Odnos vlasti Bosne i Harcegovine prema 1,3 miliona svojih građana u dijaspori katastrofalan je i ako se ne poduzmu konkretni koraci, veze između dijaspore i domovine biće sve tanje, upozoravaju predstavnici udruženja bh. dijaspore.
Bh. iseljenici upozoravaju da će velik broj ljudi ostati bez mogućnosti dobijanja pasoša BiH ukoliko se ne riješi problem dvojnog državljanstva sa zemljama u kojima sada žive. Takođe, druga generacija iseljenika već zaboravlja maternji jezik i gubi osjećaj vezanosti za BiH zbog nepostojanja dvojnih škola i kulturne razmjene. Zbog nebrige bh. vlasti uspješnim građanima iz dijaspore je onemogućeno i poslovno ulaganje u BiH pa se gube velike investicije i mogućnost zapošljavanja.
"Niti država BiH brine o dijaspori, niti dijaspora brine o BiH", ocjenjuje Kasim Rašidović, advokat iz Dortmunda koji je predstavljao bh. građane prilikom protesta zbog zatvaranja bh. konzulata u Bonu početkom ove godine.
On kaže da je upravo taj čin jedan od dokaza lošeg odnosa države BiH prema svojim ljudima u inostranstvu.
"Zatvaranjem konzulata u Bonu otežan je život 50.000 ljudi. Sa druge strane, odnos dijaspore prema državi ogleda se u minimalnom odzivu na izbore. Osjećaj vezanosti za domovinu postoji kod ljudi koji su davno došli u zapadne zemlje, međutim, kod druge generacije dijaspore već se gubi taj osjećaj", upozorava Rašidović dodavši da je njima BiH samo odmaralište i geografska odrednica.
Riješeno samo priznavanje stranih diploma
"Djeca pričaju njemački i za to su krivi roditelji ali i država jer ne ostvaruje razmjenu djece, ne pokreće dodatne škole. Jezik se polako gubi, a bez jezika biće teško ostvariti i kontakt sa domovinom. Već se prekida taj odnos i zbog nepostojanja ugovora o dvojnom državljanstvu BiH lagano gubi svoju dijasporu, a ništa ne čini", kaže Rašidović.
Namik Alimajstorović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH, ističe da su kontakti BiH i dijaspore uglavnom jednosmjerni i da ih uvijek iseljenici iniciraju.
"Mnogo je obećanja, a malo konkretnih stvari. Godinama tražimo da se formira ministarstvo za dijasporu, ali ništa od toga. Bh. dijaspora nije zadovoljna odnosom bh. vlasti prema njima jer vlasti su od velikog broja zahtjeva samo uspješno riješili problem priznavanja diploma našim studentima koji su završili prestižne fakultete u inozemstvu", kaže Alimajstorović.
Iako prema podacima ekonomskih stručnjaka dijaspora u BiH godišnje šalje oko tri milijarde eura, poslovna ulaganja naših iseljenika u BiH su minimalna. Pored ovog novca, prema podacima Centralne banke BiH, u toku prošle ljetne sezone bh. dijaspora je u BiH potrošila oko 230 miliona KM.
U BiH pošalju godišnje do pet milijardi KM
Nikola Grabovac, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta i bivši ministar finansija Federacije BiH, kaže da te pare spasavaju državu od bankrota, međutim, problem je što te pare opet odlaze vani kupovinom uvozne robe.
"Teško je dati pravu procjenu koliko dijaspora pošalje para u BiH ali sigurno se radi o četiri do pet milijardi KM jer jedan dio stiže oficijelno putem banaka, a drugi iz ruke u ruku. Da se te pare ulažu u pokretanje proizodnje, onda bi se te pare multiplicirale. Država treba da stvori ambijent za investiranje. No, ne može se poslovati u atmosferi 'ko će koga vrijeđati'", objašnjava Grabovac.
Namik Alimajstorović tvrdi da značajnih ulaganja nema jer je korupcija limitirajući faktor za biznismene, poreska politika nije usaglašena, a ni kompletno ekonomsko-političko okruženje nije naklonjeno ulagačima.
"Poslovnim ljudima je bitan svaki minut. Za pokretanje firme u BiH potrebno je barem dva mjeseca. Ljudi nemaju toliko vremena, a ima interesa za ulaganje. Meni je u Sarajevu trebalo mjesec dana da izvadim smrtni list kada mi je otac umro", navodi Alimajstorović.
Advokat Kasim Rašidović kaže da dijaspora ulaže samo kod rodbine.
Najvažnije je napraviti kuću veću od komšijine
"Bh. iseljenici samo popravljaju kuće u BiH i nastoje da bude za sprat viša od komšijine. Država treba da privuče veći kapital, trebala bi da olakša pokretanje biznisa i da ublaži porezna davanja", naglašava Rašidovć.
Nataša Musa, direktorica nevladine organizacije "Bosanska zajednica" čije je sjedište u Sarajevu, kaže da je bh. dijaspora bogata znanjem jer dosta mladih završava fakultete i ulaže u dalje školovanje.
Cilj "Bosanske zajednice" je da poveže mlade, visokoobrazovane Bosance i Hercegovce u dijaspori sa BiH ali i da spriječi dalji odlazak mladih i talentiranih ljudi iz BiH.
"Njihovo znanje može da pomogne BiH. Transfer znanja je bitan. Regrutujemo visokoobrazovane ljude i pokušavamo ih zaposliti u perspektivne firme. Činjenica je da mladi ljudi ovdje osjećaju da im se ne pruža šansa. Osjećaju se nepoželjnim. Teško pronalaze posao u velikim kompanijama, posebno javnim. Mi želimo da se to promijeni", ističe Nataša Musa.
Tvrdi da se i sama vratila iz Amerike prije tri godine kako bi počela život u Sarajevu iz kojeg je otišla 1992. godine u petnaestoj godini.
"U Americi sam magistrirala ljudska prava i imala sam posao. Osjećala sam nostalgiju i odlučila da se vratim. Ovdje ima mogućnosti za mlade ljude jer ima prostora za nove stvari. Nadam se da će to mladi prepoznati i da će se vratiti u BiH", kaže Nataša Musa.
Očekivanja od skorog usvajanja zakona o iseljenicima
I Namik Alimajstorović tvrdi da su naši mladi ljudi u inozemstvu okrenuti školovanju.
"Samo u Engleskoj u proteklih 10 godina više od 400 mladih Bosanaca i Hercegovaca završilo je ovdašnje prestižne fakultete i zaposlilo se u poznatim kompanijama. Od ovoga će sigurno jednog dana korist imati i naša zemlja", kaže Alimajstorović, koji živi u Londonu.
Husein Nanić, član Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma bh. parlamenta BiH, napominje da postoji zahtjev SDA za osnivanjem ministarstva za dijasporu ali da je teško dobiti podršku za to i od ostalih stranaka.
"To je ostavljeno da se rješava kroz ustavno rješenje. Ako ne potpišemo do 2012. godine ugovore o dvojnom državljanstvu, ljudi neće moći dobiti bh. pasoš. Ti problemi se moraju riješiti. Neophodno je osnivanje jedne institucije koja bi radila sa dijasporom", ocjenjuje Nanić.
Borislav Šešelj, stručni savjetnik u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže da bi u toku ove godine trebao biti donesen zakon o bh. dijaspori.
"Problem je što je dijaspora u nadležnosti tri bh. ministarstva. Moraće se osnovati interresorna grupa koja će se baviti dijasporom. Ukoliko bude volje i ako se usvoji zakon o dijaspori, regulisaće se mnogi problemi s kojima se suočava naša dijaspora, a stvoriće se i ambijent za investiranje u BiH", dodao je Šešelj.
Kongres Svjetskog saveza dijaspore BiH
Osnovne teme 4. kongresa Svjetskog saveza dijaspore BiH, koji će biti održan od 30. maja do 1. juna u Sarajevu, iste su kao i na prethodna tri kongresa, što je dokaz da se nije daleko otišlo u rješavanju problema koji brinu bh. dijasporu, kazala je za agenciju Fena predsjednica ŠD BiH Senada Softić-Telalović.
Ona je istaknula da će ŠD BiH i na ovom kongresu od Skupštine i Vijeća ministara BiH tražiti da shvate potrebu ukidanja člana 17 Zakona o državljanstvu BiH, koji se odnosi na pitanje dvojnog državljanstva, i konačnog rješenja statusa više od milion građana BiH koji žive u dijaspori.
"Vrijeme je da i BiH počne učiti od drugih. Od zemalja koje su maksimalno iskoristile i još koriste potencijale dijaspore. Bosni i Hercegovini se ova šansa nudi danas, a nisam sigurna da li će i koliko naši građani u svijetu trpjeti ovo odbijanje i ignoriranje", istaknula je ona.
Softić-Telalovićeva podsjeća da je jedan od zahtjeva bh. dijaspore i uspostavljanje ministarstva za dijasporu, ali da ne insistiraju slijepo na tom zahtjevu.
I dijaspora podijeljena
Kasim Rašidović kaže da je veliki problem što se bh. dijaspora okuplja putem vjerskih institucija čime nastaju podjele među našim ljudima u inostranstvu.
"Problem je veliko bosansko trojstvo koje je teško nadvladati. Nemamo kulturoloških okupljanja poput folklora, muzike i slično. Te podjele su ponekad toliko izražene da u nekim gradovima imate džemat koji okuplja pristalice Izetbegovića i džemat koji okuplja pristalice Harisa Silajdžića. Onaj ko ima zdrav i širok pogled na svijet nikad nije ni imao tih problema. Primjer je i zatvaranje konzulata u Bonu kada su se okupili ljudi svih nacija kako bi izrazili nezadovoljstvo", ističe Rašidović.