svim zemljama treba da zamijeni dosadašnje analogno emitovanje.
Naime, prema preporuci Evropske komisije, sve članice EU moraju najkasnije do 2012. godine u potpunosti da isključe dosadašnji analogni način emitovanja i da pređu na digitalno emitovanje, dok je za uvođenje digitalne i potpuno gašenje analogne televizije na nivou Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) za Evropu, Afriku i dio Azije određen rok do 2015. godine.
U nekim je zemljama taj proces već okončan (Švedska, Finska, Švajcarska, Holadija...), u nekim je pri kraju (Danska, Norveška, Austrija...), dok je većina zemalja odredila 2011. tj. 2012. godinu za konačni prelazak na digitalnu televiziju.
I BiH je sebi postavila za cilj da do kraja 2011. godine pređe na digitalno emitovanje.
Međunarodna obaveza: Nacrt strategije prelaska s analogne na digitalnu radiodifuziju u Bosni i Hercegovini, koji je nedavno dostavljen Savjetu ministara BiH na usvajanje, navodi, između ostalog, 1. deceembar 2011. godine kao konačni rok gašenja analogne televizije, što je u skladu sa dinamikom uvođenja digitalne televizije u regionu i Evropi.
Prijedlog strategije je, kroz rad stručnih radnih grupa, izradio DTT forum BiH zajedno s Ministarstvom komunikacija i prometa i Regulatornom agencijom za komunikacije (RAK).
"Strategija je rađena uzimajući u obzir kompleksnu korelaciju tehničkih, regulatornih i društveno-ekonomskih elemenata u sektoru konvergentnih komunikacija, s osvrtom na programske sadržaje i približavanje procesa digitalizacije građanima BiH. Pored roka gašenja analognog načina emitovanja, glavni zaključci te strategije su da će se u uvođenju digitalne zemaljske televizije u BiH koristiti DVB-T standard sa MPEG-4 (H.264/AVC) sistemom kompresije, da tranzicijski period prelaska na digitalnu zemaljsku TV treba da bude što kraći, te da će biti sprovedeno subvencioniranje stanovništva prilikom kupovine DVB-T prijemnika", objašnjava Emir Vajzović, sekretar DTT foruma.
Prema njegovim riječima, uvođenje digitalne TV u BiH i period prelaza s analognog na digitalno zemaljsko emitovanje je međunarodna obaveza i naše zemlje, te bi trebalo da bude usklađena i sa evropskim vremenskim okvirima.
Dodaje da bi, u skladu s analizama iskustava drugih zemalja, analizom stanja u BiH i napokon uvođenjem digitalne televizije u Evropi i zemljama u okruženju, naša zemlja trebalo da ispoštuje predloženi datum i do decembra 2011. godine u potpunosti uvede digitalnu televiziju.
"Mislim da bi ovaj datum trebalo da bude ispoštovan, jer je ozbiljan rad uložen u proces izrade strategije i, uopšte, u proces prelaska na digitalnu televiziju. Mi smo već dobili značajne pohvale iz regiona i Evrope za svoj rad, kako za izradu strategije, tako i generalno za proces informisanja i približavanja ovog procesa, kako široj javnosti u BiH, tako i stručnoj javnosti. Projekat je zaista afirmativan i pozitivan i predstavlja dokaz interresorne saradnje iz različitih oblasti na jednom mjestu. Takođe, na našoj veb stranici www.dtt.ba nalaze se informacije o cijelom procesu prelaska na digitalnu televiziju u BiH, kao i neke od aktivnosti DTT Foruma, RAK-a i Ministarstva, koje smo sprovodili kroz razne međunarodne konferencije, okrugle stolove, radionice...", kaže Vajzović.
Brojne prednosti: Uvođenje digitalne TV je logički, prirodni nastavak tehničko-tehnološkog razvoja u sektoru komunikacija i kao takav on ima neke svoje zakonitosti koje moraju ići po tržišnim pravilima.
"Nakon potpunog gašenja analogne televizije pružila bi se mogućnost za dodatni programski sadržaj i za evenutalno druge proizvođače sadržaja. Način na koji će se to odvijati zavisi od osnovnih planova, politika i generalno razvoja RTV stanica", pojašnjava Vajzović, ističući da je potrebno nastaviti s usklađivanjem legislative iz oblasti elektronskih komunikacija s važećom u Evropskoj uniji.
U ovaj proces je neophodno uključivanje šire društvene zajednice.
"Prednosti prelaska s analognog na digitalno emitovanje za TV operatore znače u budućnosti niže cijene transmisije, ali i oslobađanje dodatnih frekvencija, a samim tim veći prostor za više programskih sadržaja. Takođe, potpuni prelazak na digitalnu radiodifuziju omogućuje iskorištenje digitalne dividende, tj. viška frekvencija i ostvarivanje profita na osnovu toga, što može biti značajan izvor prihoda za BiH", kaže Vajzović.
Prema njegovim riječima, već od ove godine se može očekivati eksperimentalno emitovanje, dok bi 2010. godine trebalo da se krene s paralelnim emitovanjem digitalnog sistema.
Strategija predviđa 1. decembar 2011. godine kao krajnji datum gašenja analogne radiodifuzije, te potpunog prelaska na digitalnu radiodifuziju.
Svaki će građanin BiH, po uvođenju digitalne televizije, morati imati digitalni prijemnik, odnosno poseban uređaj pomoću kojeg će primati TV program.
Naime, uz postojeću antenu i dodatni digitalni prijemnik (set-top box), postojeći TV prijemnik može primati digitalni signal.
"Cilj strategije je da se i TV stanicama i građanima omogući optimalan prelazak na digitalnu televiziju, te su u interesu učesnika u sektoru komunikacija i građana date osnovne strateške smjernice, principi i kriterijumi prelazaka na digitalnu zemaljsku radiodifuziju. Takođe su predložene mjere za stimuliranje razvoja sektora komunikacija i potpuno iskorištenje mogućnosti digitalne radiodifuzije", kaže Vajzović.
Nophodna finansijska sredstva: Kada će BiH ući u fazu eksperimentalnog emitovanja digitalne televizije, a nakon toga i potpunog prelaska s analognog na digitalno emitovanje, iz javnih TV servisa poručuju da to zavisi prvenstveno od same države.
U tom pogledu nužno je, za početak, usvojiti digitalni plan frekvencija, strategiju prelaska na digitalno emitovanje, te zakonski i regulatorni okvir. Međutim, za uspješno sprovođenje digitalizacije zasigurno su potrebna i značajna finansijska sredstva.
Prema riječima Branka Lazića, pomoćnika direktora programa RT RS, tek nakon usvajanja strategije i pronalaska sredstava može se krenuti u realizaciju procesa digitalizacije.
"Strategija je dostavljena Vijeću ministara BiH, koje bi trebalo tu strategiju da usvoji, a nakon toga, s obzirom na to da nijedna televizija nema mogućnosti da sama finansira ovaj proces, država bi trebalo da iznađe sredstva za njegovo finansiranje. Mada cijena tehnologije pada u posljednje vrijeme, vrlo teško je procijeniti koliko bi sve to moglo da košta. Prema nekim mišljenjima, uvođenje digitalnog emitovanja za cijelu BiH bi koštalo oko 60 miliona KM, dok drugi procjenjuju da bi to moglo koštati puno manje", navodi Lazić, dodajući da su to sve ipak nepotvrđene stvari, te da treba čekati na usvajanje strategije i konačnih podataka.
Nakon usvajanja sterategije, prema preporuci, u toku sljedeće godine bi trebalo uraditi tri do četiri predajnika za javne servise, a do kraja 2011. godine i opciju totalne digitalizacije.
"Ti predajnici, s kojih bi javni servisi preuzimali digitalne signale, najvjerovatnije bi bili u Sarajevu, Tuzli i Banjaluci tj. na Kozari. U zadnje vrijeme se spominje i četvrto područje - Mostar", kaže Lazić.
Iako smo u ovom trenutku tek na početku, stručnjaci poručuju da će se u BiH televizija u budućnosti sigurno izboriti za svoje mjesto u digitalnom svijetu.
Istorija TV
Od 1939. godine i Svjetskog sajma na kojem je predstavljen prvi komercijalni TV prijemnik, televizija polako zamjenjuje radio kao osnovni izvor elektronskih informacija. Tokom četrdesetih i pedesetih godina prošlog vijeka razvijaju se crno-bijeli TV standardi, a revolucija se događa krajem pedesetih pojavom televizije u boji i video-trake. Razvoj tranzistora i integralnih kola sedamdesetih omogućuje prelaz analognog u digitalni signal, što je i početak kraja prenosa slike kakav danas poznajemo.
Prvi put riječ televizija upotrijebljena je na Međunarodnom kongresu u Parizu 1900. godine, prvi TV program emitovao je BBC 1936. Prvi prenos preko satelita rađen je 1962, a digitalni prenos 1993. godine. Televizija je u zemljama bivše Jugoslavije zaživjela 1958. godine i od tada do danas postala je najbrojniji i najuticajniji medij. Stručnjaci navode da je digitalna televizija logičan nastavak razvoja televizije.
Pojava specijalizovanih kanala
Kao posljedica uvođena digitalizacije, koja se sprovodi u cijelom svijetu, prema riječima Branka Lazića, biće pojavljivanje specijalizovanih kanala, a samim tim i smanjene gledanosti sadašnjih, opštih kanala.
"Uvođenjem digitalizacije pojavljuje se puno tematskih kanala, znači specijalizovaih kanala, kao što su na primjer muzika, sport, filmski, serijski kanali i ostalo. U tom slučaju posljedica je da neke srednje televizije, uslovno rečeno, propadaju ako ne uspiju da nađu nekakav svoj prostor na tržištu", kaže Lazić, dodajući da uglavnom velike televizije otvaraju tematske kanale.
Navodi primjer BBC-ja, koji trenutno ima 12 svojih tematskih kanala.
Lazić smatra da bi, zbog veoma male količine marketinga u BiH koja negativno utiče i na medijsku sliku, naša zemlja mogla "izgubiti u borbi" s kanalima koji dođu iz regiona.
"Mislim da Srbija i Hrvatska, u programskom smislu, ulaze spremnije u digitalizaciju od nas. Primjera radi, TV Pink sada trenutno na portalu ima već spremno 12 svojih tematskih kanala i kada se otvori prostor on je već spreman za digitalizaciju", pojašnjava Lazić.