Republika Srpska ove godine je napravila veći napredak od Federacije BiH u sprovođenju strukturalnih reformi, restrukturiranju preduzeća i procesu privatizacije, izjavio je Dimitri Demekas, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH.
Ukazujući da određeni reformski procesi u FBiH skoro da uopšte nisu napredovali, on je istakao da istovremeni pomaci koji se bilježe u RS neće biti korisni samo za taj entitet već cijelu državu.
Demekas je kazao da je veoma zadovoljan razgovorima koje je imao sa zvaničnicima u BiH.
`Ovo je bila dobra godina za ekonomiju i podaci koje ćemo vidjeti na kraju godine biće veoma dobri. Imaćete snažnu stopu rasta privrede, ekonomije i procjenjujemo da će to iznosili šest odsto na godišnjem nivou. Prisutan je i veoma snažan rast izvoza i relativno nizak obim uvoza, što je dijelom zbog toga što ste prošle godine imali veoma visok obim uvoza prije uvođenja PDV-a. Nas, međutim, brinu rezultati u idućoj godini i dalje`.
NN: Da li je bojazan za iduću godinu prisutna zato što tek tada kreće pravi povrat PDV-a, te zbog očekivanog smanjenja stope izvoza, a povećanja uvoza?
DEMEKAS: Iduće godine ćete vidjeti dvije stvari. Prvo, manju naplatu prihoda zbog toga što se jedan dio ovogodišnjih prihoda od PDV-a neće ponoviti. Drugo, imaćete veću potrošnju nego ove godine zbog različitih vidova rashoda koji su odobreni neposredno prije izbora. FBiH planira povećanje izdvajanja za invalidsku zaštitu i borce, te civilne žrtve rata, dok se u oba entiteta planira povećanje plata budžetskim korisnicima. Sve zajedno dovešće do pogoršanja fiskalne situacije u 2007. Ako vlade ne preduzmu nikakve korektivne mjere, umjesto suficita, imaćete deficit u nivou jednog procenta GDP-a. To će, naravno, imati uticaj i na obim uvoza, što je bilo vaše pitanje. No biće, takođe, uticaja i na uvoz iz privatne potrošnje.
NN: Niste pomenuli amandmane na Zakon o staroj deviznoj štednji koji bi, u slučaju usvajanja, mogli najviše uticati na fiskalnu godinu. Trenutno je predviđeno da se stara štednja vrati za 69 godina, a postoji prijedlog se taj rok smanji na pet godina. Ima li mjesta za kompromis?
DEMEKAS: U pravu ste kada kažete da je to veoma ozbiljno pitanje. Razlog zbog čega ga nisam pomenuo je to što izmjene zakona još nisu usvojene. Njih mora da odobri Dom naroda državnog parlamenta i mi se nadamo da one neće proći. Ukoliko se to, ipak, desi suprotno, onda će negativan uticaj u idućoj godini biti daleko veći od ovoga koji sam pominjao. Naš stav je da se taj zakon ne bi trebao uopšte mijenjati. Ako se to, ipak, usvoji, onda će jedna mala grupa s dobrim vezama imati veliku korist od toga, ali će to na kraju morati biti na račun nekog drugog.
NN: Pominjali ste prekomjerna izdvajanja za kategorije kao što su borci, civilne žrtve rata, ostali budžetski korisnici i stare štediše, koje često nazivate malim interesnim grupama. Meni, međutim, izgleda da oni zajedno čine natpolovičnu većinu građana BiH čiji se interes, u skladu s tim, onda treba i respektovati?
DEMEKAS: Pitanje koje se postavlja je da li su te grupe one kojima je budžetska pomoć najpotrebnija. Problem u BiH nije samo taj što je javna potrošnja velika, već što je loše usmjerena i često završi kod onih koji nemaju urgentne potrebe. Naša poruka vladama nije samo `trošite manje na socijalna davanja` već `trošite taj novac na bolji način`.
NN: Ako pobrojane kategorije nisu te koje zaslužuju povećana izdvajanja da li to znači da ćete se složiti sa povećanjem penzija?
DEMEKAS: Pomoć zaslužuju ljudi koji imaju nizak dohodak i koji su iz različitih razloga u situaciji da im je onemogućen rad i izdržavanje od rada. To mogu biti ljudi u različitim grupama, od penzionera s niskim penzijama, nezaposlenih, majki sa malom djecom. Oni nisu locirani u tako jednostavno definisanoj grupi već se mogu nalaziti u različitim društvenim grupama.
NN: Kao najveći ekonomski problemi BiH izdvajaju se ogroman spoljnotrgovinski deficit i slab priliv direktnih stranih investicija. Kako to promijeniti?
DEMEKAS: Problem spoljnotrgovinskog deficita je izazvan veoma niskom strukturalnom konkurentnošću privatnog sektora u BiH. Veliki porast izvoza u ovoj godini je samo pokazatelj šta bi se moglo desiti ako bi se radilo na unapređenju konkurentnosti u pojedinim sektorima. To se može sprovesti kroz restrukturiranje postojećih preduzeća i njihovu adekvatnu prodaju, kao što je slučaj zeničke `Željezare`, ili kroz otvaranje novih kompanija u oblastima kao što mogu biti proizvodnja namještaja i hemijska industrija. Iako je rast izvoza značajan, problem je što je on ostvaren od malog broja kompanija. Kao što kažemo - `par lasta ne čini proljeće`. Znači, država mora da ubrza restrukturiranje preduzeća i privatizaciju, te liberalizuje tržište rada kako bi radnici mogli lakše prelazili u druge firme, a privatni sektor imao manja poreska opterećenja. Na taj način bi se uvećao broj uspješnih preduzeća.
NN: Kako ocjenjujete sprovođenje procesa privatizacije u RS i FBiH?
DEMEKAS: Mišljenja smo da se proces restrukturiranja i privatizacije preduzeća u FBiH ove godine razvijao veoma sporo, ako ga je uopšte i bilo. Ja sam za to da to treba da bude prioritet prioriteta za novu vladu FBiH koja se treba formirati. U RS ima više napretka ne samo u privatizaciji već u i nekim strukturnim reformama. Sigurno da u RS nije sve savršeno, ali ima više napretka u odnosu na FBiH. U RS smo vidjeli reformu oporezivanja dobiti preduzeća i ličnih dohodaka građana, što u FBiH nije bilo. Takođe, RS je u toku ove godine imala veći napredak u restrukturiranju preduzeća i privatizaciji. Naglasio bih da taj napredak RS neće biti koristan samo za taj entitet već za cijelu zemlju.
NN: Po prilivu stranih investicija smo na začelju u regionu. Kako onda gledate na realizovane i najavljene investicije u RS, od `Telekoma`, termoelektrana, naftne industrije i autoputeva?
DEMEKAS: Nedostatak direktnih stranih investicija je pokazatelj stepena u kojem BiH zaostaje za drugim zemljama u jugoistočnoj Evropi. Pomenuta privatizacija `Telekoma` te potencijalne investicije u energetiku i transport su veoma pozitivne. Mi bismo, međutim, voljeli vidjeti investicije inostranog privatnog sektora u domaći privatni sektor. Privatizacije i investicije koje pominjete su zaista veoma korisne, ali to nije trajna kategorija. Investicije privatnog u privatni sektor stvaraju stepen rasta koji osigurava trajni razvoj.
NN: Zvaničnici BiH još nisu usvojili zakon o Fiskalnom vijeću BiH. Kako gledate na taj problem?
DEMEKAS: Zaista smo razočarani što taj zakon nije usvojen, iako su nam zvaničnici još u junu rekli da su postigli saglasnost. Dešavanja u ovoj godini jasno pokazuju da ne postoji fiskalna koordinacija između entiteta i države. To se dešava i sa budžetima za 2007. godinu, jer je RS usvojila budžet, a FBiH i državni nivo nisu. Sada ne možemo da ocijenimo fiskalnu situaciju za cijelu BiH, jer imamo samo dio slike. Usvajanje zakona o Fiskalnom vijeću nije magično rješenje za sve, ali predstavlja veoma važan korak u pravom smjeru. Svima smo prenijeli da njegovo usvajanje ne predstavlja pitanje centralizacije već pitanje koordinacije.
NN: Postoji li mogućnost da MMF sa BiH u 2007. sklopi stand by aranžman?
DEMEKAS: Zvaničnicima u BiH smo rekli da ćemo biti sretni da nastavimo odnose kakve smo imali zadnjih godina, u pogledu pružanju savjeta. Isto tako smo im rekli da ćemo biti sretni ako žele da počnemo razgovore o stand by aranžmanu. To će, naravno, morati da pričeka formiranje vlada FBiH i na državnom nivou. Od vaših vlasti zavisi da li ćemo razgovarati o stand by aranžmanu. Istakao bih da MMF i bez stand by aranžmana neće napustiti BiH već će biti na raspolaganju vladama za savjete i naša kancelarija će biti otvorena za tehničku i stručnu podršku.
O novcu od prodaje `Telekoma Srpske`
NN: U RS je privatizovan `Telekom Srpske` i trenutno se vode rasprave o najboljem načinu utroška dobijenih sredstava. Šta je MMF predložio Vladi RS?
DEMEKAS: Taj novac sada predstavlja veliku odgovornost za Vladu RS. To je prvi veliki iznos koji je dobijen, ali je jednokratan. Sa zvaničnicima RS smo razgovarali o principima za koje mi smatramo da bi se trebali primjenjivati pri potrošnji tog novca. Prvi princip je da se taj novac ne treba trošiti na povećanje tekuće potrošnje, dakle plata, penzija i potreba kojih će uvijek biti, a tog novca samo sada. Drugi princip je da bi se novac trebao koristiti na jednokratne rashode, kao što je reforma penzijskog sistema. I treće - ako bi se dio novca trošio na investicije onda se mora pažljivo osigurati da se troši na jednokratne projekte, a na transparentan i efikasan način kako bi se maksimalno povećala korist za ekonomiju. Ministar finansija RS Aleksandar Džombić i njegove kolege su u velikoj mjeri svjesni tih principa i zaista je bilo ohrabrujuće vidjeti sa kolikim stepenom odgovornosti oni prilaze tom zadatku. Pošto se radi o zaista velikom iznosu novca mi ćemo veoma pažljivo pratiti dalji razvoj događaja.